Zemlja/gnojivo

Pozdravljam svaki pokušaj da se izmjenjuju iskustva i da se priča o biljkama, bilo kaktusi ili neke druge, pa jesmo li cvjetni forum. Možda ipak zalijevanje u podložak ima svoje opravdanje, evo zašto. Kaktusi su najosjetljviji u području korijenovog vrata, zato i stavljamo kamenčiće ili krupni pijesak da ostane suh. Kod preobilnog zalijevanja prvi znakovi truljenja javljaju se baš u tom području. Ako ga zalijemo u podložak, vrat ostaje suh. Nakon nekoliko minuta naravno da suvišnu vodu treba odliti i ponovno zalijevati tek kad se supstrat osuši, otprilike jednom tjedno s jednom žlicom kišnice, destilirane ili u nedostatku ovih, onda prokuhane vode... 

Dobro jutro Forumaši!
U ovo predblagdansko vrijeme spremio sam malo štivo o mojem načinu uzgoja kaktusa, prvenstveno što se tehnologije uzgoja tiče.....
Navesti ću vam redom moj način držanja i uzgoja kaktusa kako to već dugi niz godina radim. Krenimo redom:
1.) Kod kuće držim jednu količinu kaktusa koju nazivam "Baterija D" (doma)
2.) Drugu skupinu kaktusa držim u firmi - ona ima naziv "Baterija F" (firma).
Godinama sam slušao savjete i mudrovanja raznoraznih "stručnjaka" i onda sam počeo racionalno razmišljajući iz godine u godinu na svojim iskustvima, (a bilo je i "padova" i "uspona"!!!!), stjecati svoju filozofiju uzgoja ovih krasnih biljčica i naveo bih mojih par "postulata":
A.) Najvažnije je čim manje po njima "prčkati". Ja presađivanja i "čišćenje" malih i mladih izboja uz glavnu (matičnu) biljku radim svake 2÷3 godine. Za to vrijeme mladi izboji se razviju već u samostalne jedinice koje se nakon presađivanja već u prvoj godini "okite" cvijetom...
B.) Supstrat koji mnogi "naučno" dokazuju sebi i drugima je mojim pojednostavljenim metodama sveden na 3 vrste:
Prva vrsta: 2.1.) 1/3 pijeska granulacije 0÷4mm. To je kameni agregat koji svi kamenolomi melju i raspoznaju kao "0" (nulu). To ima smjesa od fine prašine do čestica od 4 mm što jako pogoduje kaktusima.
2.2.) 1/3 obične zemlje "sa komunala" tj. iz vlastitog vrta ili okruženja u prirodi koja se zatekne obično na mjestu stanovanja ili se iskopa na vikend-druženjima na mjestima okupljanja prijatelja.
2.3.) 1/3 humus iz uzgajališta, može za biljke koje cvatu i za one sa zelenim listovima, nije bitno.
Druga vrsta: 2.1.) 1/4 pijeska granulacije 0÷4mm.
2.2.) 1/4 obične zemlje "sa komunala"
2.3.) 1/4 humus iz uzgajališta 
2.4.) 1/4 usitnjene cigle (ja obično to usitnim od blok-opeke ili od crijepa)
Treća vrsta: 2.1.) 1/3 pijeska granulacije 0÷4mm.
2.2.) 1/3 zemlje "crvenice" koja je vulkanskog porijekla 
2.3.) 1/3 humus iz uzgajališta 
Naravno da su i varijacije ovih mojih supstrata zaživjele i kod mene i netreba robovati nijednom "receptu", uz godine iskustva dolaze i nove ideje same od sebe....... od-opeke ili od crijepa)  
C.) U kasnu jesen (zimu) obavezno kaktuse spremati u zatvorenu prostoriju u tzv. "zimovnik".
D.) Strogo paziti da se prije spremanja u zimovnik kaktusi ne "potope" u kišama koje najesen često padaju. Ako se to dogodi, onda ih treba staviti bez podložnog tanjurića da se ocijede...
E.) Prostorija u koju se pohranjuju kaktusi tj. "zimovnik" nesmije biti grijana, a svjetlost može biti od danje svjetlosti do polumraka
F.) Po mogućnosti oko kaktusa postaviti kamene oblutke (plaža, riječni), jer zadržavaju vlagu i u najvećoj suši.
G.) Ljeti češće zalijevati (2 puta na tjedan), ja kaktuse isključivo držim u podlošcima i vodu nalijevam u podložak.

Ovo su moja iskustva u uzgoju kaktusa, htio sam ih podijeliti sa vama. Znam da mnogi od vas imaju sasvim suprotstavljene metode ovim mojima, ali to čini lijepim uzgoj ove lijepe biljčice.
Moje metode koristim dugi niz godina kada mi se događalo da gubim kaktuse najviše u najosjetljivijem trenutku za uzgoj koji pada u vrijeme spremanja kaktusa u zimovnik. Ako sam zakasnio i na njih su pale značajne količine kiše, velika je vjerojatnost da neće prezimiti.... Jedini „lijek“ u tome slučaju je da se metnu u „međuzimovnik“ na poluhladno, svjetlo mjesto bez podloška da se ocijede. Tek nakon cca 30 dana ja ih premještam u zimovnik kako sam gore opisao......

Volio bih vaše komentare, razmjena iskustava je prava stvar, zar ne??!!

Pozdrav.............schumy

 P.S. Sretna Nova Godina 2012!!!!!!

Natalija, znao sam da će doći mnogo pitanja!
Pojava štetnika ja najveća napast za kaktuse. Ja se protiv njih borim na način na kada je napad u začetku uzmem "baby"-štapić umočim ga u čisti alkohol (kupljen u ljekarni) ili domaću rakiju i namažem gamad po osnovi biljke.
Sve drugo je "kemija" koju nevolim, čak i da nemam pčele nikada je nebih koristio.
To mi je nešto najteže što mi pada u životu, jer sam inače brz i kolerik po naravi a nema "pipljivijeg" posla od ovoga, zar ne?
Pozdrav..........schumy   

Kaktusiću, pozdrav, vidim da si promijenila "moto" svojeg avatara - slika je ostala ista?
Puno sreće i kaktusića u Novoj 2012 godini želi...............schumy

Juce sam bila kod jedne uzgajivacice kaktusa koja ima zaista zavidnu kolekciju.Sve kapitalci.I veli mi da ih zaljeva kokosijim izmetom,razrijedjenim!Ima li neko iskustva?

Ljudi moji, i žene !!! Nemojte se zavaravati i komplicirati sa zemljom za kaktuse. Uzmite trećinu kupovne zemlje za cvijeće, trećinu sitnog šljunka i trećinu tucanog crijepa. Ja imam kaktuse već 100 godina i jako mi dobro idu, valjda ste ih i vidjeli. Uvijek su mi pod vedrim nebom, od proljeća, pa do sada, još uvijek su vani. Da , dobra drenaža je potrebna uvijek....ma pustite gnojiva, neka rastu sami od sebe, pa nismo Nizozemci da bildamo biljke  !
Sa kaktusima treba strpljenja.
Baš me zanima ko ih u prirodi zalijeva nekim gnojivom ?

ok, ja ne uzgajam kaktuse, ali mogu malo doprinijeti raspravi na osnovu drugog znanja. stvari su daleko kompliciranije nego sto mislite.

ne znam da li znate, ali pustinjsko tlo u vecini slucajeva uopce nije siromasno nutrijentima, dapace cesto je vrlo bogato (to je sad geoloska prica), siromasno je vodom i diverzitetom (napomena, diverzitet i kolicina nisu isto) mikroorganizama koji dolazi sa njom. medjutim, to ne znaci da tlo nije bioloski aktivno, dapace.
Postoji nesto sto se zove kriptobiotička kora, to je sloj na povrsini pustinjskog tla, debeo od 0.5 do 4 mm, koji je izuzetno bogat bioloskom aktivnoscu, jedna vrlo osjetljiva ali vrlo povezana zajednica cijanobakterija, zelenih algi, mikrogljiva, bakterija, lisajeva i mahovina. taj tanki sloj, koji je usto izuzetno osjetljiv na poremecaje povrsine, je odgovoran za vecinu vezanja dusika,preradu organske tvari, sprecavanje erozije i cuvanje vlage. drugim rijecima to je zivotna linija manje vise svog pustinjskog zivota, i postoji u svim vrucim, hladnim i vrlo hladnim susnim podrucjima svijeta. Vise biljke, kao npr kaktusi koje vi uzgajate, zive u bliskoj simbiotskoj vezi sa tom korom.
usporedbom biljaka koje zive okruzene kriptobiotickom korom, i onih koje zive odmah do ali je kora poremecena ili odstranjena, pronadjeno je da ove prve imaju puno vecu koncentraciju i/ili akumulaciju razlicitih esencijalnih nutrijenata.
kod pustinjskih biljaka u loncima, znaci ovako kako ih vi doma uzgajate, kada je tlu dodana SAMO odgovarajuca kultura cijanobakterija, suha tezina biljaka je bila 4 PUTA veća nego kod istih biljaka bez cijanobakterija.
Suha tezina biljaka oko kojih kora nije uzurpirana (ne u teglama nego u tlu) je obicno oko dva puta veca nego kod biljaka oko kojih jest.

Ta kora je takodjer glavni mehanizam kojim se u pustinjsko tlo veze dusik, s obzirom da vise biljke koje imaju tu sposobnost generalno ne rastu u tako susnim uvjetima. dokazano je da iz kore od 5 do 88% dusika difundira u okolno tlo, gdje ga mogu koristiti vise biljke. ostecivanje kore dovodi do gubitka sposobnosti vezanja dusika cak i do 100%, znaci potpuni prestanak. kolicina dusika se moze provjeriti medju biljakama koje zive okruzene korom, naspram onih bez, i uvijek je mnogo veca.

usput, jasno je da ljudska aktivnost u pustinjama jako devastira taj osjetljivi sustav, zato se danas intenzivno istrazuje kako ga zastiti.

ima tu jos puno detalja, ali generalno, poanta je da nema teoretske sanse da vi dobijete u loncima uvjete koji postoje u pustinji i iste kulture s kojima su kaktusi i ostalo pustinjsko bilje u simbiotskoj vezi,pa da im ne treba pomoc. za pocetak sastav tla nije isti, niti je vlaznost i kolicina svjetlosti. maksimalno sto mozete je pruziti im koliko toliko nutrijenata umjetnim putem (preuzimate donekle funkciju simbionata), imajuci na umu i prilagodjavajuci ostale uvjete, da barem to imaju. bez umjetno dodanih nutrijenata i bez njihovih simbionata koji im pomazu, nemaju sanse za uspjesan rast. kilav mozda i neko vrijeme, ali uspjesan ne.
nadam se da je ovo malo pomoglo.

o da, sigurno su se adaptirali. i selekcija je ucinila svoje, npr uzgajas dva ista kaktusica, isto ih zalijevas i sve (po svom nahodjenju jel, znaci neki tvoj set uvjeta), jedan krepne, drugi prezivi. i sad naravno kad ovaj drugi izbaci mladice ti frendicama podijelis te mladice, znaci sad svi uzgajate biljke koje su bolje prezivjele u tvojim uvjetima, koji su opet sigurno blizi onima kod tih tvojih frendica nego u pustinji. i tako pomalo evolucija radi svoje, ali to je kap u moru jer su oni prvo prosli milijune godina iste takve evolucije da bi mogli prezivjeti u pustinji ;)

ovo kaj sam napisala ne znaci da ih treba utopiti u gnojivu, nego da im treba pronaci mjeru. ali od samo vode i sunca niti jedna biljka ne moze zivjeti, pa ni oni. vec ovo kaj im dajes svake godine zemlju im donese nesto novih nutrijenata i to isto treba uzeti u obzir.
zanimljivo je kako u pustinji biljke rastu ili jako sporo (kao kaktusi) ili jako jako brzo (ako postoji kratak period vlage/topline - ima i hladnih pustinja, pa ima vrsta koje su prilagodjene da u jako kratkom roku izrastu, ocvjetaju i bace sjeme, prije nego se uvjeti opet pogorsaju). njihove su potrebe zbog toga sigurno jako razlicite, kaktusici i ostalo bilje sa dugim zivotnim ciklusom je naviknuto na vlagu rijetko, a nutrijente ovisno o tome sto im dodje sa kore i koliko vlage ima za apsorpciju.

Hvala na savjetima cure i dečki

Pachypodium brevicaule, P. cactiples, P. densiflorum, P.eburneum, i P. rosulatum rastu najbolje u mineralnom ali kiselom supstratu. Koliko dušične kiseline (38 %) moram dodati u 20 litara vode da dobim kiselu vodnu otopinu - pH 5. Recimo da sam nekada u gimnaziji to znao izračunati. Ali sada ne ide pa gotovo.