Šmrckov dnevnik radova

Cvjetni guru

Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305

Opcije poruke

Hvala(0)

Citiranje

Odgovor

Objavljeno: 06 Svibanj 2012 u 20:45

Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.

Sponzorirani linkovi

smrcko

Cvjetni guru

Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305

Opcije poruke

http://www.opg.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=182:uzgoj-maline&catid=16:voarstvo&Itemid=37

Hvala(0)

Citiranje

Odgovor

Objavljeno: 09 Svibanj 2012 u 15:44

Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.

smrcko

Cvjetni guru

Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305

Opcije poruke

Hvala(0)

Citiranje

Odgovor

Objavljeno: 11 Svibanj 2012 u 12:13

Žive ograde popularne u Švedskoj.

Berberis thunbergii - Thunbergova žutika
Visina rasta: do 2 m
Zon 1-6
3 biljke/m

Carpinus betulus - Grab
0,8 - 4 m
Zon 1-4
3-4 biljke/m

Fagus sylvatica - Bukva
1-2 m.
Zon 1-3(4)
3 biljke/m

Ligustrum vulgare - kalina
0,8-2 m
Zon 1-4
3-4 biljker/m

Potentilla fruticosa 'Goldfinger'
1 - 1,2 m
Zon 1-5
2-3 biljke/m

Ribes alpinum 'Schmidt'
0,5-2 m
Zon 1-6
3-4 biljke/m

Rosa rugosa - japanska ruža
1-2 m
Zon 1-8
3 biljke/m

Spiraea japonica 'Anthony Waterer'
1 m
Zon 1-4(5)
3-4 biljke/m

Spiraea x cinerea 'Grefsheim'
1,5m
Zon 1-6
2-3 biljke/m

Spiraea vanhouttei - Vanhuteova suručica
2-3 m
Zon 1-6
3 biljke/m

Syringa vulgaris - Jorgovan

3-5 m
Zon 1-6
2 biljke/m

Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.

smrcko

Cvjetni guru

Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305

Opcije poruke

Hvala(0)

Citiranje

Odgovor

Objavljeno: 11 Svibanj 2012 u 12:18

I naravno popularna aronija

Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.

smrcko

Cvjetni guru

Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305

Opcije poruke

Hvala(0)

Citiranje

Odgovor

Objavljeno: 11 Svibanj 2012 u 12:24

Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.

smrcko

Cvjetni guru

Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305

Opcije poruke

Hvala(0)

Citiranje

Odgovor

Objavljeno: 11 Svibanj 2012 u 14:35

U obzir za živu ogradu dolazi možda i klen ( poljski javor), te jablan.

Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.

smrcko

Cvjetni guru

Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305

Opcije poruke

Hvala(0)

Citiranje

Odgovor

Objavljeno: 22 Svibanj 2012 u 23:59

Zelena gnojidba ili sideracija

Jedan od načina povećanja plodnosti tla je zelena gnojidba ili sideracija.

Pozitivan učinak zelene gnojidbe:

• Poboljšava struktura tla povećanjem sadržaja organske tvari, rahle tlo svojim dubokim i dobro razgranatim korijenom;
• usjevi štite tlo od erozije;
• sprječavaju ispiranje hranjiva na jesen i zimi (N, Ca, K);
• vraćanje u tlo oko 30 kg P i 130 kg K/ha;
• povećanje rezerve dušika u tlu 100 kg N;
• zasjenjivanje tla;
• sprečavanje razvoja bolesti i štetnika (nematode) te ušteda pri kupnji sredstava za zaštitu usjeva;
• smanjena potreba za dodavanjem gnojiva što pridonosi uštedi;
• pospješivanje mikrobiološke aktivnosti u tlu;
• biljke možemo koristiti za proizvodnju krme;
• suzbijajnje korova;
• sprječavanje isušivanja tla ljeti;
• kod lakših tala utječe na zadržavanje vlage i eroziju;
• kod teških rahli tlo što dovodi do boljih vodozračnih odnosa, a hranjiva postaju lakše dostupna.

Leguminoze koje se koriste za zelenu gnojidbu su:

Lupina , grahorica, crvena i bijela djetelina, aleksandrijska ili perzijska djetelina, smiljkita, grašak, stočni bob, soja, kokotac, seradela (ovisno o podneblju i mogućnosti nabave).

Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.

smrcko

Cvjetni guru

Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305

Opcije poruke

http://www.horti-kultura.hr/index.php/component/k2/item/72-zelena-gnojidba-ili-sideracija.html

Hvala(0)

Citiranje

Odgovor

Objavljeno: 23 Svibanj 2012 u 00:00

Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.

smrcko

Cvjetni guru

Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305

Opcije poruke

Hvala(0)

Citiranje

Odgovor

Objavljeno: 23 Svibanj 2012 u 00:10

Odabir biljaka za zelenu gnojidbu

alfa-alfa ili lucerna (edicago sativa)- sjetva: kasno proljeće/sredina ljeta, vrijeme rasta: 1 godina, tlo: izbjegavati kisela ili vlažna tla;

bob (Vicia faba)- sjetva: jesen/početak zime, vrijeme rasta:zimi, - tlo:voli teška tla;

djetelina, ledinska (Trifolium pratense)- sjetva: proljeće/kasno ljeto - vrijeme rasta: 3-18 mjeseci - tlo: dobra ilovača;

djetelina, rumena (Trifolium incarnatum)- sjetva: rano proljeće/kasno ljeto - vrijeme rasta: 2-3 mjeseca, može prezimiti- tlo: voli laganije tlo;

djetelina, spužja (Medicago lupulina) - sjetva: proljeće/kasno ljeto -vrijeme rasta: više od 3 mjeseca - tlo: podnosi lagana suha tla, ali ne i kisela;

gorušica (Sinapis alba) - sjetva: rano proljeće/kasno ljeto - vrijeme rasta:1-2 mjeseca - tlo: većina;

grahorica, zimska (Vicia sativa) - sjetva: proljeće/kasno ljeto/rana jesen - vrijeme rasta: 2-3 mjeseca, zimi - tlo: izbjegavati kisela i suha tla;

heljda ((Fagopyrum esculentum) - sjetva: kasno proljeće/kasno ljeto - vrijeme rasta: 1-3 mjeseca -tlo: uspjeva na lošim tlima;

piskavica (Trigonella foenum-graecum) - sjetva: rano proljeće/kasna jesen - vrijeme rasta: 2-3 mjeseca - tlo: dobro ocijedito;

raž, usjevna (Secale cereale) - sjetva: kasno ljeto/rana zima - vrijeme rasta: zimi - tla: većina;

vučika, uskolisna (Lupinus angustifolius) - sjetva: rano prolječe/sredina ljeta - vrijeme rasta:2-4 mjeseca - tlo: lagana, kisela;

Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.

smrcko

Cvjetni guru

Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305

Opcije poruke

Hvala(0)

Citiranje

Odgovor

Objavljeno: 23 Svibanj 2012 u 20:23

Krumpir

je biljka umjereno vlažne klime. Prinos gomolja, njegov broj, krupnoća i kvaliteta ovise o količini i rasporedu padalina tijekom vegetacije. Krumpiru odgovara temperatura bez velikih kolebanja tijekom vegetacije kao i za vrijeme zimskog mirovanja gomolja u skladištu.

Minimalna temperatura zemljišta pri sadnji mora biti 6-8 °C. Stabljika s lišćem smrzava na -1 do -2 °C. Optimalna temperatura za rast gomolja jest 17-20 °C. Na višim temperaturama formiranje gomolja i prinosi smanjuju se, a na temperaturi višoj od 30 °C rast gomolja potpuno prestaje. Najpogodniji su lakši tipovi tla - propusna, rastresita, pjeskovitohumusna i pjeskovito-ilovasta tla s mrvičastom strukturom, bogata mineralnim i organskim materijama, s povoljnim vodozračnim obilježjima. Ne odgovaraju mu teška zamočvarena tla s visokom razinom podzemnih voda. Podnosi kiseliju reakciju tla, a optimalni pH jest 5,4-6,5.

Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.

smrcko

Cvjetni guru

Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305

Opcije poruke

http://www.sensaklub.hr/clanci/prirodni-lijekovi/luk-i-cesnjak-protiv-upale-uha

Hvala(0)

Citiranje

Odgovor

Objavljeno: 23 Svibanj 2012 u 23:03

Luk i češnjak protiv upale uha

Luk umiruje sluznicu u bubnjiću, ublažava bol i liječi upalu uha. U istu svrhu upotrebljava se i češnjak. Jak miris i ljekovitost luku daju tvari bogate sumporom.

Isprobajte: Nasjeckajte luk i umotajte ga u gazu. Oblog učvrstite na bolesno uho s pomoću vrpce preko čela i neka djeluje što dulje. Ako je bol jaka, oblog stavite na oba uha iako vas boli samo jedno. Ili zgnječite češnjak, stavite ga u lončić i dodajte dovoljno maslinovog ulja da ga prekrije. Poklopite i pirjajte na laganoj vatri. Ohladite, procijedite kroz gazu i čuvajte u hladnjaku. Prije uporabe lagano zagrijte, ukapajte dvije kapi u uho i zatvorite vatom.

Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.

smrcko

Cvjetni guru

Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305

Opcije poruke

http://www.agropress.org.rs/tekstovi/10842.html

Hvala(0)

Citiranje

Odgovor

Objavljeno: 27 Svibanj 2012 u 14:38

Ribizla
Ribizla najbolje uspeva i radja u krajevima sa prohladnim letom, velikom kolicinom padavina i visokom vlaznoscu vazduha, pod uslovom da je dobro osvijetljena i zasticena od vetrova, na nadmorskoj visini od 600 do 800 metara. Ribizla je biljka sunca, ne podnosi zasenu i gaji se u cistoj kulturi. Ribizla, a narocito crna, podnosi temperaturu i do -33 stepenai C. Zato se i gaji u severnijim krajevima. Cvetovi nekih sorti ribizle mogu bez ostecenja da izdrze temperature i do -5°C. Ribizla cveta od sredine aprila do prvih dana maja, crna veta na temperaturi od 12 stepeni C, sto nije povoljno za let pcela kao oprasivaca. Cvetovi su skupljeni u grozdice, razlicite duzine, sto zavisi od sorte. U njima ima dosta nektara pa ih pcele rado posecuju. Ribizla je osetljiva na velike vrucine i susu, posebno crna ribizla, pa moze da dodje do prevremenog opadanja lisca. Pogodne su srednje letnje temperature od 17-18°C. Ribizli je potrebno vise vode nego malini. Najbolje uspeva u krajevima gde godisnje padne 800 mm vodenog taloga. Jaki vetrovi isusuju zig tucka i otezavaju oplodjenje. Ribizli pogoduju duboka, srednje teska, strukturna, umereno vlazna zemljista ph-vrednosti 5,5-7,0 - bogata humusom. Kiselija zemljista povoljnija su za gajenje. Ne podnosi suvise jaka, peskovita, teska, nepropustljiva zemljista, alkalna i vrlo kisela. Ribizli odgovaraju tereni sa blagim nagibom, jer tu nema spiranja zemljista a hladan vazduh i visak vode (ako ga ima) oticu u nize delove. Pre podizanja zasada treba uraditi hemijsko pedoloske analize zemljista. Treba izbegavati dubodoline i mikrodepresije, gde nema vazdusne drenaze, jer zadrzavanje hladnog vazduha nanosi stete biljci u prolece, kada izmrzavaju cvetovi i mladi tek zametnuti plodovi. Pre sadnje – priprema Ribizla u zasadu ostane 15 i vise godina, i dosta gusto se sadi. Zato pripremi zemljista treba posvijetiti punu paznju. Ako je ono zapusteno i zakorovljeno, u toku leta treba unistiti korove. Duboko oranje ili rigolovanje izvodi se na dubini od 35 do 40 cm. Ako je nagib veci i prelazi 5° ore se ukoso, da bi voda lagano oticala bez nosenja zemljista. Posle dubokog oranja (tokom prve polovine septembra) zemljiste treba da odlezi oko mesec dana, a zatim da se usitni. Sledi rasturanje i zaoravanje stajnjaka. Treba dodati i sredstvo za kalcifikaciju ako je zemljiste kiselo. Sadni materijal treba da je zdrav a sadnica da ima jedan do tri letorasta duzine 20 do 30 cm, debljine najmanje 10 mm i sa 3-5 zila duzine 15 do 25 cm. Ribizla se gaji po sistemu zbunova (kvadratni ili pravougani) ili zive ograde. Kod kvadratnog, u zavisnosti od bujnosti sorte, plodnosti zemljista i nacina obrade, rastojanje se krece od 2x2 do 3x3 metra. Kod pravougaonog rastojanje izmedju redova je 2,5 do 3 m a u redu 1,5 do 2 metra. Kod zive ograde razmak izmedju redova je 2,5 do 3m a u redu 1 metar. Ribizla se moze saditi u jesen, posle opadanja lisca, pa do kretanja vegetacije u prolece. Ipak, rana jesenja sadnja je najbolja, jer je u prolece prijem losiji, a razvoj sadnica slabiji. Medjutim, ako niste u mogucnosti da postujete jesenji rok, prolecnu sadnju obavite sto ranije-krajem februara i pocetkom marta. Pri sadnji ribizle po bastama i okucnicama razmak je najvise 1,5 do 2 m izmedju redova, a 1 do 1,2 m u redu. Za sadnju se kopaju rupe 40x40 cm. Pre sadnje sadnice se pregledaju, odstranjuju se ostecene i polomljene zile i osteceni nadzemni delovi. Zatim se zile skracuju na 10 do 15 cm. Tehnika sadnje se ne razlikuje od drugih vocaka, jedino sto je dublja za 4-5 cm, a na laksim, propustljivim zemljistima za 7-8 centimetara nego sto su sadnice bile u prporistu. Nega zasada: Pravilnom negom moze se uticati na brzi porast, veci prinos i duzi vek zasada ribizle. Cim se zavrsi vegetacija obavlja se osnovna obrada zemljista i to na manjim povrsinama asovom, a na vecim masinski. U toku vegetacije potrebna je plitka obrada ili prasenje. Prvo prasenje je rano u prolece na dubini od 8-10 cm duz redova. Drugo se obavlja po zavrsetku cvetanja, na dubini od 5-6 cm, a trece posle berbe, na dubini 8-10 cm da bi se popravilo ugazeno zemljiste. Poslednje prasenje, sredinom avgusta i to plitko, na 5-6 cm, ima za cilj da unisti korov i razbije pokoricu. Ribizlu treba redovno djubriti organskim i mineralnim djubrivima. U toku vegetacije u prvoj godini potrebno je rasturiti oko 200 kg amonijum sulfata, a u drugoj na 250-300 kg/ha. U trecoj i u narednim godinama u jesen se djubri kompleksnim djubrivima-NPK 7:14:21. Prihranjivanje azotnim djubrivima obavlja se u dva navrata. Prvo je rano u prolece, pred kretanje vegetacije. Koristi se nitromonkal ili amonijum sulfat, 400 do 600 kg/ha u zavisnosti od pH-vrednosti zemljista, za bujan porast ribizle, cvetanje, oplodnju i razvoj plodova. Drugo prihranjivanje je posle berbe, a utice na bolje i potpunije diferenciranje cvetnih pupoljaka, cime se obezbedjuje veca rodnost u narednoj godini. Koriste se ista djubriva kao i za prvo, samo u manjoj kolicini. U godini kada nema dovoljno padavina potrebna su nekolika zalivanja: u prvoj polovini aprila (pre cvetanja), u prvoj polovini juna u fazi nalivanja plodova i odmah posle berbe. Rezidba je specificna i veoma znacajna mera. Osnovni cilj je pravilan raspored grana odre|ene starosti koji obezbedjuje dobro provetravanje i osuncavanje citavog zbuna. U zbunu ne treba da ima grana i stabla starijih od cetiri godine. Rezidba na rod obavlja se u periodu mirovanja, a najkasnije do kraja marta. Plodovi se beru odjednom, a kod manjeg broja sorti u dva navrata. Berba se ne obavlja ujutru ako ima rose, niti po velikim vrucinama. Plod crne ribizle ima veliku hranljivu, dijetetsku, terapeutsku i tehnolosku vrednost. Bogat je vitaminom C i antocijaninima. Sadrzi 5 puta vise vitamina C od jagoda i 7 do 8 puta vise od malina. Crne ribizle sadrze i znacajne kolicine rastvorljive suve materije (oko 13%), secera (6-7%), organskih kiselina (2,2 do 3,8%), belancevina (1,7%) i tanina. Odlikuje se specificnim mirisom koji plod crvene ribizle nema. Ribizle se koriste za jelo u svezem stanju a narocito za proizvodnju sokova, marmelade i dzemova. U svijetu, sve je popularnija u vocnom jogurtu. Crna ribizla pomaze normalizaciju i stabilizaciju krvnog pritiska, popravlja krvnu sliku i to posebno kod malokrvnosti.

Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.

smrcko

Cvjetni guru

Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305

Opcije poruke

http://www.agroklub.com/vocarstvo/crvena-ribizla/1880/

Hvala(0)

Citiranje

Odgovor

Objavljeno: 27 Svibanj 2012 u 14:44

Ribizla je blizak srodnik ogrozdu. Plod crvene ribizle (grma koji može doseći visinu i do 2,5 metra) je živo crvene boje. Davne 1539. posađena je u kraljevskim vrtovima.
Tako je izvještavao poznati prirodoslovac Hieronymus Bock.

Rasprostranjen je u šikarama sjeverne Europe i Sibira, gdje raste samoniklo. Kad su bobice zrele, one su prozirne. Čak i u sasvim zrelom stanju, izuzetno je kiselog okusa, pa se ubraja u najkiselije vrste voća.

Energetska i nutritivna vrijednost

Sočne, crvene bobice ugodno kiselkastog okusa, u 100 g imaju 56 kcal / 234 kJ, sadrže 13,8% ugljikohidrata, 4,3% vlakana, 1,4% proteina. Od minerala i vitamina značajan je postotak vitamina C (41%) i vitamina K (11%), dok minerala ima u tragovima. Od organskih kiselina dokazane su jabučna kiselina, velike količine limunske kiseline i pektin invertin.

S obzirom da su bobice ribizle odličan izvor vitamina C (50% dnevnog preporučenog unosa), preporučuju se kod skorbuta i bolesti pomanjkanja vitamina, a neophodan je i za sprečavanje raka jer je vrlo učinkovit antioksidans. Crvena boja ribizle potječe od karotina. Karotin služi organizmu za sintezu vitamina A, koji ne samo da štiti sluznicu, već i pospješuje izmjenu tvari u stanicama.

Ribizla je dobar izvor vitamina K, održava zdravlje kostiju i kardiovaskularnog sistema, aktivira osteokalcin, koji pomaže ugradnju kalcija u kosti te regulira sposobnost zdravog grušanja krvi.

Od minerala sadrži najviše kalija te natrij, fosfor, magnezij i željezo.

Plodovi crvene ribizle koriste se kao svježe voće (rjeđe sušeno), svježi ili sterilizirani sok ili vino od ribizle, te marmelada i kompot.

U pučkoj medicini, crvena ribizla poznata je kao voće koje jača, čisti i uljepšava naše tijelo. Bobice pobuđuju apetit, djeluju na povišeno lučenje žlijezda slinovnica, vrlo brzo oslobađaju mokraćnu kiselinu iz krvi, a dodavanjem lista i korijena, smanjuje se razina bjelančevina u mokraći.
Zbog sadržaja vlakana u sjemenkama, bobice ribizle reguliraju aktivnost crijeva i odstranjuju iz tijela otrovne sastojke. Svježe bobice ili svježi sok osvježavaju i okrepljuju zdrave i oboljele od groznice, a sok razrijeđen vodom ili prirodnom mineralnom vodom, predstavlja punovrijedan i zdravi napitak kojim se može ugasiti žeđ. Koristan je za liječenje rekonvalescenata (pogotovo dijabetičara), jača cijeli organizam i nadomješta organizmu vitamine, regulira probavu te se uzima kod zatvora.

Ljekovito djelovanje crvene ribizle koristi se pri liječenju reumatskih tegoba, gihta i išijasa. Sirup od bobica ribizle jača srce i liječi oboljele od ospica, vodenih kozica, skorbuta i raznih groznica.

Lišće crvene ribizle koristi se za spremanje čajnog pripravka kod oboljenja jetre. Ujedno pomaže kod skleroze krvnih žila, visokog pritiska i upala mjehura. Korijen biljke, pomiješan s lišćem ploda, koristi se kao čaj za liječenje bubrega i mjehura, za razne upale i kod velike količine bjelančevina u krvi.

Žele od crvene ribizle je antiseptičan, ublažava bol kod opeklina i sprječava rast mjehurića.

Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.

smrcko

Cvjetni guru

Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305

Opcije poruke

Hvala(0)

Citiranje

Odgovor

Objavljeno: 27 Svibanj 2012 u 15:04

Ovako to treba.

Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.

smrcko

Cvjetni guru

Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305

Opcije poruke

Hvala(0)

Citiranje

Odgovor

Objavljeno: 27 Svibanj 2012 u 15:19

Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.

smrcko

Cvjetni guru

Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305

Opcije poruke

http://www.bioprotector.hr/nim_prah_neem_powder.htm

Hvala(0)

Citiranje

Odgovor

Objavljeno: 06 Lipanj 2012 u 19:17

Neem prah

U vrtu - u 2 l vode stavite 3 žlice nima i 25 g duhana. Ostavite tu vodu 10 dana da stoji, uzmite ? l i pomiješajte sa litrom vode i prskajte biljke svaki dan. Biti će vrlo zdrave i neće imati nametnike.

Koristi se i protiv krumpirove zltice, te kao biostimulator biljaka.

Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.

smrcko

Cvjetni guru

Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305

Opcije poruke

Hvala(0)

Citiranje

Odgovor

Objavljeno: 06 Lipanj 2012 u 19:21

50 militara ulja neema se stavi na 15-17 litara kišnice ili bunarske vode

napravi se sredstva u tom omjeru onoliko koliko ti treba za špricanje/. Vodu je poželjno zagrijati do tjelesne temperature do 37 stupnjeva celzijusa ali nije uvijet. Šprica se kada se pojave prvi nametnici i nakon toga ponovno nakon desetak dana. Sredstvo ne ubija nametnike nego ih tjera svojim mirisom.

Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.

smrcko

Cvjetni guru

Najljepši ljubimac u vrtu 2018

Pridružen: 17 Lipanj 2008
Lokacija: Teška planina
Status: Offline
Bodovi: 18305

Opcije poruke