Stevia Rebaudiana |
Odgovori | Stranica 123 15> |
Korisnik | ||||||||||||
vepar
Odrastao grm Pridružen: 16 Kolovoz 2007 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 1708 |
Opcije poruke
Hvala(0)
Objavljeno: 18 Ožujak 2009 u 18:12 |
|||||||||||
Stevia Rebaudiana biljka je iz porodice
Compositae. Podrijetlom je iz Paragvaja gdje se više od 1500 godina koristi kao zaslađivač gorkih ljekovitih pripravaka, čajeva (mate čaj!) i ostalih napitaka. Krajem 19. stoljeća steviju je "otkrio" talijanski botaničar Bertoni i tako omogućio njezin uzgoj i u drugim krajevima svijeta. U obliku praška dobivenog sušenjem lišća ili vodenog ekstrakta stevija je vrlo slatkog okusa. Prirodni sastojci stevije glikozidi (steviozidi i rebaudiozidi A i C) čine je i do 300 puta slađom od običnog šećera. Stoga su je Guarani (južnoamerički domoroci) nazivali "list slatkog meda". |
||||||||||||
vozi sigurno vozi bager
|
||||||||||||
Sponzorirani linkovi | ||||||||||||
vepar
Odrastao grm Pridružen: 16 Kolovoz 2007 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 1708 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|||||||||||
Stevija je prirodni zaslađivač, za razliku od šećera
ne izaziva karijes niti nepoželjnu toleranciju na okus, sprečava nastajanje zubnog plaka, nema kalorija, nema štetnih nuspojava poput umjetnih zaslađivača i otporna je na visoke temperature (pogodna i za pripravu kolača!). Uzgoj stevije i priprava zaslađivača jednostavni su i jeftini postupci. Stevija je grmolika biljka koja se sadi u proljeće, a u kasnu jesen, prije cvatnje, beru se listovi i suše na suncu nekoliko dana. Zbog svojih svojstava stevija je dobar izbor za dijabetičare, za ljude s povišenim tlakom ili prekomjernom težinom i za sve one koji izbjegavaju rafinirani šećer u prehrani. Stevija snižava razinu šećera u krvi, ne utječe na inzulin (važno za dijabetičare!), snižava i visoki krvni pritisak, smanjuje osjećaj gladi, poboljšava probavu... (vidi knjigu Douglasa Kinghorna "Stevia: Genus Stevia", Taylor&Francis, London, 2002). Konačno, najnovija istraživanja pokazuju da preparati stevije sudjeluju i u sprečavanju nastanka raka (Pure Appl. Chem. 2002, 74, 1309). |
||||||||||||
vozi sigurno vozi bager
|
||||||||||||
vepar
Odrastao grm Pridružen: 16 Kolovoz 2007 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 1708 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|||||||||||
Zaštita monopola
Međutim, krajem 80-ih godina prošlog stoljeća američki Ured za hranu i lijekove (FDA) iznenada je pokrenuo postupak kojim se zabranjuje upotreba stevije kao zaslađivača. Deset godina kasnije Znanstveni odbor za hranu Europske komisije slijedi uredbe američkog ureda i također zabranjuje steviju uz zaključak da "ne postoje zadovoljavajući podaci koji podupiru sigurnu upotrebu tog proizvoda". Nakon pozornije analize vidljivo je da ti zakoni nisu znanstveno utemeljeni, već su, najvjerojatnije, kompromis između industrije umjetnih zaslađivača (Monsanto, Hoechst i dr.) i proizvođača prirodne hrane. Na tržištu umjetnih zaslađivača (aspartam-E951, saharin-E954, acesulfam-E950, ciklamati-E952 i dr.) pojava stevije kao prirodnog alternativnog proizvoda ugrozila je interese mnogih kompanija, te posebno razvikane proizvode poput Natreena i NutraSweeta. Budući se biljka stevija ne može patentirati pa je, stoga, jeftina i svima lako dostupna, "ugroženim" kompanijama je odgovarala zakonska zabrana američkog ureda. |
||||||||||||
vozi sigurno vozi bager
|
||||||||||||
vepar
Odrastao grm Pridružen: 16 Kolovoz 2007 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 1708 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|||||||||||
Slatki otrovi
Zanimljivo je da standardi znanstvenih provjera stevije nisu, na isti način, primijenjeni pri kontroli umjetnih zaslađivača. Naprotiv, istraživanja tih kemikalija "kontaminirana" su kontroverzama i ignoriranjem znanstvenih rezultata. Profesor Olney sa Washingtonskog sveučilišta u St. Louisu tvrdi da umjetni zaslađivač aspartam sudjeluje u razvoju raka mozga kod djece (J. Neuropathol. Exp. Neurol. 1996, 55, 1115), dok profesor Gurney iz istoga grada tvrdi da ne postoje statistički pokazatelji povećanja učestalosti raka mozga (J. Natl. Cancer Inst. 1997, 89, 1072). Američki Centar za kontrolu bolesti posjeduje provjerene izvještaje o 92 nuspojave koje izaziva aspartam - od glavobolja i mučnina do depresije i sljepoće. Još je više znanstvenih radova koji upućuju na moguće patološke efekte aspartama. Među najnovijim radovima objavljena je i japanska studija o njegovoj citotoksičnosti (J. Pharmacol. Sci. 2003, 91, 83). Pokazano je da produkti razgradnje aspartama (metanol, formaldehid) uzrokuju smrt stanica (timocita). Sve to, izgleda, nije dovoljno da se razmotri zabrana upotrebe aspartama u prehrambene svrhe. Ostali umjetni zaslađivači (saharin i ciklamati) izazivaju rak kod eksperimentalnih životinja, no ipak se nalaze na slobodnom tržištu. Zabrana upotrebe stevije kao zaslađivača nije ukinuta. |
||||||||||||
vozi sigurno vozi bager
|
||||||||||||
vepar
Odrastao grm Pridružen: 16 Kolovoz 2007 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 1708 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|||||||||||
U Hrvatskoj se proizvodi stevije (vodena otopina,
uvoz iz Italije) ne mogu naći u ljekarnama, već jedino u specijaliziranim biljnim drogerijama. Obilježeni su kao dijetetski pripravci, što "u prijevodu" znači da se zakonski ne mogu koristiti kao zaslađivači. Rezultati ankete provedene u hrvatskim ljekarnama pokazali su da gotovo nijedna magistra farmacije nikada nije čula za steviju! U Japanu, naprotiv, proizvodi stevije čine oko 50 posto tržišta zaslađivačima. Nakon skandala s umjetnim zaslađivačima, saharinom i ciklamatima, Japanska je vlada 70-ih godina prošlog stoljeća poduprla uvoz i uzgoj stevije kao sigurnije alternative sintetskim zaslađivačima. To vrijedi i za Koreju, Kinu, Brazil, Argentinu i Paragvaj. U Australiji i Kanadi stevija se eksperimentalno uvodi kao novi usjev. Profesor Jungbluth sa Sveučilišta u Hohenheimu procjenjuje vrijednost polja zasijanog stevijom i do 50 tisuća eura po hektaru. U Europi se godišnje troši oko 10 tisuća tona sintetskih zaslađivača upitne vrijednosti. Jungbluth smatra da se potreba za tim kemikalijama može zamijeniti sadnjom 26 tisuća hektara prirodnog sladila stevije. Stevija je prilagodljiva na različite klimatske uvjete, a naši krajevi posebno pogoduju sadnji te biljke. Nažalost, nije poznato je li ijedan hektar naše zemlje zasijan sjemenom stevije! Uočeno je da nasadi stevije odbijaju kukce nametnike, posebno skakavce (u Kanadi su otkrili da i jeleni izbjegavaju nasade stevije!), pa je ta biljka vrlo korisna za one koji su skloni organskoj, ekološkoj poljoprivredi. Uzgoj stevije pravi je izazov za poljoprivrednike, jer o načinu sadnje i obrade ovisi slatkoća njezinih listova. Iako je službeno zabranjena kao "zaslađivač", stevija nije "zabranjeno voće". Može se saditi, prodavati (kao dijetetski pripravak) te kupovati i konzumirati (kao sladilo). |
||||||||||||
vozi sigurno vozi bager
|
||||||||||||
vepar
Odrastao grm Pridružen: 16 Kolovoz 2007 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 1708 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|||||||||||
Koliko stevije je potrebno kako
bi se zamijenio šećer?
|
||||||||||||
vozi sigurno vozi bager
|
||||||||||||
vepar
Odrastao grm Pridružen: 16 Kolovoz 2007 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 1708 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|||||||||||
evo još malo o biljkici
Stevia je grm, porijeklom iz Paragvaja. Guarani Indijanci su je koristili preko 1700 godina kod raznim oboljenja, za brzo zarastanje rana, protiv umora, protiv zatvora i napuhivanja, kod velike gojaznosti, protiv povećane želučane kiseline, protiv gljivica, kod povećane mokraćne kiseline i gihta, ja jačanje pankreasa, jetre i kralježnice, kod upala grlo i da bi kožu očuvali mladom. Stevia čuva mladost i briše tragove godina. U 16. stoljeću su Španjolci primijetili ovu biljku, koju su Indijanci koristili u tajnosti, a prva ispitivanja obavio je botaničar Moises Santiago Bertoni 1889. godine. Napisao je studiju i u njoj naveo da je stevia slađa od šećera 200 do 400 puta, ali bez istih efekata. To je biljka s puno pozitivnih efekata, po sastavu i djelovanju se može usporediti sa zelenim čajem, a po kakvoći s majčinim mlijekom. List sadrži mnoštvo minerala i oligoelemenata. Oko 1940. g. je uzgajana u Engleskoj kako bi se popunile rezerve "šećera" zbog rata. 1950. g. u Japanu se počela uzgajati, a od 1970. se koristi kao zaslađivač umjesto aspartama koji je u Japanu zabranjen. |
||||||||||||
vozi sigurno vozi bager
|
||||||||||||
vepar
Odrastao grm Pridružen: 16 Kolovoz 2007 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 1708 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|||||||||||
Domoroci su stevijinim lišćem također brzo ublažavali glad i liječili
neke bakterijske bolesti probavnoga sustava, jer ima baktericidna svojstva, a onemogućava rast i ostalih infekcijskih organizama. Stevija ima čak i antikancerogena svojstva te jača imunitet, tako da je čaj od stevije dobro piti za oporavak od gripe ili prehlade. Ne izaziva karijes Stevija ne gubi svojstva ni na visokim temperaturama, tako da se njome mogu zasladivati vrući čajevi, a služi i za pečenje kolača. Okus stevije istovjetan je okusu bijeloga šećera, pa je idealno sladilo za one koji vole slatkiše a pate od prekomjerne debljine, kao i za zdrave ljude koji to žele i ostati. A pri zasladivanju potrebno je 300 puta manje stevije nego šećera. Stevija, osim toga, ne izaziva karijes, sprečava nastanak zubnoga plaka i nema štetnih nuspojava poput umjetnih zaslađivača. |
||||||||||||
vozi sigurno vozi bager
|
||||||||||||
vepar
Odrastao grm Pridružen: 16 Kolovoz 2007 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 1708 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|||||||||||
Stevija je grmolika biljka, sadi se početkom travnja, ljeti se lišće
podbire, a u kasnu se jesen, prije cvatnje, obere sve lišće te suši u sušionicama ili u hladu. Nakon toga ono se melje te se može pohraniti i čuvati nekoliko godina. Stevijin bi korijen u Dalmaciji mogao prezimiti pa bi biljka mogla rasti i listati nekoliko godina, baš kao i u Paragvaju. Uočeno je da nasadi stevije odbijaju kukce nametnike, posebno skakavce, pa je vrlo korisna i za one koji su skloni ekološkoj poljoprivredi. Uzgoj stevije pravi je izazov za poljoprivrednike, jer o načinu sadnje i obrade ovisi slatkoća njenih listova, a nije zanemariva ni zarada, jer su pripravci od stevije poprilično skupi. nama biljkoljupcima jedino preostaje ovako sijati,u veliku saksiju,posadiš ih 20 i imaš šećera za cijelu godinu |
||||||||||||
vozi sigurno vozi bager
|
||||||||||||
vepar
Odrastao grm Pridružen: 16 Kolovoz 2007 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 1708 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|||||||||||
vozi sigurno vozi bager
|
||||||||||||
vepar
Odrastao grm Pridružen: 16 Kolovoz 2007 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 1708 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|||||||||||
vozi sigurno vozi bager
|
||||||||||||
vepar
Odrastao grm Pridružen: 16 Kolovoz 2007 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 1708 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|||||||||||
vozi sigurno vozi bager
|
||||||||||||
vepar
Odrastao grm Pridružen: 16 Kolovoz 2007 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 1708 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|||||||||||
stavio u svaku pregradicu 3-4 sjemenke,
čitav posao trajao više od 3 sata.strašno su sitne,jako pipavo nakon stavljanja sjemenki lagano posolio sa supstratom ,tek da se pokrije sjeme.Kako danas saznao jako teško niču,zato treba saditi minimalno 3 sjemenke.Temperatura mora biti od 20-25c,vlažiti svaki dan,prskati.Nakon 10-15 dana bi se trebali vidjeti rezultati ako sve bude ok trebao bih imati preko 200 biljkica8) |
||||||||||||
vozi sigurno vozi bager
|
||||||||||||
vepar
Odrastao grm Pridružen: 16 Kolovoz 2007 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 1708 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|||||||||||
vozi sigurno vozi bager
|
||||||||||||
hana
Neukroćena biljka Pridružen: 05 Srpanj 2007 Status: Offline Bodovi: 4007 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|||||||||||
ajme blago tebi! Ako bude koja bilkica za razmjenu ili prodaju mogu li računati na tebe?
|
||||||||||||
vepar
Odrastao grm Pridružen: 16 Kolovoz 2007 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 1708 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|||||||||||
pričekaj dok ih presadim,izvjestiću o napredovanju
|
||||||||||||
vozi sigurno vozi bager
|
||||||||||||
hana
Neukroćena biljka Pridružen: 05 Srpanj 2007 Status: Offline Bodovi: 4007 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|||||||||||
ok,hvala
|
||||||||||||
griva1978
Odrastao grm Pridružen: 01 Srpanj 2008 Status: Offline Bodovi: 1612 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|||||||||||
...moji ukučani ju kupuju već godinama u plodinama na dijelu sa zdravom hranom / ona u prahu... ali je nema baš uvijek.....
...vepar, savaka ti čast! :))) kada ti porastu i dobiješ sjeme bilo bi se dobro predbilježiti za kupiti ili užicati koju smeneku do tebe, ja prva!! :)))))))))) |
||||||||||||
alisa
Trajnica Pridružen: 07 Prosinac 2007 Lokacija: Sarajevo Status: Offline Bodovi: 2545 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|||||||||||
Vepre bravo,vec nicu biljcice
|
||||||||||||
Fermina-Daza
Odrastao grm Pridružen: 21 Travanj 2008 Status: Offline Bodovi: 1594 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|||||||||||
,bravo vepar.
Eto još jednog "lijeka za koji "oni"ne žele da vi znate"(KevinTrudeau ). Vepar, bilježim se za koju sjemenku.Plaćam, of course! |
||||||||||||
Odgovori | Stranica 123 15> |
Tweet
|
Pređi na drugi forum | Forumska ovlaštenja Vi ne možete objavljivati nove teme na ovom forumu Vi ne možete odgovarati na teme Vi ne možete brisati vaše poruke Vi ne možete urediti svoje poruke Vi ne možete dodati anketu Vi ne možete glasati u anketi |