Kalendar špricanja ruža

evo uzela sam baycor wp 25,čekam veče da pošpricam

sve su mi ruže zarazena,mislim da je to crna pjegvaost,ogolila sam ih,sad su polućelave sve,nikad nisam imala ovoliku navalu bolesti...

Pošto su moje ruže tek prolistale, zanima me kada bi trebalo biti prvo cijepljenje i sa čime. Čisto radi prevencije? 

Pozdrav
nazalost takva je situacija po pitanju pepelnice i kod mene.Hvala ti Bože pa imam samo problem sa mini ruzama na terasi.Do sada sam ih prskao 3 puta i pepelnica neodustaje.Prvo sam prskao sumpor sa malo koncentracijom pa onda Baycor i sad zadnji put sam poprskao sumpor sa veoma jakom koncentracijom pa sta dragi Bog da jer stvarno vise neznam sa cim bi ih prskao protiv pepelnice.

 

Pozdrav svima,
pošto vidim da ima pitanja vezano uz preventivno tretiranje ruža protiv bolesti i napasnika odlučio sam napraviti jedan kraći tekst o tome a materijal sam prikupljao sa raznih strana odnosno na kraju teksta ću navesti izvore podataka.

Za početak,za borbu protiv bolesti na ružama (pepelnica,pjegavost,rđa itd) koristimo fungicide a za živuću gamad (lisne i štitaste uši,crveni pauk,tripsi itd) insekticide.
Fungicidi se dijele na sistemične i kontaktne.
Sistemični fungicidi djeluju kurativno (terapeutski) liječe bolest, a za razliku od njih kontaktni djeluju preventivno (onemogućuju bolest).
Sistemični fungicidi u praksi manje ovise o pravodobnoj primjeni, nisu podložni ispiranju ni utjecaju sunčeva svjetla, a djelomično se premještaju i u novoizrasle izboje. Stoga se rabe u većim vremenskim razmacima. Pružaju sigurnu zaštitu i pri lošijoj primjeni.
Međutim, sistemični fungicidi uzrokuju otpornost parazitskih gljivica, pa se primjenjuju 2-3 puta tijekom vegetacije.

Insekticide takodjer dijelimo na na sistemične i kontaktne.
Kontaktni insekticid mora pasti na štetnika kako bi ga uništio. Takva sredstva nisu dosta djelotvorna na štetnike koji se nalaze ispod lišća, npr. lisne uši.
Sistemični insekticidi ulaze u biljku odnosno list i preko njega u štetnika odnosno lisna uš ugiba sišući zatrovani sok lista.
Kod insekticida imamo jos jedan slucaj a to su insekticidi iz skupine sintetskih piretroida,ovo je skupina otrova visoke insekticidnosti, koriste se u vrlo niskim dozama te imaju vrlo širok spektar djelovanja.
Lisne uši i sličnu gamad suzbijamo sistemičnim insekticidima a „tvrde kukce“ npr. kornjaše sintetskim piretroidima.

Bolesti ruže su:
Pepelnica se javlja u vidu bijele brašnaste prevlake na listovima i pupoljcima. Vrlo lako je možemo uočiti već na početku vegetacije po uzdignutim crvenkastim površinama gornje strane lista. Listovi se smežuraju i počnu prerano opadati. Zarazi pogoduju neprozračni položaj, nedostatak vlage u tlu, manjak hranjiva te vrući dani iza kojih dolaze hladne noći.
Crna pjegavost se širi još brže od pepelnice i teško ju suzbijamo kad se već pojavi. Bolest se lako prepozna po tamno smeđim do crnim pjegama nepravilna oblika. Javljaju se na gornjoj strani lista i promjera su od 2-12 mm. Gljiva, uzročnik bolesti, naknadno izlučuje etilen, koji kasnije izaziva žućenje listova i njihovo otpadanje. Zbog toga, već u srpnju, možemo naći karakteristične slike ogoljelih grmova ruža. Patogen prezimljuje na otpalom lišću ili na granama ruže pa je važno sakupljati otpalo lišća i orezivati zaražene grane.Zaštitu treba provesti preventivnim prskanjem još u svibnju. Pogoduje joj vruće i vlažno vrijeme tijekom srpnja i kolovoza. I dok se pepelnica javlja na vršnim listovima, pjegavost se počinje širiti od donjih listova.
Hrđa nije česta bolest, ali kad zahvati biljku, može prouzročiti defolijaciju kao i pjegavost. Prepoznajemo ju po narančastim nakupinama na naličju listova. Zarazu ruža ovom bolesti pospješuje hladno proljeće iza kojeg slijedi suho ljeto. Prvi simptomi vide se u rano proljeće u obliku narančaste praškaste nakupine spora na donjoj strani lista. Patogen napada sve biljne organe i u poodmakloj fazi može biti uzrok otpadanja lišća.
Plamenjaču mnogi često miješaju s pepelnicom .Patogen napada sve dijelove biljke. Osobitost ove bolesti je izazivanje žućenje lišća uz prošaranje zelenim otočićima. Uočljive su i promjene na peteljkama i izbojima u vidu tamnih pjega raznih veličina. Uznapredovala bolest uzrokuje opadanje lišća već kod laganog protresanja grana. Potrebno je nekoliko prskanja u tijeku vegetacije, naročito u kišovitom proljeću.

Kod preventive ruža od bolesti moramo se pridržavati nekoliko pravila:
program zaštite počinje kad crvena boja izbojaka i listova prelazi u zelenu tj. svibanj.
u početku koristimo kontaktna sredstva, a kasnije sistemična,prskamo svakih 14 dana.
Bakar kao fungicid je dobar preparat no ne preporuča ga se miješati sa drugim sredstvima ,koristiti ga samoga kao međuprskanje u programu preventive.
Zbog glatke površine lista dobro je miješati i okvašivač (Radovit, Sandovit…)sa fungicidom radi boljeg lijepljenja fungicida na list.
I jos jedan dobar savjet kada naše ruže završe sa cvjetanjem početi konstantno skupljati svo opalo lišće i uništavati ga jer je je otpalo lišće sa ruža idealno gnijezdo za bolesti i štetnike.

A sada par riječi i o  crvenom ulju.Crveno ulje se sastoji od rafiniranog parafinskog mineralnog ulja i bakra iz bakrenog oksida,njegova cijena u Hr je oko 70 kn za litru.
Crveno ulje smanjuje i do 50 posto potreba prskanja protiv bolesti i štetočina ako se uporabi zimi i na pravilan način. To je savjet prokušan u praksi.
Crveno ulje tijekom uporabe zimi jednako je djelotvorno kao i jaki insekticid, ali je ekološki bezopasno. Uljem se prekrije svaki dio ruže, treba ih doslovce okupati.
Prskanje se obavlja na temperaturi najnižoj od pet Celzijevih stupanja, prvo prskanje se preporuča zimi, krajem veljače a polovicom ožujka prskanje treba ponoviti.
Potrebno je crvenim uljem tretirati i ostalo ukrasno grmlje u svom vrtu a inače kod tretiranja ruža fungicidima i insekticidima treba obaviti i tretiranje ostalog ukrasnog žbunja i stabla u našem vrtu jer bolesti i štetnici mogu i hoće se seliti sa bolesne na zdravu biljku ali treba paziti da ukrasno grmlje i stabla podnose preparate koje koristimo za prevenciju i liječenje.
Za uspješnu borbu protiv bolesti kombiniramo dva fungicida npr. sumpor i mankozeb (sumpor protiv pepelnice a mankozeb za pjegavost,hrđu i plamenjaču),nakon toga ponovimo prskanje za 14 dana ali sa drugim sredstvom npr.Baycor sa Antracol jer neke „bolesti“ mogu postati otporne na sastojak fungicida kojeg koristimo.

Sada slijedi spisak najčešće korištenih i relativno lako dostupnih u prodaji sredstava za liječenje i prevenciju naših ruža:


Izvori podataka
www.chromos-agro.com/i...gicidi.htm
www.chromos-agro.com/i...i_ruze.htm
www.virag-roses.hr/ind...;Itemid=94
arhiv.slobodnadalmacij.../vrt02.asp

Hvala ti Ines. Kupila sam neko sredstvo u biljnoj apoteci pa se nadam da će sve biti o.k. Tako sam tužna jel su mi sve ružice taman počele pupove imati.

Liči na pepelnicu, samo me zbunjuje godišnje doba, pa zbog tog ne bih nagađala.

Kad mi se na ružama pojave uši (male zelene ili crne) ja ih radije uklonim rukama nego da špricam kemijom! Ako su uši u blizini sigurno su i mravi tu negdje da ih uzgajaju- znači i njih treba potjerati!
Protiv ušiju su najbolji borci bubamare (tj. njihove ličinke)!

Dosad nisam imala problema s pjegavosti ruža. Ali pauk se znao pojaviti na listovima i taj list odmah odkinem!

List ne bacati odmah kraj ruže jer paučić se vrati natrag za čas.

puno bolesti na lišću ruža možete izbjeći tako da, kad zalijevate cvijeće nikako ne prskate lišće samo znači korijen a list nikako! Voda na lišću je najveći uzročnik bolesti lišća.