korovi u povrtnjaku

Super ideja Osbourne! Budem se malo angažirala...Imam korova napretek 

znam da je u Dalmaciji najozloglasenija pirika-tesko se iskorjejuje a ima duboko razgranato korjenje tako i kad ga iscupas uvjek nesto ostane pa se vraca

He imam je u vrtu pa moze i slika- samo sutra

Graminis rhizoma jel to?

I ja ju imam na par mjesta na vrtu, znam prekopati jako duboko i povaditi sve korjene kojima se širi, uvijek nešto ostane...a promjetila sam da joj pašu tuneli od voluharica - kroz njih se brže širi.

Neka grahorica, sad je počela praviti mahune, dlakave.

Nije, Ivane,  bob, ovo je korov, ali vrlo lijep, skupit ću mu sjemenke pa ga posijati tamo gdje mi ne smeta......

Ja se mucim vec godinama i jos je nisam istrjebila. Ne popusta nikako. Pobjegla je u coskove i krajeve uz zid i nastavljam je cupati ali uvjek ostane neki komad korjena koji potjera iznova.

Prvo mali uvod o korovima. Ne mogu se sad točno sjetiti, ali pročitala sam u knjizi "Tajni život tla" da su zapravo korovima prozvali konkvistadori biljke koje su zatekli da američki domorodci uzgajaju zajedno s "korisnim" biljkama, a "nemaju" nikakvu svrhu. To je potpuno netočno, jer korovi imaju itekakvu svrhu. Kao prvo, ukazuju na vrstu tla, a i pomažu određenim biljkama u zajednici s njima. Tako, ne mogu se sjetiti koja biljka posađena u monokulturi oboljeva od gljivičnog oboljenja i "treba" se masovno prskati, dok na prirodnom staništu raste u simbiozi s malom biljkom - "korovom" koja zapravo pokriva tlo oko nje i štiti ju od te iste bolesti. Loboda nasred gredica krumpira također ima svrhu - njeno korijenje prodire puno dublje od krumpirovog i tako radi put krumpirovom korijenju u doba suše do vlage u tlu.
Korovi su zapravo "zeleni kažiprst", svjedoci našeg krivog postupanja s tlom i oni obilno rastu jedino gdje je čovjek zapostavio zemljište. Oni su zapravo prirodni popravljači čovjekovih grešaka, vrhunski su specijalisti preživljavanja. Prema korovu koji raste možete odrediti kvalitetu tla.
Kisela tla: - kiselica, štavalj, prstasta kamena paprat i preslica - oni šalju upozorenja čim u tlu počinju promjene nagore - kad kiselost nastupa zbog nedostatka zraka, ustajalosti vode u gornjem površinskom sloju, nedovoljne drenaže, viška kiselog gnojiva i nedostatka humusa.
Tlo bogato humusom (prvenstveno dušikom) - bijela loboda, crna pomoćnica, kamilica, mišjakinja, obična i mala kopriva, poljska čestika i gorušica, rusomača, široka pepeljuga.
Zapravo, u 2 literature sam pronašla više podjela, pa sad da ne kompliciram izvukla sam ono najbitnije.
Mnoge vrste "korova" zapravo se koristi u biovrtu kao gnojivo ili sredstvo za prskanje od nametnika.

Bijela loboda - chenopodium album

- biljka koja izraste i do 2 m visine grmolikog oblika, mlada biljčica je zapravo jestiva



slak - neznam točan niti latinski naziv - njega ćete se jako teško rješiti, jer ima jako duboko korijenje koje je gotovo nemoguće u cjelosti isčupati, a svojim rastom se omata oko drugih biljaka i "guši" ih, a cvate u krasnim bijelim cvjetovima





Mišjakinja, crijevac - stellaria media
- raste kao mala puzavica i prekriva tlo, guši sve oko sebe, indikator je humusnog tla, cvate sitnim bijelim cvjetićima




Rusomača - capsella bursa-pastoris
- indikator humusnog tla, naraste do 70 cm, cvate bijelim cvjetićima, širi se srcastim sjemenkama, zapravo vrlo ljekovita biljka, ali jako invazivna