Početna stranica Početna stranica > Ostale biljne vrste - Forum o biljkama > Voće
  Aktivne teme Aktivne teme RSS Feed - Zaštita voćaka
  Pomoć Pomoć  Pretraga foruma   Događanja   Registracija Registracija  Prijava Prijava

Počelo je glasanje za najljepši balkon Klikni ovdje !!!

>>> I OTVOREN JE NOVI NATJEČAJ - Najljepši cvijet u cvjetnjaku!!!<<< Klikni ovdje i prijavi se !!!


Zaštita voćaka

 Odgovori Odgovori Stranica  <1234 5>
Korisnik
Poruka
mrvica View Drop Down
Već proklijao
Već proklijao
Avatar

Pridružen: 20 Rujan 2007
Lokacija: Croatia
Status: Offline
Bodovi: 160
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje mrvica Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 14 Svibanj 2009 u 23:35
Ovo nije bolest, to su lišajevi-simbioza alge i gljive, suživot dva organizma od kojeg oba imaju koristi, gljiva algi daje vodu a alga gljivi hranu. Evo prilažem članak koji govori o lišajevima na voćkama, mislim da nemaš razloga za strah.
 

Lišajevi na voćkama

Lišajevi se javljaju na gotovo svim voćnim vrstama, osobito šljivi, orahu, jabuci i kruški, pogotovo u ekstenzivnim ili napuštenim voćnjacima. Što je u biti lišaj? Lišaj je vrlo specifična i vrlo zanimljiva zajednica dvaju organizama (alge i gljive!), koji žive u tzv. simbiozi ili suživotu, od kojeg oba ova organizma imaju zajedničku korist. Od algi su zastupljene uglavnom zelene ili modrozelene alge (Chlorophyta i Cianophyta), a od gljiva najčešće gljive mješinarke (Ascomycotina), čija se plodna tijela (apoteciji) vrlo lako uočavaju unutar tijela lišaja. Lišaj kao zajednica funkcionira tako da alge fotosintezom stvaraju organske tvari, a gljiva nabavlja vodu i mineralna hranjiva, pa se tako nadopunjuju. Ističemo, lišajevi nisu nametnici ili paraziti na biljkama, iako se tako na prvi pogled čini. Žive samo na površini biljnih organa, pa spadaju u tzv. epifite, ali od biljaka ne uzimaju vodu i hranjiva, što znači da ne ulaze u biljno staničje kao paraziti. Međutim, njihova pojava, unatoč tomu što nisu paraziti, posredno može štetiti biljkama jer mogu smanjivati životni potencijal ili tzv. vigor, ali i biti pogodno stanište za naseljavanje nekih štetnika. Postoji više od 15.000 vrsta lišajeva, a znanost ih svrstava u vrlo dobre bioindikatore ili biološke pokazatelje čistoće zraka i općenito čistoće staništa i okoliša.
Obično se javljaju na starijim voćkama, a ako počnu rasti na mladima, onda je to znak da su te voćke slabije kondicije, odnosno da su oslabljene raznim čimbenicima nepovoljne sredine.
Gotovo se nikada ne javljaju u intenzivnim voćnim nasadima, ili vrlo rijetko, i to samo u slučaju ako se ne provodi uobičajena zaštita fungicidima. Naime, većina fungicida, pogotovo onih na bazi bakra, prilično ih dobro suzbija, pa se lišajevi stoga nikada ne javljaju u voćnjacima s redovitom zaštitom fungicidima.

Gospodarski list, izdanje 15.7.2007.
"Dakle: ne brinite se tjeskobno za sutrašnji dan, jer će se sutrašnji

dan brinuti za se! Svakom je danu dosta njegove muke."

Mt, 6,34

Na vrh
Sponzorirani linkovi


Na vrh
pasha View Drop Down
Novo sjeme
Novo sjeme
Avatar

Pridružen: 11 Veljača 2010
Lokacija: Bosnia Hercegovina
Status: Offline
Bodovi: 24
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje pasha Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 13 Veljača 2010 u 20:16
Nekako mi se najprikladnije čini da ovdje pišem. "Friška" sam ovdje i jos se najbolje ne snalazim. Puno čitam i pripremam se /između ostalih/ i z prve radove u voćnjaku. Imam u dvorištu 15-tak stabala. . Jabuke , kruške, šljive , višnje , trešnje,  neka odrena sa grožđem ... Godinama je tu bio slab urod voća , ničim nismo zaštićivali voćke, osim bojenja stabla, običnim gašenim vapnom.
Prošlog proljeća suprug je doveo nekog dpl. "stručnjaka" i voće je poprskano prije cvjetanja i kad je cvijet opao.
Bilo je veoma puno roda na voćkama. Ali ....
Ne mogu se oteti utisku da je urađeno nešto pogrešno. Confused
 
Rado bih da ovog proljeća promjenimo taktiku. Da li jedina zaštia  ova juhica (kontinentalna klima) i sadnja bijelog luka i dragoljuba ispod voćke , ili ima još koji savjet?
Koliko često zaljevati koprivom i prskati preslicom?
 
Gdje da nađem toliku koprivu i preslicu ....!!!????
(ovo posljednje pitanje je za moju dušu )
 
Helpppppppppppp!!!!!
 
 
smile66
Na vrh
Cimicifuga View Drop Down
Neukroćena biljka
Neukroćena biljka
Avatar
No.1 Najljepše orhideje2014

Pridružen: 11 Studeni 2009
Lokacija: Velika Gorica
Status: Offline
Bodovi: 3526
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Cimicifuga Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 26 Veljača 2010 u 12:49
Draga Pasha
Kako u mnogim područjima života postoje krajnosti: u politici ljevica i desnica, u bojama crna i bijela... Tako ti je i po pitanju zaštite biljaka. Sa jedne strane su pobornici potpuno ekološkog načina, a sa druge strane (naročito komercijalna proizvodnja) obilno upotrebljava razne kemijske pripravke.
Ekološki pristup je najispravniji, ali ga je teško u potpunosti primijeniti. Po meni, najbolje je pronaći prihvatljivu sredinu.
U ovoj temi pametna sredina bi bila upotrijebiti kemiju samo u tolikoj mjeri da koristi svrsi, a da ne škodi. (Ako ćemo cjepidlačiti škodi nam i ovaj nečisti zrak koji udišemo pa ipak zbog toga nećemo prestati disati).

Naročito je teško voćke održavati zdravima ako se nalaze u okruženju koje je puno drugih zaraženih biljki ili zapuštenih, netretiranih staništa.
Mojih par voćkica se nalazi u blizini zapuštene šume i guštika i nema šanse da mi voćkice ostanu zdrave ako im malo ne pomognem.

Nikako nisam za onih 10-tak tretmana u sezoni koje provode profesionalci u svojim voćnjacima, ali prskanje crvenim i bijelim uljem mislim da nema štete pogotovo jer se ne prska po plodovima.
Nisam za to da se u toku vegetacije rade preventivna prskanja, ali ako dođu neke beštije na biljku ili kakvo gljivično oboljenje tada  uskočim sa adekvatnim sredstvom, normalno u najmanjoj mogućoj mjeri.

A koja i kakva sredstva upotrijebiti stvar je osobnog izbora jer ih iz grupe fungicida i iz grupe insekticida ima puno vrsta. Najbolje je posavjetovati se u poljoprivrednoj apoteci.

Pripravci od koprive, gaveza kao gnojiva i sva moguća prirodna zaštitna sredstva su super stvar, pa tko ih ima na raspolaganju i tko ima vremena i uvjeta svakako ih treba primjeniti.


Na vrh
pasha View Drop Down
Novo sjeme
Novo sjeme
Avatar

Pridružen: 11 Veljača 2010
Lokacija: Bosnia Hercegovina
Status: Offline
Bodovi: 24
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje pasha Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 02 Ožujak 2010 u 06:54
Hvala ti , Cimicifuqa. Jako zanimljiv stav i realno mi zvuči. Svakako ću razmisliti o ovome. Pozzz!
Na vrh
cvaknuta View Drop Down
Novo sjeme
Novo sjeme


Pridružen: 11 Veljača 2010
Status: Offline
Bodovi: 10
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje cvaknuta Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 02 Ožujak 2010 u 14:39
Slažem se s  Cimicifuqinim stavom. Meni je osobito važno zimsko prskanje (bakar i ulje na bazi repice). Obično reagiram kad uočim promjene, a i savjeti HZPSS su mi od koristi. Imaju upozorenja po županijama, pa obratim posebnu pažnju na svoje voćke, ako je izdano upozorenje za moju županiju.
Ne trčim uvijek prskati. Mnogi profi proizvođači voća se neće sa mnom složiti, ali prskam samo kad uočim pojavu bolesti ili štetnika.
Ne želim praviti reklamu, ali ima novih proizvoda na bazi preslice i sojinog lecitina. Isporobat ću to ove godine, ako ih uspijem nabaviti.
U nedostatku svježe preslice i koprive, dobro će poslužiti i sušena.
Kod ekološkog uzgoja, treba naglasak staviti na preventivu, a i potrebno je češće prskanje biljnim preparatima.
Na vrh
pasha View Drop Down
Novo sjeme
Novo sjeme
Avatar

Pridružen: 11 Veljača 2010
Lokacija: Bosnia Hercegovina
Status: Offline
Bodovi: 24
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje pasha Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 05 Ožujak 2010 u 20:00
cvaknuta, možeš li mi makar na PM poslati - ko proizvodi te nove proizvode za zaštitu?
Na vrh
cvaknuta View Drop Down
Novo sjeme
Novo sjeme


Pridružen: 11 Veljača 2010
Status: Offline
Bodovi: 10
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje cvaknuta Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 11 Ožujak 2010 u 08:25
www.ekoprotect.hr

Poslala sami mail, ali nisam dobila odgovor.[IMG]smileys/smiley19.gif" align="absmiddle" alt="Cry" />Tamo je i popis proizvoda za zaštituKad bih bar znala gdje nabaviti te proizvode.
Na vrh
gospina trava View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 11 Svibanj 2010
Status: Offline
Bodovi: 6035
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje gospina trava Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 17 Svibanj 2010 u 18:29
Originalno poslano od člana radosnica radosnica napisao:

Ne znam da li sam stavila na pravo mjesto ovu temu, ako ne valjda će me premjestiti.Ovog proljeća su sve voćke dobile neku bolest kore (možda je to neka gljivična bolest, ne znam). Primjećujem da je imaju stabla u susjedstvu.Zahvaćeno je ne samo deblo nego i grane voćaka. Posebno je izraženo na orahu.Molim pomoć u identifikaciji bolesti te kako da ih tretiram da bi im pomogla ozdraviti. Da li postoji kakav bio pripravak? Evo slikice:[IMG]http://i731.photobucket.com/albums/ww316/radosnica/P1010398.jpg" />


Odstraniti žičanom četkom. Više o zaštiti pogledajte na www vinogradarstvo.com imaju forum gdje će vam stručnjaci, a i ostali voćari i vinogradari reći savjete iz prve ruke.
Na vrh
gospina trava View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 11 Svibanj 2010
Status: Offline
Bodovi: 6035
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje gospina trava Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 17 Svibanj 2010 u 18:40
Nisam osobno pobornik prskanja, ali kad je voćka bolesna treba ju liječiti isto ko i čovjeka. Ni lijekovi koje mi uzimamo nisu bezopasni. Treba samo paziti na karencu. Ne smije se prskati prije upotrebe. Najvažnija je preventiva tj. zimsko prskanje. Još je nešto vrlo važno, a to je visina stabla same voćke. Najbolje se rješavamo bolesti režući voćkicu na visinu do koje je možemo prskati. Treba rezati na pup koji raste prema dolje, i povijati mlade grane prema dolje. Lakše se beru, lakše se režu, i što je najvažnije lakše ih štitimo prskanjem protiv bolesti, pa bilo to kemijskim sredstvima ili biološkim pripravcima. isto tako ćemo puno lakše primjetiti sve promjene na voćki.
I ja još moram puno o tome naučiti kao i svi vi, no praksa je najbolja škola. Dakle dragi kolege i kolegice samo naprijed bez straha.
Na vrh
gospina trava View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 11 Svibanj 2010
Status: Offline
Bodovi: 6035
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje gospina trava Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 18 Rujan 2010 u 07:14
Ovo što ću sad postati sam skinula sa jednog foruma o voćarstvu i vinogradarstvu, nadam se da se gospodin dipl. agronom neće ljutiti.

Plan prskanja za šlivu :

opadanje listova u jesen : bakar2% - bolesti koštićavog voća
proljetno prskanje : bakar 2% - bolesti koštićavog voća
bubrenje pupova : crveno ulje 2-3%, ili Nordox ( 0,25% + bijelo ulje 2%) - bolesti koštićavog voća, lisne i štitaste uši
puna cvatnja : teldor, signum, chorus, konker ili kidan - monilija
2/3 cvatnje : zolone, decis, rotor, chromgor itd - šljivina osica.
kraj cvatnje : dithane, kaptan, polyram plamenjača šljive po potrebi ponoviti za moniliju ako je kišovito.
3-4 tjedna iza toga : ista sredstva, plamenjača šljive
kraj svibnja - poč lipnja : zolone, beker, decis, rotor, direkt, šljivin savijač 1. generacija preporuka hzpss
kraj lipnja : dithane, kaptan, polyram, hrđa šljive
sredina srpnja :zolone, beker, decis, rotor, direkt , šljivin savijač 2.generacija, preporuka hzpss
sredina srpnja : dithane, kaptan, polyram, hrđa šljive
Po potrebi tretirati lisne uši : calypso, mospilan, boxer, confidor.
Na vrh
gospina trava View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 11 Svibanj 2010
Status: Offline
Bodovi: 6035
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje gospina trava Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 11 Listopad 2010 u 07:29
Dragim moji ljubitelji biljaka. Da bi spriječili preveliko prskanje voćaka u vrijeme cvatnje i rasta plodova potrebno je provesti preventivnu zaštitu.

Jesenska zaštuita se sastoji od :

Preventivno prskanje koštičavih voćaka protiv bakterijske paleži, šupljikavosti i kovrčavosti lista, te krastavosti lista i ploda. Prskati treba sada, tj. u opdanju lista sa 2 % otopinom, a ako smo se sretali sa tim problemima ove godine u većoj mjeri može i 3%, bakarnih sredstava kao što su : Cuperblau Z, Nordox, Champion, Cafforo. Voćku treba dobro okupati sa tim stredstvom i to za mirnog vremena.

Drugo preventivno prskanje se provodi u vrijem buburenja pupova u proljeće, a treće u neposredno prije listanja.

Jabuke i kruške treba u opadanju lista okupati 5% otopinom čiste uree, a protiv fuzikladiju u proljeće.

Za skidanje gljiva i lišajeva sa voćaka treba upotrijebiti žičanu četku koju umačemo u otopinu modre galice. Gljive treba skinuti kako bismo kasnije mogli provesti bijeljenje voćaka koje će zaštititi koru voćke od pucanaja za vrijeme smrzavice i dodatno dezinficirati, jer kao što znamo sad se pod koru zavlači sva moguća gamad.

Sretno !

Na vrh
emka View Drop Down
Nedavno posijan
Nedavno posijan


Pridružen: 07 Ožujak 2011
Status: Offline
Bodovi: 82
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje emka Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 07 Ožujak 2011 u 10:00
Molim pomoć, da li netko ima iskustva sa skidanjem lišajeva sa voćaka. Čitala sam negdje da se to može sa žičanom četkom, i da li je opasno udisanje tih spora. Hvala i pozdrav
Na vrh
gospina trava View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 11 Svibanj 2010
Status: Offline
Bodovi: 6035
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje gospina trava Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 07 Ožujak 2011 u 10:17
Žičanom četkom, a za alergičare se ne preporuče, platite nekoga da Vam to napravi. NO, i ja sam alergičar pa sam to sama napravila, dakle nije bilo prestrašno.
Na vrh
gospina trava View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 11 Svibanj 2010
Status: Offline
Bodovi: 6035
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje gospina trava Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 11 Ožujak 2011 u 08:21

Ovo sam pronašla na net-u, savjeti za prskanje su od jučer:


Zaštita u voćnjaku 10.03.2011.


Koštićave voćke ( breskva, nektarina, marelica, šljiva, trešnja) se nalaze blizu faze bubrenja pupova i s obzirom na najavljeno vrijeme do kraja tjedna, može se očekivati početak fenofaze bubrenja pupova – B fenofaza na toplijim položajima.
Potrebno je prije kiše obaviti tzv "plavo prskanje" bakrenim preparatima s dodatkom bijelog ulja ili postojećim gotovim preparatima ( crveno ili modro ulje).
Uljni preparati se koriste protiv prezimjelih oblika štetočina i zimskih jaja - štitaste i lisne uši te crveni pauk, dok se bakrenim preparatima na koštićavom voću suzbijaju slijedeće bolesti: Kovrčavost breskve ( Taphrina deformans ), monilija ( Monilia laxa ), Bakterijska palež koštićavog voća ( Pseudomonas mors-prunorum), Šupljikavost lista ( Stigmina carpophila ), rogač šljive ( Taphrina pruni ),

Od bakrenih preparata koristimo : NORDOX 0,2 %, CUPERBLAU Z 0,8%, CHAMPION 1%, KOCIDE 0,7%, KUPROPIN 1%, BORDOŠKA JUHA, NEORAM 0,6%.
Bakrenim preparatima je preporučljivo dodati BIJELO ULJE u koncentraciji 3% ili neko drugo mineralno ulje ili koristiti same, već gotove preparate - CRVENO ULJE ili MODRO ULJE od 2-3%

Prskanje je potrebno obaviti po mirnom vremenu bez vjetra. Voćke treba temeljito okupati sa svake strane. Posebnu pažnju treba obratiti na breskve i nektarine gdje je u slučaju većih količina padavina dobro ponoviti zaštitu bakrenim preparatima ako se još nisu pupovi otvorili.
Ova sredstva se na koštićavom voću ne smiju primjenjivati nakon prolistavanja jer su fitotoksična.
Na vrh
gospina trava View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 11 Svibanj 2010
Status: Offline
Bodovi: 6035
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje gospina trava Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 11 Ožujak 2011 u 09:12
Isto tako treba pošpricati i ribizle.
Na vrh
gospina trava View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 11 Svibanj 2010
Status: Offline
Bodovi: 6035
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje gospina trava Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 11 Ožujak 2011 u 21:46
Lisne uši na bobičastom voću :

voćarstvo
Na vrh
emka View Drop Down
Nedavno posijan
Nedavno posijan


Pridružen: 07 Ožujak 2011
Status: Offline
Bodovi: 82
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje emka Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 14 Ožujak 2011 u 10:03
Na jabukama osim plavo-zelenih lišajeva sam primijetila i neke smeđe ima li tko kakva iskustva da li otopine koprive pomaže za to, skinula sam četkom koliko se moglo.
Na vrh
gospina trava View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 11 Svibanj 2010
Status: Offline
Bodovi: 6035
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje gospina trava Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 14 Ožujak 2011 u 11:59
Poprskati na jesen sa modrom galicom, inaće je četka zakon za to.
Na vrh
stajski_gnoj View Drop Down
Nedavno posijan
Nedavno posijan


Pridružen: 23 Siječanj 2011
Lokacija: Croatia
Status: Offline
Bodovi: 77
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje stajski_gnoj Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 14 Ožujak 2011 u 21:01

GT, dali ja trebam vočke posadjene ove godine tretirati sa nekim sredstvima (jabuke,kruške,marelice,breskve ,nektarine,dunje,smokve).

kruškice su trogodišnje i imaju formiranu osnovnu krošnju(nadam se da će se primit !!? )

ps. nisam išao u mbm na edukaciju jer sam sadio ovaj vikend aronije
....i nogom u guzicu je korak prema naprijed. (mao ce tung )
Na vrh
gospina trava View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 11 Svibanj 2010
Status: Offline
Bodovi: 6035
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje gospina trava Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 15 Ožujak 2011 u 06:38
Nisam ni ja bila na edukaciji, sad je najviše posla oko voćaka (rezidba i preventivno prskanje) i mislim da si malo tko može u ovo vrijeme jedan dan u vikendu uzeti za to.

Edukaciju su trebali napraviti mjesec dana ranije dok još nije bilo radova u voćnjaku.

Ja sam lani posadila voćkice i nisam ih prvih mjesec dana ničim tretirala, napalo ih je sve i svašta. Dobila sam savjet koji mogu dati i tebi. Obavezno dok ti počnu bubriti pupovi crveno ulje, (2-3%), okupati cijelu voćku, dobro ga je i ponoviti, ali nikako ne u cvatu i kasnije ići sa bakrom.

Mlade voćkice uzgojene u rasadniku su puno neotpornije od starih, jer su uzgajane u kontroliranim uvjetima, zaštitu treba provoditi redovno, da nam se ne bi dogodilo da ih unište nametnici i bolest, a mi ćemo logično pomisliti da se nije primila.

Cijelu lanjsku godinu sam se mučila sa bolešću na mladim voćkama. Nemoj si to priuštiti dobro ih okupaj sa crvenim uljem. Zaštitu treba dalje provoditi prema preporuci.

Imam mladi voćnjak pored starog kojega je napala gljiva i zaražen je svim i svačim. U našem posjedu je tri godine, kupili smo ga da nam ne raste đunga uz među. Voćke su otišle u nebodere i nemoguće je provoditi bilo kakvu zaštitu u cijelosti. Voćka je visoka oko 8 m, a ja ju mogu prskati do 4 m. MM je stalno bio protiv kračenja, jer šljive rode i previše, ali kad je lani vidio kako nam uz to prolaze mlade voćke rekao je :"REŽI". Idući vikend ih kratimo na najmanju moguću mjeru.

Isto tako ako je voćnjak u prirodi u blizini šume, ne smije se nikako fulati sa zaštitom. Zaštitu se nikako i nigdje ne smije propusiti, sa tim mislim prvenstveno preventivnu zaštitu, nek sa ekolozi ne brinu, u mojem voćnjaku ima svih vrsta kukaca i životinja, jer ako se provodi preventivna zaštita kasnije treba puno manje otrova.

Da li si se odlučio za uzgojni oblik?

Ukoliko nisi uzeo voćku na slabo bujnoj podlozi, pa ti ne treba armatura, preporučujem ti vazu, orezuj ih redovno svake godine, i pazi nemoj ih pustiti da ti izrastu više od 3,5 m (zbog zaštite i berbe)

Provodnicu na mladim voćkama odreži ma 80 cm i od tud formiraj kosturne grane.

Neki preporučuju vretenasti grm, ali on je za slabije bujne podloge i uz armaturu, jer inaće ako nije uz armaturu ( bio on a na bilo kojoj podlozi) tu voćku dok je puna plodova vjetar sigurno ruši.

Od literature za uzgoj i rezidbu ti mogu preporučiti od Tomislava Jemrića "Cijepljenje i rezidba voćaka". Knjiga je razumljivo pisana i ima puno slika.

Ja nisam nikakav stručnjak, već volim voćarstvo i voćke i marljivo učim o voćarstvu već oko 2 godine, a ono kaj sam naućila rado podijelim sa drugima, a kaj nisam sigurna ili ne znam pitam svoga učitelja ili savjetnika da se tak izrazim.

Moje osobno mišljenje, a i koliko sam razgovarala sa ljudima od struke, ako se pametno gospodari voćnjakom i ako se pravilno pristupa zaštiti, nema otrova u zaštiti voćaka, već samo lijekovi.

Voćka je živo biće, ako se razboli treba ga liječiti isto ko što se lijeći i čovjek. Svaki lijek je za nešto otrov ako se pravilno ne primjenjuje.

Voćarstvo treba voljeti da bi mogli pravilno postupati prema voćkama. Iziskuje puno pažnje i što češću kontrolu da se što ranije otkriju ne daj bože štetnici ili bolesti.

Treba se šetati po zraku i prirodi, tj. u svom voćnjaku.Voćku treba razumjeti, kako neki kažu : "Sa voćkom treba razgovorati."

I dalje ću kako koji savjet dobijem isti podijeliti tu sa vama.
Na vrh
 Odgovori Odgovori Stranica  <1234 5>
  Prosljedi temu   

Pređi na drugi forum Forumska ovlaštenja View Drop Down

Forum Software by Web Wiz Forums® version 10.15
Copyright ©2001-2013 Web Wiz Ltd.

Stranica je generirana u 0,180 sekundi.