Početna stranica Početna stranica > Ostale biljne vrste - Forum o biljkama > Začinsko i ljekovito bilje
  Aktivne teme Aktivne teme RSS Feed - Kapare – CAPPARIS SPINOSA L
  Pomoć Pomoć  Pretraga foruma   Događanja   Registracija Registracija  Prijava Prijava


Kapare – CAPPARIS SPINOSA L

 Odgovori Odgovori Stranica  12>
Korisnik
Poruka
Donata View Drop Down
Trajnica
Trajnica
Avatar

Pridružen: 21 Ožujak 2007
Lokacija: Croatia
Status: Offline
Bodovi: 2260
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Donata Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Tema: Kapare – CAPPARIS SPINOSA L
    Objavljeno: 16 Prosinac 2007 u 00:13
 
Kapara – CAPPARIS SPINOSA L.  je dugogodišnja biljka iz porodice CAPPARIDACEAE.  To je pretežno tropska i suptropska biljka, ali uspijeva i na obalama Sredozemnog mora. Kod nas raste samoniklo na zaklonjenim mjestima po zidinama i ruševinama te između kamenih stijena na našim otocima i otočićima srednje i južne Dalmacije. Na pustim otočićima ima ga znatno više, jer ga stoka, osobito ovce i koze nemilosrdno brsteći uništavaju.

Tako su na primjer poznati kapari s otočića – svjetionika Palagruže, Badije i Sestrica. Voli mjesta izložena suncu, zaštićena od jakih vjetrova ne višim od 60 metara nadmorske visine. Raste kao grm. Stabljika je drvena sa mnogobrojnim prutićima koji vise. Dugi su i do 2 metra. Korijen je okomit. Listovi su mesnati, naizmjenični, okruglasti, goli, a na licu sjajni. Zelene je boje. 

Cvijet je dvospolni,  mirisan, smješten na dugoj stapci. Izrazito je velik. Sastavljen je od četiri nježne bijele ili ružičasto-ljubičaste latice i četiri lapa. Prašnici su ružičasti i vrlo brojni (60 – 100). Ima modrastu plodnicu koja se nalazi na dugom dršku i sadrži mnogo sjemenih zametaka. Cvate od svibnja do kolovoza. Zbog svog izrazito lijepog cvijeta ukras je kamenih zidova. No, rijetki cvijetni pupoljak se uspije rascvijetati.  Obično se to događa na nedostupnim dijelovima zidina i to je onda prekrasna slika. Cvijetni pupoljci se beru dok su potpuno zatvoreni. Berba počimlje koncem svibnja ili u lipnju, a obavlja se svakog drugog ili trećeg dana. Što su cvijetni pupovi manji, tvrđi i okrugliji, to su bolji. Čim se cvijetni pupovi počmu malo otvarati ili su previše veliki, ne beru se, već puštaju da se rascvijetaju. Plod je crvenkasto jajasta boba na dugoj dršci, a sjemenke su bubrežaste i također crvenkaste.

Na vrh
Sponzorirani linkovi


Na vrh
natalija View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 15 Prosinac 2007
Lokacija: zadar
Status: Offline
Bodovi: 5450
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje natalija Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 19 Lipanj 2008 u 11:50
zna li netko nešto o razmnožavanju kapara?
u zadru rastu na samim bedemima koji okružuju staru jezgru grada i kad se spuste njihove grane i dobiju cvjetove izgledaju prekrasno
a rastu iz neke sićušne pukotine - pitaj boga kako

ja bi je baš voljela imati u nekoj (visećoj) posudi pa me zanima ima li je netko?
da li se ona uopće može uzgajati u domaćim uvjetima?
i kako je razmnožiti?

uzeti grančicu? kada?
suhim plodom/sjemenom?Question
Na vrh
Ivan View Drop Down
Odrastao grm
Odrastao grm
Avatar
Autor ljekovitog bilja

Pridružen: 24 Travanj 2007
Status: Offline
Bodovi: 1213
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Ivan Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 19 Lipanj 2008 u 13:12
Sjemenom!
Kapara – CAPPARIS SPINOSA L.  je dugogodišnja biljka iz porodice CAPPARIDACEAE.  To je pretežno tropska i suptropska biljka, ali uspijeva i na obalama Sredozemnog mora. Kod nas raste samoniklo na zaklonjenim mjestima po zidinama i ruševinama te između kamenih stijena na našim otocima i otočićima srednje i južne Dalmacije. Na pustim otočićima ima ga znatno više, jer ga stoka, osobito ovce i koze nemilosrdno brsteći uništavaju.

Tako su na primjer poznati kapari s otočića – svjetionika Palagruže, Badije i Sestrica. Voli mjesta izložena suncu, zaštićena od jakih vjetrova ne višim od 60 metara nadmorske visine. Raste kao grm. Stabljika je drvena sa mnogobrojnim prutićima koji vise. Dugi su i do 2 metra. Korijen je okomit. Listovi su mesnati, naizmjenični, okruglasti, goli, a na licu sjajni. Zelene je boje. 

Cvijet je dvospolni,  mirisan, smješten na dugoj stapci. Izrazito je velik. Sastavljen je od četiri nježne bijele ili ružičasto-ljubičaste latice i četiri lapa. Prašnici su ružičasti i vrlo brojni (60 – 100). Ima modrastu plodnicu koja se nalazi na dugom dršku i sadrži mnogo sjemenih zametaka. Cvate od svibnja do kolovoza. Zbog svog izrazito lijepog cvijeta ukras je kamenih zidova. No, rijetki cvijetni pupoljak se uspije rascvijetati.  Obično se to događa na nedostupnim dijelovima zidina i to je onda prekrasna slika. Cvijetni pupoljci se beru dok su potpuno zatvoreni. Berba počimlje koncem svibnja ili u lipnju, a obavlja se svakog drugog ili trećeg dana. Što su cvijetni pupovi manji, tvrđi i okrugliji, to su bolji. Čim se cvijetni pupovi počmu malo otvarati ili su previše veliki, ne beru se, već puštaju da se rascvijetaju. Plod je crvenkasto jajasta boba na dugoj dršci, a sjemenke su bubrežaste i također crvenkaste.

Od svibnja do lipnja domaćice redovito obilaze grmove kapara i beru cvijetne pupoljke. Računa se da jedan grm u povoljnoj godini može dati od 0, 5 – 2, 5 kg cvijetnih pupova, što je kod samoniklih kapara teško kontrolirati. Cvijetni pupovi se ostave dva dana u kući da se osuše. Obično se sortiraju po veličini. Skinu se stapke i stavljaju u dobar vinski ocat (kvasinu). Na 1kg pupoljaka ulije se 1 litra octa. Ocat mora biti jak i kvalitetan, jer se inače kapare pokvare. Radi sigurnosti prije octa neki ih posole i ostave u soli dva dana. Potom ih isperu hladnom vodom, te stave u
bocu s octom i drže na suncu 10 dana. Poslije toga mijenjaju ocat i malo ga razrijede. Neki pak cvijetne pupove sole. 

Ovako pripremljeni kapari omiljeni su zažin i dodatak jelu u našem kraju. Okus im je trpak, gorak, aromatičan i malo kiseo. Cvijetovi sadrže eterična ulja, pa se koriste u ljekarstvu. 

Danas ljudi, da bi imali svoje kapare, sade ih po kamenim zidovima oko svojih kuća. Osušene sjemenke sadi u veljači ili ožujku ,tada je sigurno da ih neće pojesti mravi. Napravi smjesu vapna i malo zemlje, te od toga izradi grudicu veličine bajama. U sredini smjesti sjemenku i pincetom sve ugura što dublje u šupljinu zida. Pri tome biraj sunčano mjesto, jer na vlažnim mjestima kapare stradaju od gljivičnih oboljenja. Kada već uzgajamo kapare, onda o njima brinemo na taj način da ih obrezujemo. Rezidba je u dva navrata, i to prvi put u jesen, a drugi put početkom prolijeća, kada se prutovi potpuno odrežu ne ostavljajući niti jedan pup. Tako prisilimo kapar da baca mladice, a on cvijeta i daje plod samo na jednogodišnjim mladicama.

Uzgajanje kapara je isplativo, jer je prinos dosta velik, a potrošak jako malen. U nekim zemljama Mediterana kao što su Francuska ili Italija uzgaja se plantažno na većim površinama. U rasadnicima se uzgajaju sadnice koje se kasnije početkom proljeća sade na pripremljeno tlo. Iskopaju se jamice duboke 30 cm, a udaljene jedna od druge 2m. U jamice se stavi stajskog gnjoja i pomiješa sa šljunkovitom zemljom. Kapar je sa žilama jako osjetljiv pa kod sadnje treba pripaziti. Kapari počimlju obilno rađati tek u petoj godini. Grmovi mu traju uz dobru njegu 30 – 40 godina.

Danas kad na tržištu postoji velika potražnja za kaparima bilo bi u svakom slučaju vrijedno pokušati pokrenuti male nasade kapara, za što pogotovo naše južne strane otoka imaju sve prednosti. Stari i napušteni vinogradi mogli bi tako postati mjesto za sadnju kapara, a tržište bi se uvijek našlo, jer gurmana ima. Jedno domaćinstvo moglo bi sve raditi od sadnje i ugoja do finalnog proizvoda – pakiranja kapara u staklenke. Ako u drugim zemljama Mediterana to ide, zašto nebi i kod nas, pogotovo što ga ne treba tretirati nikakvim zaštitnim sredstvima, a to je onda čista ekološka hrana i domaći proizvod koji se sve više traži.

Na vrh
natalija View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 15 Prosinac 2007
Lokacija: zadar
Status: Offline
Bodovi: 5450
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje natalija Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 19 Lipanj 2008 u 21:02
ivane smile169 puno hvala na iscrpnom objašnjenju

sad mi jedino ostaje da vrebam na sjemenke LOL a potom čekam zimu
Na vrh
kika View Drop Down
Odrastao grm
Odrastao grm
Avatar

Pridružen: 22 Srpanj 2007
Lokacija: Croatia
Status: Offline
Bodovi: 969
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje kika Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 19 Lipanj 2008 u 23:14
Natalija, možeš uzeti sjemenku kapare, staviti je u suhu smokvu i utisnuti u pukotinu na zidu. Povremeno malo zalij. Utakni više sjemenki i smokvi jer uspjeh nije 100 %-tni.
Postoji i drugi način razmnožavanja, a to je reznicama u proljeće. Sada ti je zadnje vrijeme da negdje popališ malu grančicu, utakneš je u vlažan supstrat, pokriješ plastičnom bocom i čekaš uz svakodnevno provjetravanje. Ne znam koliko je uspješna ta metoda jer sam je tek sada iskušala ( još uvijek je u toku).
Kad sam bila prošli mjesec u Dalmaciji, uzela sam 3 grančice. Prva je odmah propala. Ostale dvije su se držale dobro, da bi kroz mjesec dana odbacile listove. Međutim, jedna grančica mi je počela ovih dana listati dok druga stagnira. Da li listanje znači i korijenje, to ću saznati kad ću je presađivati. Za sada je više ne prekrivam i čekam daljnji razvoj.
Na vrh
natalija View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 15 Prosinac 2007
Lokacija: zadar
Status: Offline
Bodovi: 5450
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje natalija Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 20 Lipanj 2008 u 14:06
kika hvala na odgovoru smile75
 jednom sam i ja zabola granu u zemlju, ali nije se primila

a kad da vrebam sjemenke? je li još rano?
Na vrh
kika View Drop Down
Odrastao grm
Odrastao grm
Avatar

Pridružen: 22 Srpanj 2007
Lokacija: Croatia
Status: Offline
Bodovi: 969
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje kika Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 20 Lipanj 2008 u 21:36

Da, sada je rano jer tek cvate. Vidi tamo negdje krajem ljeta ili početkom jeseni.

Na vrh
natalija View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 15 Prosinac 2007
Lokacija: zadar
Status: Offline
Bodovi: 5450
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje natalija Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 20 Lipanj 2008 u 22:08
hvala smile79
Na vrh
hana View Drop Down
Neukroćena biljka
Neukroćena biljka
Avatar

Pridružen: 05 Srpanj 2007
Status: Offline
Bodovi: 4007
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje hana Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 23 Lipanj 2008 u 19:38
i u novom broju "mog lijepog vrta" imaš mali članak o kaparima pa si pogledaj. Navodno mogu rasti i u tegli u zemlji za kaktuse
Na vrh
natalija View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 15 Prosinac 2007
Lokacija: zadar
Status: Offline
Bodovi: 5450
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje natalija Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 26 Kolovoz 2008 u 12:52
sjeme još nisam ubrala, ali danas sam slučajno naišla na sadnice kapara u rasadniku i koštaju 50 kuna smile39
Na vrh
manči View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 03 Travanj 2008
Status: Offline
Bodovi: 5398
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje manči Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 26 Kolovoz 2008 u 17:53
Časopis Moj cvijet broj 27 donosi članak o kaparama ( jučer ga kupila )...oni kažu da se sadnice dobiju iz sjemenja i reznica......rade se čunjevi od suhozida visine 80 cm i sadnice sade u žilovode (?), valjda neke cijevi ....to je za plantažni uzgoj.....mislim da mora rasti iz zida koji ima južni položaj...
Provala sam zakorijeniti 2 reznice...odbacile su lišće i ???Stern%20Smile
Na vrh
natalija View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 15 Prosinac 2007
Lokacija: zadar
Status: Offline
Bodovi: 5450
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje natalija Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 26 Kolovoz 2008 u 21:08
ma i ja sam probala s reznicama prije nekih mjesec i po i osušile su se...
čekam jesen da padne list pa ću (ako ne zaboravim9 opet probati sa reznicama

sjemenke nikako da potrefim

ali ovi danas viđeni su preskupi s obzirom na stanje u kojem se nalaze

baš mi bude milo cvijeća i biljaka koje zateknem u vrtnim centrima i rasadnicima
kad se na njima točno vidi da im nije dobro, da ih ne njegujuju kako treba ili nikako... smile43

Na vrh
frida View Drop Down
Neukroćena biljka
Neukroćena biljka
Avatar

Pridružen: 17 Rujan 2007
Lokacija: .
Status: Offline
Bodovi: 3399
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje frida Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 04 Rujan 2008 u 10:33
 Na Gradskim vratima ( ulaz u grad s mosta), na bedemu rastu kapari...skuzila sam ih ovog ljeta kad su procvjetali...
evo sličice...
 
Na vrh
Emel View Drop Down
Novo sjeme
Novo sjeme


Pridružen: 27 Kolovoz 2009
Status: Offline
Bodovi: 10
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Emel Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 30 Kolovoz 2009 u 11:08
Natalija, u kojem rasadniku si našla sadnicu kapara?
Na vrh
Emel View Drop Down
Novo sjeme
Novo sjeme


Pridružen: 27 Kolovoz 2009
Status: Offline
Bodovi: 10
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Emel Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 30 Kolovoz 2009 u 11:23
Ima li netko dobrog srca da mi pošalje sjeme? Imam nos da bi kod mene na Lošinju, u vrtu, u suhozidu na južnoj strani bio za nju pravi raj. 
Na vrh
natalija View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 15 Prosinac 2007
Lokacija: zadar
Status: Offline
Bodovi: 5450
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje natalija Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 30 Kolovoz 2009 u 18:02
emel lani sam ih vidjela u rasadniku "čičvarda" - blizu zadra
ne znam jesu li ih opet imali jer nisam poslije ni bila tamo

na sjemenke još nisam naišla
sad ima zelenih, nezrelih mahuna na biljkama, ali dok one sazriju ja ću zaboraviti na njih- ko lani Confused pa će mi promaći

Na vrh
Emel View Drop Down
Novo sjeme
Novo sjeme


Pridružen: 27 Kolovoz 2009
Status: Offline
Bodovi: 10
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Emel Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 02 Rujan 2009 u 11:56

Natalija, kad misliš da će biti zrele pa da te ja na njih podsjetim?

Na vrh
Sedum View Drop Down
Već proklijao
Već proklijao


Pridružen: 27 Lipanj 2008
Status: Offline
Bodovi: 170
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Sedum Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 08 Studeni 2009 u 09:43
Kapari kod nas ne rastu samo u Dalmaciji nego na zidinama i ruševinama još sjevernije, do Kvarnerskih otoka i južne Istre. Povrh toga, u novije vrijeme (zbog zatopljenja ?) naselili su se kapari i usred Zagreba, na sunčanim južnim zidinama Kaptolske utvrde iznad Stare Vlaške ...
Na vrh
montokuc View Drop Down
Već proklijao
Već proklijao
Avatar

Pridružen: 12 Svibanj 2009
Lokacija: Germany
Status: Offline
Bodovi: 196
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje montokuc Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 25 Prosinac 2009 u 20:22
Ovu sam kaparu snimio na Mljetu,u selu Prožura!

Na vrh
esperanza0905 View Drop Down
Nedavno posijan
Nedavno posijan
Avatar

Pridružen: 24 Listopad 2008
Lokacija: Croatia
Status: Offline
Bodovi: 43
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje esperanza0905 Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 01 Travanj 2010 u 10:25
da li netko ima koju sjemenčicu za mene pls??
rado bi ju posadila u zidu...
Na vrh
 Odgovori Odgovori Stranica  12>
  Prosljedi temu   

Pređi na drugi forum Forumska ovlaštenja View Drop Down

Forum Software by Web Wiz Forums® version 10.15
Copyright ©2001-2013 Web Wiz Ltd.

Stranica je generirana u 0,156 sekundi.