Početna stranica Početna stranica > Ostalo - Sve i svašta o biljkama i cvijeću > Dnevnik radova
  Aktivne teme Aktivne teme RSS Feed - Šmrckov dnevnik radova
  Pomoć Pomoć  Pretraga foruma   Događanja   Registracija Registracija  Prijava Prijava


Šmrckov dnevnik radova

 Odgovori Odgovori Stranica  <1 838485
Korisnik
Poruka
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18008
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 06 Travanj 2016 u 23:19
E ovako poštovala sam gornji kalendar i radila presađivanje i orezivanje.  Taj period je dozvoljen do sutra do nekih 14 sati.
Poslije toga se sade
"  Za vrijeme mladog mjeseca podiže se razina vode što utječe na bubrenje i klijanje sjemenki. A to je jedna od najbitnijih stvari za rast svake biljke.
Taj period je nabolji za sadnju biljaka koje imaju sjeme odvojeno od ploda:  salata, kelj, špinat, celer, cvjetača.
Iako se krastavci razlikuju od spomenutih biljaka, takođe vole ovu fazu mjeseca"

Jučer sam na tv čula da je najbolje za sadnju biljaka 48 sati prije mladog mjeseca. A to je bio jučer i danas i sutraa do 14 saati.

02.04
. U fazi mirovanja sam posadila staru proklijalu kapulu, pa mlade 3 vrste kapule. Bjeli luk i špinat. Pogriješila sam vrijeme, pa ću vidjeti što će biti.
Još mlade kapule ću posaditi 22.04 kad i krumpir.
Zemlju za krumpir sam pripremila.

Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
Sponzorirani linkovi


Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18008
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 17 Travanj 2016 u 22:42

Ogromno Povrce uz pomoc Prirodnog Azotnog Djubriva Caj od Komposta

http://www.youtube.com/watch?v=yuI5DWvb6_Y&feature=share


Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18008
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 23 Travanj 2016 u 22:49
Što se sve smije staviti u kompost? U kompostnu hrpu preporučamo dodavanje ljekovitih biljaka. Za to su posebno pogodni:
Kopriva - ima mnogo dobrih svojstava. Zemlja dobivena od koprivinog komposta naročito je pogodna za uzgoj nježnih i osjetljivih kultura, te za uzgoj ruža i jagoda. Kopriva je riznica željeza, dušika, raznih minerala i mikroelemenata.
Stolisnik - pomaže okolnom bilju da stekne otpornost prema bolestima i pojačava njihov miris i okus. Također, obogaćuje zemlju bakrom, a lišće stolisnika ubrzava razgradnju komposta.
Kamilica - pomaže u sprječavanju pljesni na sadnicama i obogaćuje tlo kalcijem.
Maslačak - opkrbljuje biljke bakrom.
Posebno preporučujemo preparate tih ljekovitih biljaka, koji dodatno oplemenjuju kompost. Tako dobiveni humus vrijedno je gnojivo jer potiče tlo da ozdravi, a biljkama daje mnoge hranjive komponente koje su važne za njihov rast.

http://penzic.20minuta.hr/art/kompostiranje-kompost-je-srce-vrta
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18008
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 04 Veljača 2017 u 14:30
Danas je na Vrtlarici Kornelija rekla jednu zanimljivu stvar.
Kod presađivanja biljaka je dobro koristiti gorku sol četinjača. Ona pomaže adaptaciji biljke na nove uvjete. Sprejčava dehidraciju biljke i da biljka preživi presađivanje.
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18008
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 04 Veljača 2017 u 14:31
Dječja pelena odlična je za zadržavanje vlage, što znači da bezbrižno možete izbivati iz kuće više dana, a da se biljke u teglama, u kojima su komadići pelene, ne osuše. 

Evo što trebate napraviti:

Uzmite jednu jednokratnu pelenu, ulijte u nju vode pa je razrežite po sredini. Sadržaj iz pelene stavite na dno tegle, na sloj kamenčića. Na to stavite zemlju i biljku koja voli puno vlage i teško bi preživjela to što vas kod kuće neće biti danima.

Na kraju zalijte biljku još malo odozgo.

http://www.24sata.hr/lifestyle/genijalan-trik-kako-djecjom-pelenom-spasiti-biljke-u-tegli-510061


Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
JosipaNu View Drop Down
Trajnica
Trajnica
Avatar

Pridružen: 18 Kolovoz 2014
Lokacija: Nuštar
Status: Offline
Bodovi: 2920
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje JosipaNu Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 04 Veljača 2017 u 20:12
ovo sa pelenama je jako dobro za kalice neznam bi li se moglo po gredicama u basci koristiti??'
divno je biti nekome nesto....
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18008
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 21 Veljača 2017 u 12:38
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18008
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 26 Veljača 2017 u 22:47


Kad presađujete vaše biljke, prvo položite čistu dječju pelenu na dno, a zatim uobičajeno zasadite biljku. Pelena će zadržati vlagu i držati zemlju rahlom, biljka će korijenjem lagano upijati onoliko vlage koliko joj je potrebno tako da ćete danima biti sigurni. Ovo je idealan trik za vruće dane kad biljke treba češće zalijevati, ali je posebno korisno kod onih biljaka kojima treba puno vlage.

http://www.mojvrt.eu/10-trikova-za-svakog-vrtlara/
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18008
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 05 Ožujak 2017 u 23:12
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18008
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 24 Ožujak 2017 u 20:49
Značajka organskog uzgoja je u tome što zabranjuje upotrebu svih mineralnih gnojiva i svih pesticida. Umjetna se gnojiva u ekološkoj proizvodnji zamjenjuju organskim gnojivima. Organski uzgojena hrana neusporedivo je boljeg i prirodnijeg okusa.Također se radi i na prirodnoj otpornosti biljaka kao prevenciji protiv štetočina i bolesti.Organska gnojidba prvenstveno surađuje sa životom u tlu. Hranjiva se polagano - takoreći po potrebi -otapaju i nude biljkama. One mogu birati - i koriste tu mogućnost - ono što im je upravo potrebno. Time se postiže jednakomjerna ishrana zdravom, mješovitom hranom. Su*višna hranjiva zadržavaju mikroor*ganizmi, te ih se ne može tako brzo isprati.
Organska gnojidba usklađena s prillikama u vrtu ima mnoge prednosti:
biljke rastu snažne i zdrave. Njiho*vo tkivo ne sadrži suvišnu vodu, stoga su trajnije i bolje se čuvaju. Te harmonično ishranjene biljke vrlo su otporne na bolesti i namet*nike. U pozitivne posljedice prirod*ne gnojidbe spada i izvrsna aroma i upečatljiv okus, jer plod ima dobar ili loš okus kao i ishrana na kojoj je izrastao. Kako bi svojim biljkama u vrtu po*nudio pravilnu kombinaciju, bio-vrtlar mora točno poznavati glavna hranjiva koja su potrebna zelenom raslinju. U njih spadaju ugljik, kisik i vodik. Tim se temeljnim elementi*ma biljke same opskrbljuju iz zraka i iz tla. Dodavati se moraju dušik (N), fosfor (P) i kalij (K). Prema njihovim kemijskim simbolima na*zivamo ih skraćeno NPK-gnojiva. U njih se ubrajaju i kalcij i mikro*elementi.
Dušik
On potiče rast izdanaka i listova te je potreban za stvaranje za život važnih spojeva - bjelančevina. Pri*rodni je "spremnik " dušika zrak. Određena živa bića u tlu su struč*njaci koji mogu zadržati prozračni, anorganski dušik i pretvoriti ga u organske oblike. U njih spadaju, primjerice, kvržišne bakterije kao i drugi mikroorganizmi.
Dušična gnojiva su leguminoze (mahunarke kao: djetelina, vučika, grašak i grah koje obogaćuju dušik putem kvržišnih bakterija u svom korijenju i u tlu), te kupovna gno*jiva: mljeveno rogovlje, strugotine od rogova, sušena krv i sačma od ricinusa. Životinjska gnojiva s re*lativno visokim udjelom dušika su ovčji i kozji gnoj.
Prekomjerna gnojidba dušikom uzrokuje produženi rast vegetativ*nih organa, spužvasto tkivo i osjet*ljivost na bolesti. Biljke sve "ula*žu " u listove, a od toga onda "pate " cvjetovi plodovi. Izrazito preko*mjerna gnojidba dušikom može do*vesti i do "paleži". U takvim sluča*jevima može pomoći malč od sijena koji privlači dušik na sebe, budući da ima vrlo široki C:N-odnos.
Suvišna gnojidba dušikom: zelena, tvrda mjesta nepravilno dozrijevaju.
Nedostatak dušika očituje se u žućkastoj boji listova. To obojenje može čak prijeći u crvenkastoljubi-časte tonove.
Fosfor
On prije svega potiče nastanak cvje*tova i plodova te ima velikog udjela u stvaranju bjelančevina. U njego*vanim humusnim tlima većinom postoji dovoljno fosfornih spojeva. Tamo gdje je život u tlu aktivan, na raspolaganju je i dovoljno fosfora za biljke. Fosforna gnojiva su koštano braš*no, sirovi fosfat i Thomasovo braš*no. Zivotinjsko gnojivo s visokim sadržajem fosfora je gnoj od peradi (kokošji, golublji i guano-gnoj).
Suvišna gnojidba fosforom uzrokuje poteškoće u izmjeni tvari. Biljke više ne mogu apsorbirati određene mikroelemente kao što su željezo i bakar. Posljedica toga su
smetnje u rastu i razvoju.
Nedostatak fosfora vidljiv je u cr*venkastoj ili smeđe ljubičastoj boji lista, u lošem stvaranju korijenja i slabom zametanju plodova.
Kalij
Ovaj se element "brine " za čvrstoću tkiva biljke i za stabilnu struk*turu. On potiče nastanak korijenja i gomolja. Budući da sprečava is-paravanje vode, on tako štiti biljke od isušivanja i smrzavanja uslijed mraza. Hranjivo bogato kalijem naročito je važno za izmjenu tva*ri u biljkama, a ima i važnu ulogu u fotosintezi i kod stvaranja škro*ba i šećera.
Kalij je sadržan u ve*ćini vrsta tla, no mikroorganizmi ga moraju pretvoriti u oblike koji su prihvatljivi biljkama. Sto je tlo aktivnije, to manje "pati " od nedo*
statka kalija.
Gnojiva na bazi kalija su drveni pepeo, proizvodi od algi i kalijma-gnezij (patentirani kalij).
Životinjska gnojiva s velikim sadržajem kalija su gnoj od peradi, sušeni go*veđi gnoj i svinjski gnoj. I koštano brašno sadrži dosta kalija.
Suvišna gnojidba kalijem vidljiva je u nepravilnostima tijekom rasta. U tlu može uslijed viška kalija doći do nedostatka magnezija i kalcija.
Nedostatak kalija vidljiv je po tome da lišće smeđi na rubovima te konač*no odumire. Biljke ne rastu dobro i mogu vrlo iznenada uvenuti.

Kalcij
On veže kiseline u tlu, učvršćuje strukturu tla i potiče život u tlu. Kalcij spada u najvažnije građevne elemente pomoću kojih biljke stva*raju svoja hranjiva. On sudjeluje i u izmjeni iona.
Gnojiva na bazi kalcija su kalci-jev karbonat, lapor, magnezijev vapnenac, živo vapno, Thomasovo brašno, kameno brašno i dijatomej-ska zemlja.
Suvišna gnojidba kalcijem poti*skuje kalij. Tlo postaje izrazito al-kalno. Većina biljaka međutim pre*dnost daje blago kiseloj zemlji.
Nedostatak kalcija vidljiv je u sla*bom rastu korijenja, a tlo postaje kiselo.

Mikroelementi
Ove dodatne tvari potrebne su bilj*kama u malim količinama - upra*vo u mikrokoličinama (u tragovi*ma). Usprkos tome, vrlo su važne za zdravi rast biljke i imaju ulogu sličnu onoj koju imaju vitamini za zdravlje čovjeka.

Magnezij sudjeluje u stvaranju klorofila, a također utječe na ota*panje fosfora u tlu. Nedostatak ma*gnezija vidljiv je u oštećenjima na rubovima i između žila listova. Taj
mikroelement sadržan je u odre*đenim vrstama kamenog brašna, u koraljnom brašnu, kalij magneziju i dijatomejskoj zemlji.

Željezo također sudjeluje u stvara*nju klorofila i igra važnu ulogu u izmjeni tvari u biljci. Tamo gdje tlo sadrži previše kalija, željezo se veže u spojeve i biljke ga u takvom obli*ku više ne mogu koristiti. Nedosta*tak željeza vidljiv je u žućkastom obojenju listova (kloroza), a žile listova izgledaju kao zelena mreža. Tamo gdje je probleme prouzročio visoki sadržaj kalcija pomaže treset ili kiseli specijalni kompost od lišća i drvenih otpadaka.

Bakar je sastojak enzima, te stoga sudjeluje u procesima izmjene tvari. On "štiti" klorofil. Kod nedostatka bakra lišće postaje svijetlo, a vrhovi se suše. Taj mikroelement sadržan je u brašnu prastijenja, u bazaltnom brašnu i proizvodima algi.

Molibden igra važnu ulogu u pre*tvorbi dušika unutar biljke te u radu bakterija u tlu koje vežu dušik. Ne*dostatak molibdena pojavljuje se samo u kiselim tlima. Listovi tada pokazuju nepravilnosti, a cvjetača ne stvara cvatove. U tom se slučaju mora uravnotežiti pH-vrijednost tla pomoću, primjerice, dijatomejske zemlje.

Najvažnija sredstva za gnojidbu u biološkom vrtu

Životinjska gnojiva


[?IMG]

Svježi goveđi gnoj koji sadrži si*jeno od starih vremena spada u naj*važnija prirodna gnojiva. On sadrži sva hranjiva u uravnoteženom, bla*gom sastavu. Pozor: sva životinjska
gnojiva kompostiraju se bez vapna. On razgrađuje vrijedan dušik koji bi, kao i amonijak, beskorisno oti*šao u zrak. Dobro je, naprotiv, posi*pati goveđi gnoj kamenim brašnom
koje ne sadrži vapno.
Svježi se gnoj smije stavljati na gredice samo ujesen i to površinski, u tankom sloju, tako da se tijekom zime mož e razgraditi. Goveđi gnoj prikladan je kao gnojivo za vrlo za*
htjevne biljke.
Sušeni goveđi gnoj naročito je bo*gat kalijem. To hranjivo nedostaje u većini drugih organskih gnojiva ili ga ima u vrlo malim količina*ma. Kod kupovnog goveđeg gnoja obratite pozornost na upute koje jamč e zdravo gospodarenje. Takav gnoj prikladan je naročito za ruže, mrkve i celer.
Konjski gnoj spada, kao što znamo, u vruća gnojiva. Stoga se koristi kao "pakung " za zagrijavanje klija-lišta. On ima sličan sadržaj hranjiva kao goveđi gnoj. Oba se mogu po miješati i zajednički kompostirati. Konjski gnoj treba koristiti samo za uzgoj vrlo zahtjevnih biljaka.
Svinjski gnoj je hladan gnoj. On skoro ne sadrži kalcij, no sadrži
kalij i nešto dušika. Mora se kom*postirati kao i sve druge životinjske izmetine. Prikladan je za celer, po*riluk i maline.
Ovčji, kozji i zečji gnoj spadaju u vruća gnojiva. Njihov sadržaj du*šika može izazvati produženi rast vegetativnih organa. Najbolje se kompostira zasebno ili pomiješan
s drugim gnojem. Prikladan je za vrlo zahtjevno povrće.

Gnoj od peradi ima u usporedbi s većinom drugih vrsta gnoja visoki sadržaj kalija. Njegovo glavno hra*njivo je, međutim, fosfor (do 12% kod guana). Važan je i udio dušika. Budući da se taj dušik u gnoju od pe*radi izuzetno brzo razgrađuje, može kod suvišne gnojidbe doći do opeko*tina. Gnoj od peradi je vruć! Potreb*no ga je kompostirati pomiješanog sa zemljom ili ga koristiti kao gnoj.
Postoji kokošji, pačji i golublji gnoj.
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18008
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 24 Ožujak 2017 u 20:50
Peruanski guano sastoji se iz izmetina i lešina divljih morskih ptica koje se desetljećima talože na obalama Perua u slojevima od nekoliko metara. To se prirodno gnojivo razgrađuje i prodaje. Ono je naročito bogato dušikom i fosfo*rom. Obratitepozornost na oznaku "pravi guano" . U prodavaonicama se većinom nude mješovita gnojiva s malim udjelom guana. S obzirom da nekontrolirano iskorištavanje nakupina guana dovodi do ekološ*kih problema na prirodnim staništima, odgovorni bio-vrtlar mora promisliti nema li više smisla koristiti domaći pileći gnoj od eko-seljaka.

Sva se gnojiva od peradi koriste štedljivo. Prikladna su za vrlo za*htjevno povrće te potiču stvaranje cvjetova kod sobnog, balkonskog i vrtnog cvijeća.

Mljeveno rogo vije, sušena krv i koštano brašno su životinjska gnojiva koja se proizvode od klao-ničkih otpadaka. Ta organska gno*jiva nabavljaju se u praktičnim pa-kovanjima. Nisu komplicirana za primjenu te se mogu koristiti u vrtu za razne namjene. Rogovi se prodaju u više oblika: sit*nije ili krupnije mljeveni kao braš*no ili kao strugotine. Stoj e supstan-ca grublja to se sporije razgrađuje u tlu. Rožnata gnojiva sadrže, prije svega, dušik i fosfor. Sušena krv ima posebno veliki sadržaj dušika, te fosfora i kalija. Od navedena tri klaonička gnojiva koštano brašno ima najveći sadržaj fosfora, srednji sadržaj dušika i mali udio kalija.

Mljeveno rogovlje, sušena krv i ko*štano brašno međusobno se mogu miješati. Pritom nastaje organsko "kompletno" gnojivo u kojemu su sadržana tri glavna, važna NP K hranjiva, kao i mnoštvo mikroele-menata. Laicima je teško naći naj*povoljniji omjer mješavine. Stoga su u tom slučaju preporučljiva go*tova kupovna gnojiva. Provjereno prirodno gnojivo iz mljevenog ro-govija, sušene krvi i koštanog braš*na i drugih organskih supstanci je , primjerice, Oscorna Animalin.
Kod upotrebe svih životinjskih gno*jiva koja u biološkom vrtu moraju poboljšati zemlju mora se uzeti u obzir važno gledište: moraju potje*cali iz besprijekornih, po mogućno*sti prirodnih gospodarstava. Štetan je gnoj životinja koje su hranjene antibioticima i hormonskom hra*nom ! Bio-vrtlar ne smije nikada ko*ristiti kokošji gnoj s golemih farmi na kojima životinje moraju živjeti u potpuno neprirodnim uvjetima! Iz*met je indirektan rezultat ishrane i izmjene tvari.

Biljna gnojiva -Zelena gnojidba

Poboljšanje tla pomoću zelenih bi*ljaka vrlo je stara metoda gnojidbe. Ona izvorno potječe s ratarskih po*vršina, no uz prilagodbe se može prenijeti i na vrt. Zelena gnojidba nudi istovremeno različite predno*sti: zbijena nadzemna biljna masa štiti tlo od isparavanja i potiskuje neželjeno samoniklo bilje. Ako se lišće pokosi ili iščupa, daje mate*rijal za malčiranje i kompostiranje. Vitalno, razgranate korijenje tih "biljnih stručnjaka" donosi daljnje važne prednosti: tlo se razrahljuje, prozračuje i obogaćuje organskom masom. Neke zelene biljke su u sta*nju sakupljati dušik u gomoljastim kvržicama na svom korijenju. Ta proizvodnja gnojiva funkcionira, međutim, samo u timskom radu s određenim bakterijama. Druge bilj*ke čije korijenje seže vrlo duboko, svojim izlučevinama pridonose bo*ljem otapanju hranjiva iz minerala u tlu. S obzirom da su podzemni učinci zelene gnojidbe tako važni, korijenje se ne čupa ako se uklanja
nadzemni zeleni pokrov. U povrtnjaku i voćnjaku vrtu koristi se zelena gnojidba kao neka vrsta "plodoreda". Posvuda gdje je gre*dica obrana, može se privremeno posijati vrsta bilja koja regenerira tlo. Kod pripreme građevinskog zemljišta za uzgoj biljaka važnu ulo*gu igra zelena gnojidba je r strojevi često za sobom ostavljaju posve opustošeno i zbijeno tlo. "Zeleni pioniri" pritom mogu pomoći da se u zemlju ponovno dovede zrak i život. Njih je potrebno sijati prije svake druge kulture.

Biljke koje fiksiraju dušik su
ma*hunarke (leguminoze). U njih se ubrajaju neke vrste djetelina, gra-horica, vučika, te povrtno bilje: gra*šak, grah i soja. Određene bakterije s korijenjem tih biljaka tvore usko povezanu životnu zajednicu (simbiozu). One fiksiraju dušik koji se "taloži " u kvržicama.Stoga ih nazivamo kvržišnim bak*terijama. Pomoću mahunarki vrtlar može provesti ciljanu gnojidbu duši*kom. Pojedine vrste zelenog gnojiva ili mješavine zelenog gnojiva koje su prilagođene različitim vrtnim tlima, mogu su kupiti u specijalizi*ranim prodavaonicama. Pakovanja su prilagođena normalnim potreba*ma kućnog vrta. Zelena gnojidba se može primijeniti prije ili nakon neke vrtne kulture. Neka od tih prirodnih gnojiva i pospješivača kvalitete tla prikladni su i kao međuusjev, pri*mjerice: gorušica i djetelina.

Gorušica je praktično, jeftino i brzo rastuće zeleno gnojivo za male vr*tove. Sjemenski materijal se može kupiti posvuda u prodavaonicama. Biljka klija brzo, kao i sjetvena grbica. Njeno razgranato korijenje ostavlja iza sebe sitno razmrvljeno tlo. Gorušica se može sijati do kasnoujesen. Tijekom zime biljke se smr*znu, a u proljeće se iščupaju tamo gdje je potrebno mjesto za kultivira*ne biljke. Posvuda oko zasijanih re*dova gorušica ostaje kao rahli pokri*vač tla. Oprez: gorušica se ne smije sijati tamo gdje će se saditi kupus. Obje su kupusnjače i sadrže goruši-čino ulje, te su stoga konkurenti. U
tom slučaju facelija je prikladna kao međuusjev ili pretkultura.

Gnojiva od algi su biljna gnojiva koja potječu iz mora. Mnogi stanovnici obale, primjerice seljaci iz Bretagne i seljaci iz Kine, cijene već stoljećima hranjiva algi i morskih trava. Danas se zna da alge sadrže mnog o kalija, nešto dušika
i malo fosfora. Vrijedan je , prije svega, njihov veliki sadržaj mikro-elemenata i magnezija. Neke vrste imaju do 33 % sadržaj kalcija (pri*mjerice: alge kremenjašice). U prodavaonicama se nude proi*zvodi dvije različite vrste algi: preparati iz sušenih zelenih i smeđih algi kao što je dijatomejska zemlja koja se dobiva od "kostura'" koralj-nih algi. Radi se o crvenim algama (Litho-thamnium calcareum), koje pred francuskom obalom Atlantika tvore naslage stare tisućama godina. One se sastoje iz vapnenastog kostura odumrlih algi. Grebeni ko-raljnih algi sustavno se vade. Dijatomejska zemlja je bogata magnezijem i sadrži, osim toga, i druge mikroelemente i silicijevu kiselinu. Ona aktivira tlo. Gnojiva od smeđih morskih algi ili algi kre-menjašica su, primjerice. Algi/em i Algan. Sredstva se koriste za biološku gnojidbu listova jer jačaju otpornost biljaka.

Sačma od ricinusa dobiva se iz tropske mlječike - ricinusa (Ricinus communis), a sastoji se od ostata*ka koji su preostali kod prešanja plodova ricinusa koji sadrže ulje. Sačma od ricinusa je gnojivo bo*gato dušikom koje daje i dovoljno organske supstance. Ljudi čija koža blago alergijski reagi*ra moraju prilikom posipavanja nositi rukavice ili izbjegavati to gnojivo jer ricinus može izazvati nadražaje! Trop - Ostaci kod prešanja grožđa, jabuka i drugih plodova, većinom imaju samo usko značenje. U vinorodnim područjima i područjima s uz*gojem voća vrtlari mogu koristiti ovaj materijal radi obogaćivanja humusa. Njihov sadržaj malo je hranjiv.
Pozor: ostaci grožđa i voća koji na sebi imaju vidljive ostatke sredstava za prskanje nisu prikladni za bio-vrt!

Drveni pepeo je po svom porije*klu jednak biljnom gnojivu. Svaki ga vrtlar može sam proizvesti kad spali velike grane ili odrvenjene re-znice ruža. (Ukoliko je to dopušte*no i pogodno, ali uvijek uz nužan
oprez!) Drveni pepeo iz otvorenog kamina također se može koristiti kao gnojivo. U prodavaonicama se prodaje kvalitetan drveni ugljen od bukve. Drveni pepeo je izuzetno bogat kalijem. On sadrži i vapnenac i mikroelemente. To gnojivo
sprečava nastanak gljivica i truleži. Uzgoj povrća kojemu je potreban kalij, primjerice mrkve i celera, može se pospješiti primjenom dr*venog pepela. Fini prah posipava se u tankom sloju u predviđena mjesta za sjetvu. Drveni ugljen vole i ruže. To gnojivo bogato kalijem općenito je dobra nadopuna uz životinjska prirodna gnojiva koja su većinom siromašna kalijem.
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18008
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 24 Ožujak 2017 u 20:52
evo da se nadovezem na tropica... nasao sam jako par zanimljivh clanaka o urinu kako je koristan i nasao sam jedan post od naseg forumasa pa da spojimo to sve tu :)
nasao sam isto tako vrijednosti zivotinjskog izmeta i ostalih prirodnh gnojiva... pa da pocnemo!

URIN


Ljudski urin je jedan od najbrže djelujućih te jedan od najboljih izvora dušika, fosfora, kalija i elemenata u tragovima, dostupan u obliku koji biljke savršeno prihvaćaju. Svjež ljudski urin je sterilan i kao takav ne sadrži bakterije. U biti, toliko je sterilan da ga je moguće tako svježeg i piti.

Urea [(NH2)2CO] iz urina postaje amonijak nakon 24 sata i to uzrokuje karakterističan vonj mokraće. U takvom je stanju urin prejak za upotrebu na samim biljkama, ali proliven po hrpi komposta, pobuđuje i ubrzava reakcije u kompostu obogaćujući ga dodatnim sastojcima



Tragovi antibiotika, vitaminskih dodataka i ostalih lijekova ostaju u urinu, ali u zanemarivim količinama, pogotovo ako je urin razrijeđen vodom.


Urin je 95% voda, 2,5% posto je urea, a daljnjih 2,5% je mješavina minerala, soli, hormona i enzima. To je krvni nusprodukt, ali usprkos tome što sadrži izvjesni krvni otpad isti nije otrovan.


Tijekom uriniranja zdrava će osoba ispustiti 11g dušika (urea), 1g fosfora (fosfati) i 2,5g kalija.
Ugandski znanstvenik Patrick Makhosi, član ugandske agrokulturalne istraživačke organizacije u Kawandi i stručnjak za tla potvrđuje učinkovitost ljudskog urina kao gnojiva. On tvrdi da će prihrana povrća urinom jednom na tjedan u razdoblju ne kraćem od dva mjeseca uvećati urod barem dvostruko.


Stoga ako želite već pripremljen izvor biljne hrane koji je savršeno prilagođen vašem vrtu, potpuno besplatan, dostupan tijekom cijele godine, a koji uporabom u prihrani biljaka štedi silne količine vode koja ga ispire u toaletima, razmislite o korištenju vlastitog urina.


Zapamtite tri zlatna pravila…
Urinirajte u boce, kante ili slične posude kako biste izdvojili urin i održali ga sterilnim.
Koristite ga svježeg za biljke, odstajali je pogodan za kompost.
Uvijek ga razrjeđujte u omjerima od 10:1 do 50:1 za primjenu na osjetljivom bilju ili sadnicama.



Svjezi ljudski urin je sterilan (osim ako imate infekciju mokracnog trakta, u tom slucaju se nesmije koristiti urin kao gnojivo) i isto tako oslobodjen od bakterija...

nisam nasao nigdje tocan omjer za nasu biljku koliko urina pa cu ovako postavit omjer neki normalan sta sam skuzio da nemozete spaliti biljke a da je djelotvorno gnojivo...

30/1 od 1-2 tjedna..
20/1 od 2-3 tjedna..
15/1 od 3-4 tjedna...
10/1 od 4 pa na dalje se moze koristiti jer je 10/1 najcesce koristen i najuncikovitiji omjer...

gnojiti svako drugo ili svako trece zalijevanje ovisno o potrebama biljke... neki su se izvukli sa omjerom 8/1 kod jako gladnih cura ali nije nikako preporuceno prelaziti dozu od 10/1 jer ako dodje do pregnojavanja urinom moze jako smrditi i brzo ce doc do nakupina soli u zemlji sto ce uzrokovat probleme tako da pametno!

PH


Ph vrijednosti ljudskog urina mogu ici od 5 do 8.5 ali najcesce je izmedju 5.5 i 7.5 kod zdravih ljudi sa balansiranom prehranom. Vrijednost od 6 je prosjecna vrijednost. Visoko proteinska prehrana moze spustiti PH ,a vegetarijanska prehrana podize PH vrijednosti.

ima jako puno informacija o urinu koje nemogu sve napisati ali sigurno da je diljem svijeta koristen i opce poznatno DOBRO gnojivo!
za one znatizeljne neka googlaju malo ;)

IZMETI :konjo


Zeciji izmet N= 2.4 P= 1.4 K= 0.6
najjaci od zivotinjskih izmeta u svejzem stanju...


Kravlji izmet N= 0.6 P= 0.2 K= 0.5
cesto sadrzi sjemenke trave, trebalo bi se prvo odraditi vruci kompost... [Registujte se da vidite originalne linkove]
A možete pogledati i linkove neke od naših sponzora kao sto su: SeedsMan, Original Sensible Seeds.


Juneci izmet N= 0.7 P= 0.3 K= 0.4
isto sadrzi sjemenke trave, vruci kompost pozeljan ako je svjezi izmet...


Kokosji izmet N= 1.1 P= 0.8 K= 0.5
Brzo djeluje, razgradjuje se najbrze od svih izmeta. Koristiti oprezno, moze sprziti, isto tako uzasno smrdi - kompost definitivno preporucen..


Konjski izmet N= 0.7 P= 0.3 K= 0.6
srednje vrijeme razgradjivanja...


Paciji izmet N= 0.6 P= 1.4 K= 0.5


Ovciji izmet N= 0.7 P= 0.3 K= 0.9


Crvlji izmet N= 0.5 P= 0.5 K= 0.3
50% organiskih materijala plus 11 minerala u tragovima. odlican za mlade blijke, nece izgoriti. forma je komposta tako da ne treba radit kompost.


Pustinjski šišmišji izmet N= 8 P= 4 K= 1
sadrzava elementre u tragovima. brzo djeluje, mjesati u zemlju ili kao caj napraviti..


Špiljski šišmišji izmet N= 3 P= 10 K= 1


Fosilizirani golublji izmet N= 1 P= 10 K= 1
sporo ispustanje kroz 3 do 12 tjedana, najbolje koristen kao dodatak za zemlju...


Peruanski golublji izmet N= 12 P= 12 K= 2.5
legendarno gnojivo inka. koristi se u zemlji kao dugotrajno gnojivo, ili se caj moze napraviti.


preporuceno je da se kompostira bilo koji svjezi izmet prije koristenja iz 2 razloga.


1. da se smanje sanse stetnih patogena.
2. da se izmet razgradi te da su sredstva dostupnija biljci (i zbog mirisa da se smanji)


Omjeri svinjskog i ljudskog izmeta nisu napisani zbog visokog postotka stetnih patogena koje sazdravaju...

ima jos dosta toga, tako da cu napraviti nastavak poslje nove kad nadjem vremena i nadodati jos neke informacije!
drzite se ljudi i zapamtite, organski uzgoj je najzdraviji i najbolji nacin uzgoja !
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18008
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 24 Ožujak 2017 u 20:55
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18008
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 01 Travanj 2017 u 21:07
Originalno poslano od člana smrcko smrcko napisao:

Savjeti sa emisije Plodovi zemlje

Ista vrsta povrća ide na isto mjesto tek nakon 4-6 godina. To smanjuje upotrebu kemikalija i za đubrenje i štetočenje.

Krumpir se koristi i kao razrahljivač tla.

Mahunarke vežu dušik za svoje korjenje te nakon njih idu biljke koje imaju veću potrebu za dušikom. A veliki potrošač dušika su kupusnjače.

Nakon kupusnjača idu biljke koje vole malo dušika, a to su korjenaste biljke.

Ovaj sustav ne vrijedi za trajnice koje ostaju godinama na jednom mjestu, kao što su šparoge i jagode.
U to ne ulaze ni salate koje rastu kratko vrijeme i među kulture su ili se snjima popunjavaju praznine.

Najjednostavnija je plodoredna rotacija svake 4 godine. I to na ovaj način, podjeliti površinu za sadii na 4 dijela.

1. U prvi dio staviti luk, češnjak ili poriluk. Prije sadnje lukovičastih povrtaljki dodati vapno zemlji, pogotovo ako su tu bile rajčice ( vole kiselije tlo). Vapno se dodaje da bi tlo bilo lužnato i da bi bolje odgovaralo luku.

2. Sljedeću godinu selimo luk na sljedeću površinu broj 2, a na broj 1 dolazi mahunarke ( grah, bob, grašak). Ove biljke fiksiraju dušik iz zraka i ostavljaju za sljedeće biljke.

Mislim da u tu svrhu može poslužiti i dragoljub. Dobro ga je posaditi oko voćaka da im skupi dušik za korjenje.

3. Sljedeće godine luk ide u gredicu 3 , na 2 mahunarke, a na 1 dolazebiljke koje vole dušik i to blitva, špinat i sve kupusnjače. Ove biljke će izvući sav dušik iz tla.

4. sljedeću godinu luk ide na 4 gredicu, na 3 idu mahunarke 2 kupusnjače ,  a na 1 gredicu ide korjenasto povrće ( krumpir, peršin, celer , ali i pomidor i paprika). Ove biljke vole kiselije tlo, a sobzirom da je vapno dodavano davno tlo je kiselije i pogodno za ove biljke.

ZNAČI KRUG ROTACIJE IZGLEDA OVAKO kapula+ vapno #slijede ga mahunarke # pa kupusnjače i blitva # te korjenasto, krumpir, pomidor , paprika

Ovo nisu stroga pravila nego savjet, i plodoredi kao i vrtni dizajn je najbolje nacrtatiWink
Znači poslije pomidora i prije kapule obavezno vapno.
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18008
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 12 Travanj 2017 u 10:23
Moram u dnevnik napisati kad sam što sijala, kao orjentaciju za budućnost.Proljeće je nešto ranije došlo. Trenutna temperatura 10 step, sinoć kiša.

Jučer sam posijala luk crveni, mrkvu i dijakon repicu. Prema kalendaru iz gornjeg posta.
 Ubačen je i konjski gnoj u zemlju.
Prije  mjesec dana sam psijala u posude i ubacila u staklenik kadifice, tikvice, dragoljub.
DIrektno sjetva dragoljuba i kadifice daje lošije rezultate.

Srijeda
12.04.2017.

4 °C
39°F
14 °C
57 °F
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
smrcko View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18008
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje smrcko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 12 Travanj 2017 u 13:26
What a farm should look like - Eden Project in Cornwall, England.
This polyculture system diversifies the soil life, making plants less susceptible to pests and disease. Unlike conventional monoculture planting.


Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
Na vrh
 Odgovori Odgovori Stranica  <1 838485
  Prosljedi temu   

Pređi na drugi forum Forumska ovlaštenja View Drop Down

Forum Software by Web Wiz Forums® version 10.15
Copyright ©2001-2013 Web Wiz Ltd.

Stranica je generirana u 0,249 sekundi.