Početna stranica Početna stranica > Ostalo - Sve i svašta o biljkama i cvijeću > Zanimljivosti o cvijeću i biljkama
  Aktivne teme Aktivne teme RSS Feed - ZAŠTIĆENO  BILJE
  Pomoć Pomoć  Pretraga foruma   Događanja   Registracija Registracija  Prijava Prijava


ZAŠTIĆENO BILJE

 Odgovori Odgovori Stranica  12>
Korisnik
Poruka
Ivan View Drop Down
Odrastao grm
Odrastao grm
Avatar
Autor ljekovitog bilja

Pridružen: 24 Travanj 2007
Status: Offline
Bodovi: 1213
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Ivan Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Tema: ZAŠTIĆENO BILJE
    Objavljeno: 06 Svibanj 2008 u 13:57
PASJI ZUB ( Erythronium dens-canis) je višegodišnja biljka a u nas raste kao jedina vrsta roda Erythronium. Ovu lijepu proljetnu biljku naći ćemo u mješovitim šumama hrasta kitnjaka i graba, no i u brdskim ibukovim sastojinama, rjeđe  u crnogoričnim šumama.  Spada u porodicu ljiljana. Ima izduženu lukovicu koja izvana ima tanki smeđi ovoj, na presjeku je bijela. Stabljika je uspravna i gola, duga od 10-25 cm, na vrhu s jednim do rijetko dva cvijeta. Na stablici se nalaze i dva nasuprotna debela elipičasta lista, dužine do 10 cm., s čitavim rubom i uglavnom purpurnim ili bijelim pjegama. Cvijetovi su dvospolni, viseći, bez mirisa. Donekle podsjećaju na cvijet ciklame. Biljka cvate u rano proljeće: II - IV mjesec. Biljka je hranjiva i bogata škrobom. Za jelo se koristi lukovica. Pošto je stabljika tanka, lukovice je teško isčupati. Zbog atraktivnog i iznimno lijepog cvijeta i rane cvatnje, prije nego šuma prolista, pasji zub spada među najljepše proljetnice. U hortikulturi je vrlo cijenjen i tražena je vrsta. Pogodan je za kamenjare. Osjetljiva je vrsta a ugrožena vrsta je zbog nekontroliranog i nepotrebnog skupljanja i vađenja cijele biljke. (I.M; I.T.,) 
Na vrh
Sponzorirani linkovi


Na vrh
Ivan View Drop Down
Odrastao grm
Odrastao grm
Avatar
Autor ljekovitog bilja

Pridružen: 24 Travanj 2007
Status: Offline
Bodovi: 1213
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Ivan Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 06 Svibanj 2008 u 18:00
OBIČNA KOCKAVICA (Fritillaria meleagris) - odlikuje se iznim ljepotom cvijeta.

Raste u šumama kitnjaka i bukve na vlažnim i povremeno poplavljenom tlu na području posavskih i poravskih poplavnih šuma. No, možemo ju naći i na vlažnim travnjacima i na močvarnim livadama. To je zaljasta višegodišnja biljka s kuglastom lukovicom iz koje izraste stabljika visine do 30 cm. Stabljika je gola i šuplja, uspravna, tamnozelene ili modrikaste boje. Listovi su naizmjenični duž stabljike, dugi 8-13 cm, lancelasti, žljebasti, sivkastozeleni. Ima 4-5 listova. Cvjetovi su veliki, dužine oko 4 cm., trbušasto-zvonolikog oblika, pognuti i bez mirisa. Na stabljiki je većinom jedan cvijet, rijetko dva ili tri cvijeta. Šest listića ocvijeća su purpurnosmeđi i išarani lijepim svijetlim kvadratićima - kockicama. Rijetki su potpuno bijelim ili žućkastim žilicama. Biljka cvate od III-IV mjeseca. Razmnožava se vegetativno - lukovicom i sjemenom. Obična kockavica je OTROVNA biljka naročito za srce i životinje je na paši izbjegavaju. Nije na odmet reći da je baš ova biljka na svjetskoj izložbi biljaka "Japan Flora 2000" proglašena hrvatskim nacionalnim cvijetom, jer crvenkasti cvijet s bjeličastim kvadratićima (kockicama) podsjeća na grb Republike Hrvatske. Ugrožena je zbog meliorativnih zahvata i isušivanja tla na svojim prirodnim nalazištima. (I.M;I.T)
Na vrh
marko123 View Drop Down
Novo sjeme
Novo sjeme
Avatar

Pridružen: 03 Svibanj 2008
Status: Offline
Bodovi: 26
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje marko123 Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 06 Svibanj 2008 u 20:42
Jednu cijelu livadu s kockavicama, ogromnu, su uništili i pretvorili u oranice!!!Shocked
Na vrh
Lavandablue View Drop Down
Mladi grm
Mladi grm
Avatar

Pridružen: 25 Travanj 2008
Lokacija: Yugoslavia
Status: Offline
Bodovi: 601
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Lavandablue Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 07 Svibanj 2008 u 01:09
ta kockavica mene podseca na zmijske sare:)
Na vrh
Ivan View Drop Down
Odrastao grm
Odrastao grm
Avatar
Autor ljekovitog bilja

Pridružen: 24 Travanj 2007
Status: Offline
Bodovi: 1213
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Ivan Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 07 Svibanj 2008 u 07:42
VELECVIJETNI KUKURIJEK (Hellborus niger L.) poznata je biljka iz porodice Ranunculaceae (žabnjaci), koja  se uz visibabujavlja među prvim cvijetovima u našim gorskim šumama uz krpe starog snijega.
U nekim ga krajevima zovu još i božoćnjak,ili snježnica. Sam rod Helleborus zastupljen je u našoj flori s desetak podvrsta od kojih je velecvjetni kukurijek jedna od najljepših vrsta ovog roda. To je uspravna biljka visoka 10-15 cm.,ima golu stabljiku, ponekad razgranjen s po dva ogranka i s prizemnim tamnozelenim rožnastim listovima. Listovi prezimljuju. Iako je kukurijeke međusobno teško razlikovati, velecvjetni se odlikuje  s jednim do tri krupna cvijeta, čiji jajasti listovi ocvijeća budu izrazito bijele boje. S vanjske strane su blijedoružičasti, a nakon cvatnje crvenkasti ili ljubičasti. U sredini cvijeta smješteni su 5-10 plodnih listova međusobno srasli svojim bazama. Iz njih se razvijaju plodovi - crne mrežastonaborane sjemenke.
Biljka cvate vrlo rano, već tijekom I mjeseca na prisojnim stranama, inače u II i III mjesecu. U podzemnim dijelovima biljke, u korijenu i prizemnim listovima ima otrovnog glikozida - heleborin-a i heleborein, koji ako ih se sveže uživa izazivaju nesvjesticu, povraćanje, proljev, grčeve, ukočenost pa i smrt kod čovjeka i životinja.
Koristi se u narodnoj medicini : kao purgativ,lijek za srce, opojno sredstvo i lijek za živce. Velecvijetni kukurijek voli neutralna do slabo bazična tla. Najčešće ćemo ga naći u bukovimšumama i mješano bukva-jelove šume.
Velecvijetni kukurijek zaštićena je vrsta zbog prekomjernog branja. (M.I;A.Frković)
Na vrh
manči View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 03 Travanj 2008
Status: Offline
Bodovi: 5398
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje manči Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 07 Svibanj 2008 u 08:54
Kockavica raste na brdima poviše Dubrovnika, već sam pisala o tome na temi : kockavica, predivna je, tko zna da li je još ima u onom broju iz 1986-87.g??
Na vrh
Ivan View Drop Down
Odrastao grm
Odrastao grm
Avatar
Autor ljekovitog bilja

Pridružen: 24 Travanj 2007
Status: Offline
Bodovi: 1213
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Ivan Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 07 Svibanj 2008 u 08:56

GOSPINA PAPUČICA ( Cypripedium calceolus L.)

Smatra se najljepšom europskom orhidejom. Njezina ljepota vezana je na osobito građene i ugledne cvijetove. Podnosi polusjenu i sjenu, u nas cvate tijekom V. i VI. mjeseca Nalazmo je u gorskim i planinskim područjima  a najviše u starim bukovim šumama i miješanim šumamam bukve i jele. Gospina papučica je odavno poznata u Europi u hortikulturi, dok u Hrvatskoj to još nije praksa.
Zlatnožuta boja dominira , naročito donja usna koja nalikuje ženskoj cipelici. Cvjetovi su krupni. Rastu jedan do dva na približno  50-60 cm visokoj stabljici s dosta listova. Ostali dijelovi ocvijeća su tamno crveno ljubičaste boje, uski i produljeni. Ostruge nema. Cvijet se ističe osobitom prilagodbom za oprašivanje pomoću kukaca, jer se ponaša kao mala zamka za sitne kuke iz reda opnokrilaca, koji zbog skliske rubne površine upadnu u unutrašnjost te "cipelice" i tu obave oprašivanje.
Biljka obično raste u busenima s većim brojem stabljika i cvjetovima na njima.
(I.M.; Dr.sc.R. Kranjčević,prof.)
Na vrh
Ivan View Drop Down
Odrastao grm
Odrastao grm
Avatar
Autor ljekovitog bilja

Pridružen: 24 Travanj 2007
Status: Offline
Bodovi: 1213
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Ivan Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 07 Svibanj 2008 u 12:37

LJILJAN ZLATAN (Lillium martagon L.) je zeljasta trajnica. Pripada porodici ljiljana (Liliaceae).  Biljka ima podzemnu lukovicu zlatno- žute  boje, promjera oko 5 cm, sastavljenom od  većeg broja debelih, mesnatih ljuskavih listova. Stabljika je uspravna,okruglasta i gola, no u gornjem dijelu može  biti ponekad kratko dlakava, zelena i često s pjegama zelene boje. Listovi su sjedeći, duguljasto eliptični, rub je cjelovit i kratko dlakav, dužine oko 15 cm. Cvjetovi su smješteni u rijetkim grozdastom cvatu s 3-10 cvjetova. Cvjetni pupovi su viseći i duguljasto jajoliki, ocvijeće je sastavljeno od 6 listića koji su prema dolje u luk savijeni i svijetlo do tamno purpurnim, sjajnim pjegama i točkicama.  Cvjetovi imaju poseban miris koji je jači u večernjim i nočnim satima !

 Uspjeva na polusjenovitim staništima, prema životnom obliku je geofit.
Cvjeta u VI. i VII. mjesecu. Glavni uzrok njegove ugroženosti je  negativni utjecaj na stanište i prekomjerno sabiranje. Ljiljan je prisutan u svim hrvatskim makroregijama(najmanje u kontinentalnom području - nizinama).
Zlatan je indikator tala koja su umjereno bogata dušikom.
Na vrh
Ivan View Drop Down
Odrastao grm
Odrastao grm
Avatar
Autor ljekovitog bilja

Pridružen: 24 Travanj 2007
Status: Offline
Bodovi: 1213
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Ivan Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 08 Svibanj 2008 u 08:13
GOROVIJET - (Adonis vernalis L.)
Spada u porodicu Ranunulaceae - žabnjaci. Raste kao korov na suhom. pješčanom, vapnenastom tlu, kamenjarima i obraslim sunčanim obroncima.
 
                                         
To je trajnica, oko 25 cm visoka biljka koja tvori male grmiće sa fino perastim i igličstim listovima. Na vrhu svake stabljike je po jedan lijepi glavičasti cvijet promjera 3-7 cm., svijetle zlatnožute boje. Plod je jajolik, gotovo okrugao. Korijen je snažno razvijen-a gorocvijet je jedan od prvih vjesnika proljeća.
Biljka je OTROVNA i gorkog, ljutog okusa. Vostoji više vrsta i varijateta gorocvijeta!
Cvate od IV. do VI. mjeseca. Koristi se za liječenje srca, angine pektoris, usporava puls, jača srce, otklanja oticanje nogu, pospješuje mokrenje, poboljšava krvotok. Koristi se za ublažavanje epilepsije, Basedowljeve bolesti i slabog srca.
UGROŽENA JE VRSTA ZBOG OPASNOSTI DA IZUMRE ILI NESTANE UKOLIKO POTRAJU POSTOJEĆI UVJETI - A TO JE NEKONTROLIRANO BRANJE OVE LIJEPE VRSTE.
(I.M)
Na vrh
Ivan View Drop Down
Odrastao grm
Odrastao grm
Avatar
Autor ljekovitog bilja

Pridružen: 24 Travanj 2007
Status: Offline
Bodovi: 1213
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Ivan Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 08 Svibanj 2008 u 16:05
BOŽIKOVINA - zelenika - Ilex aquifolium L.
Porodica : Aquifoliaceae

Zimzeleni grm ili nisko drvo sa jakim i razgranatim korijenovim sustavom. Pupovi su kratki i ušiljeni, listovi kožasti, na licu tamnozeleni, sjajni, a na naličju otvoreno zeleni, 5-8-cm dugi, 3-4,5 cm široki, na gornjim granama su manje bodljasti. Cvjetovi su blijedožućkasti i imaju ili zakržljale plodnice ili neplodne prašnike, pa su samo prividno dvospolni, ali su stvarno jednospolni i dvodomni. Cvjetovi stoje u paštitastim cvastima. Cvate V. - VI. mjesec. Plod je koštica veličine graška, sjajna, sadrži 4-5 sjemenki, stoji na 7-8 mm dugoj peteljci. Sazrijeva u XI. i XII mjesecu, ostaje na granama do proljeća. Sjeme je ovalno i s jedne strane bridasto. Sjeme klija tek nakon druge godine po sjetvi.
To je vrsta koja dobro podnosi zasjenu ali i svjetlo. Raste vrlo sporo i može doživjeti starost od više stotina godina. Razmnožava se sjemenom i vegetativno.Vrlo je cijenjena u hortikulturi zbog inteteantnih zimzelenih listova, kompaktnog i pravilnog habitusa, ali i zbog crvenih plodova koji se preko zime zadržavaju na grančicama. Dobro podnosi gradsku klimu. Spada u osjetljivo ugrožene vrste što znači da će uskoro preći u kategoriju ugroženih vrsta ako negativni uvjeti potraju, što se očituje uništavanjem staništa, intenzivnim korištenjem i branjem, odnošenjem iz prirode.
Razmnožava se reznicom u proljeće a sjemenom u jesen ili početkom proljeća. Božikovina je ugrožena prvenstveno zbog nedozvoljenog korištenja u dekorativne svrhe, napose vezano uz božićne i novogodišnje blagdane. Božikovina ima i ljekovita svojstva: tijekom lipnja preporuča se skupljanje mladih listova od kojih se priprema tinktura kao diuretik, kod kroničnog bronhitisa, artritisa i nekih drugih reumatskih oboljenja. U pučkoj medicini dobro služi i kod nekih oboljenja želuca i zaustavljanja krvarenja. VAŽNO JE ZNATI DA SU CRVENE BOBICE OTROVNE !  Drugi nazivi ove biljke: zelenika, česvina, nerijetko se uzgaja u parkovima i vrtovima, ponegdje se upotrebljava za živice, a jalakše ju je razmnožiti reznicama. Međumnogobrojnim vrstama u rasadnicima se uzgajaju i one sa zlatnošarenim i srebrnošarenim listovima. Premda je Zakonom o zaštiti prirode zaštićena, treba istaknuti i da je ugrožena vrsta.
Na vrh
Ivan View Drop Down
Odrastao grm
Odrastao grm
Avatar
Autor ljekovitog bilja

Pridružen: 24 Travanj 2007
Status: Offline
Bodovi: 1213
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Ivan Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 09 Svibanj 2008 u 10:38

ŠIROKOLISNA VEPRINA - Ruscus acuelatus ( Ruscus hypoglossum L)

U Hrvatskoj je sve rijeđa zbog uništavanja staništa i branja  za cvjetne aranžmane. Postoji i uskolisna veprina. Obje spadaju u porodicu Liliaceae.
Rastu u bjelogoričnim šumama, to je polugrm 20-80 cm visine, cvjetovi su sitni i neugledni, listovi su kožasti  i sitni. Olod je dosta krupna crvena boba.
Cvate 4 i 5  mjesec, bobe dozrijevaju u VIII i IX mjesecu, dolaze u sastavu gorskih, bukovih, ali i u termofilnim šumama.
Suhi ekstrakt korijena Ruscus aculeatus (veprina) sadrži smjesu steroidnih saponina koji poboljšavaju vensku cirkulaciju i limfni tok te zaštićuje unutarnju stjenku vena od oštećenja. Primjenjuje se kod bolesti krvnih žila, djeluje protuupalno i sprječava stvaranje edema.

Na vrh
Triša View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar
ZLATNI DONATOR

Pridružen: 04 Siječanj 2008
Lokacija: Rijeka
Status: Offline
Bodovi: 19699
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Triša Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 09 Svibanj 2008 u 13:53
Ivane, prekrasno si nam to prezentirao. Ima tu kod nas lovor, koji je isto zaštićen, a nemilice gasjeku i uništavaju, pa šparoga isto tako. Na Učki endemska biljka učkarski zvončić, no kad bi samo ljudi bili malo drugačiji.
RIJEKA

"NEVERA S KVARNERA" odabrala "otok"
Na vrh
Ivan View Drop Down
Odrastao grm
Odrastao grm
Avatar
Autor ljekovitog bilja

Pridružen: 24 Travanj 2007
Status: Offline
Bodovi: 1213
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Ivan Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 10 Svibanj 2008 u 18:44
Hvala, opisujem biljku po biljku, onako ukratko.. doći će i one na red.. bez brige, hvala na podršci a mogu se uključiti svi .. sa tekstom i slikom, samo bi molio da se ne dupliciramo.
Na vrh
Ivan View Drop Down
Odrastao grm
Odrastao grm
Avatar
Autor ljekovitog bilja

Pridružen: 24 Travanj 2007
Status: Offline
Bodovi: 1213
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Ivan Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 10 Lipanj 2008 u 09:40
ŽUĆKASTI VIMENJAK
Žućkasti ili zelenkasti vimenjak je trajnica iz porodice kaćunki (Orcidaceae), rasprostranjena u zapadnoj, srednjoj i južnoj Evropi, na Kavkazu i  Kini te Japanu. Ima krutu  i šuplju (bridastu) stabljiku, koja je svjetlozelene boje, snažna i uspravna. Naraste u visinu do 50 cm, iz gomolja u proljeće izbijaju 2-3 (najčešće 2) velika prizemna lista koji su izduženi i široko jajasti, sjajni. Naglo se sužavaju u gotovo neuočljivu peteljku. Kasnije na stabljici s cvatom izrastu još 2 do 3 mala kopljasta i šiljasta potporna listića. Cvat je rahli i valjkast klas s mnoštvo velikiih žućkastobijelih do zelenkastobijelih cvjetova koji mirišu na vosak ili su bez mirisa. Cvate tijekom svibnja do lipnja. 
Ovo je zoofilna vrsta s mnogo sićušnih sjemenki koje klijaju onda kada u njima nastane endotrofna mikoriza( pojava da hife gljiva prodru u stanice korijenčića gdje se hrane ugljikohidratima). Gomolji su jestivi ! Slična vrsta je BIJELI vimenjak ( P. bifolia), koja ima uže prizemne listove, nešto manje je snažan, s manje cvjetova bijele boje i ugodna mirisa i također jestivim gomoljem.
Žućkasti vimenjak raste pojedinačno u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama. Naći ćemo ga i na planinskim livadama, pretežno na bazičnom tlu, u okolici Zagreba i Križevaca, Požege (Papuk).. uz to je dekorativna i otrovna vrsta (osim gomolja).,a Zakonom je zaštićenaod 1972 . godine na svim svojim prirodnim staništima. Brojnost se smanjuje uslijed branja cvjetova, skupljanja gomolja i stanišnih promjena.
M.I.
Na vrh
Šeflera View Drop Down
Trajnica
Trajnica
Avatar

Pridružen: 17 Siječanj 2008
Lokacija: Stankovo
Status: Offline
Bodovi: 2274
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Šeflera Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 25 Kolovoz 2008 u 12:58
Pronašla sam link Ministarstva kulture o zaštićenom bilju, njegovom skupljanju, preradi i ostalom.
Po njihovom popisu niš ne bi smjeli ni pomirišati.
Pakujac, kadulja, zvončići, visibabe pa čak i trputac.
Kolko sam ga ja pokosila!!!?

http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/1904.htm

A našla sam i zanimljiv članak doduše iz 99 godine, ali kolko znam niš se nije promjenilo.
"Kako stati na kraj branju i prodaji zaštićenog bilja?"

http://www.vjesnik.com/html/1999/03/02/nzag.htm


Na vrh
misty-da View Drop Down
Neukroćena biljka
Neukroćena biljka
Avatar

Pridružen: 02 Ožujak 2010
Status: Offline
Bodovi: 3544
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje misty-da Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 04 Ožujak 2010 u 07:14
Postoje i stabla koja su zakonom zaštićena, evo jednog



Ovo je maslina iz Kaštel Š tafilića, a riječ je o drvetu koje je, uz sekvoju u Sjevernoj Americi staru više od 3000 godina, jedno od najstarijih stabala u svijetu.
Ova maslina je iznimno lijepog oblika, a i vitalna je: od njezinih plodova svake se godine priređuje više desetaka litara vrlo kvalitetnog ulja, o kojem tamošnji stanovnici kažu da je sveto, a daruje se crkvama na području Kaštelanske rivijere, te se koristi i za pomazanje.
 Zaklon od sunčevih zraka pruža krošnja promjera 15 metara, a opseg debla na visini od 1,30 metara je 6,14 metara. Ova gotovo vršnjakinja Dioklecijanova grada uvedena je 25. travnja 1990. godine u registar zaštićenih spomenika prirode Hrvatske.
Postoje i stare (mada lokalne) zakonske odredbe kojima se osiguravala budućnost, ali koje su dosta doprinijele ekološkoj osviještenosti.
Evo jedan krasan primjer kako se to nekada radilo na Korčuli. Postojalo je pravilo, lokalni zakon, nitko nije mogao dobiti dozvolu za ženidbu dok nije posadio 60 maslina!
Korisni stari običaji se polako zaboravljaju, nažalost. Ali kad već spomenuh maslinu, jeste li znali da to dragocjeno drvo simbolizira mir, plodnost, zdravlje, snagu, strpljivost i ustrajnost?
Ovo drvo života raste na škrtom tlu a hrani se suncem.

Na vrh
Kiki-ko? View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 10 Veljača 2010
Status: Offline
Bodovi: 6667
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Kiki-ko? Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 19 Ožujak 2010 u 10:21
Sjećam se kad sam bila klinka, u šetnji parkom oko vrtića, brali smo male smeđe kao plišane papučice(slično orhideji).Često smo je ubrali skupa sa korjenom.Kasnije sam čula da je to zaštićena vrsta,a mi smo je iskorijenili do zadnjeg primjerka.smile43Žao mi je.
Da imam rep mahala bi s njim
Na vrh
natalija View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 15 Prosinac 2007
Lokacija: zadar
Status: Offline
Bodovi: 5452
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje natalija Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 18 Siječanj 2012 u 12:30
članak o orhideji bez klorofila

orhideja bez klorofila
Na vrh
Mari,5510 View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 30 Srpanj 2009
Lokacija: Hrvatska
Status: Offline
Bodovi: 12480
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Mari,5510 Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 02 Veljača 2012 u 12:39
predivno je to kakvih sve raznolikosti krije biljni svijet u Hrvatskoj.. meni je jako drag cvijet pasji zub, nekad smo ga kao djeca brali zajendo sa šafranima i visibabama u šumi nedaleko centra grada.. sada se rijetko nađe jer  je u toj šumi puno šetača prošlo, a neka svaki isčupa samo jedan s korijenom... no ima još dosta šafrana i visibaba, pa mislim da stanje nije još katastrofalno 
Na vrh
Belina View Drop Down
Neukroćena biljka
Neukroćena biljka
Avatar
ZLATNI DONATOR

Pridružen: 26 Siječanj 2011
Status: Offline
Bodovi: 3901
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Belina Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 02 Veljača 2012 u 12:51
BRAVO IVANE!
TEMA TI JE PRELJEPA,HVALA TI!Clap
"Mića rožica" sa otoka Krka - Omišalj
Na vrh
 Odgovori Odgovori Stranica  12>
  Prosljedi temu   

Pređi na drugi forum Forumska ovlaštenja View Drop Down

Forum Software by Web Wiz Forums® version 10.15
Copyright ©2001-2013 Web Wiz Ltd.

Stranica je generirana u 0,301 sekundi.