Ma meni je lijep i mačiran vrt, ovisi što je čijem oku lijepo. Ako se nekome ne gleda nek ne gleda. MM se ne buni i to mi je najvažnije.

U ostalom biljke narastu i sakriju malč.

Ja sve ove godine malčiram i to mogu zahvaliti jednom članu, zbog čijih ideja sam se javila na ovom forumu i koji je primjenjivao malčiranje( Osbourne).
Ta ideja je bila spas i jedini način opstanka vrta.

Uzdignute gredice će mi pomoći da kontroliram i zemlju , a i malč će biti uredniji u granicama.

Bravo Anaida, baš mi je drago da krećeš tim stazama

Šmrcko nadam se da se nećeš ljutiti, kopirala sam tvoj post o rogu u biodinamici i poslala čovjeku koji se bavi biodinamikom i evo što sam dobila kao odgovor:


Citat: 18 Veljača, 2011, 09:05:51
"Fermentacija kravljeg đubreta u kravljem rogu.
( mislim da se vani to može i kupiti gotovo, teško da će mo doći do roga jedne krave i đubreta u laktaciji krave)

ma moze se doci do toga, malo se treba potruditi.. ja sam nabavio nekih 10ak rogova od lokalnog mesara za par litara vina. dubre ne mora biti od krave koja je trenutno u laktaciji, bitno je da je prosla laktaciju, tj. da se barem jednom u zivotu telila jer su time znatno unaprijedeni procesi kalcija zbog stvaranja mlijeka. vani ima za kupiti gotovih preparata pa i ovoga ali najbolje ga je napraviti sam.

Citat: 18 Veljača, 2011, 09:05:51
Koristi se za unaprjeđivanje tla i obnovu degradiranih tala. I prvi je korak u prelasku na biodinamičko vrtlarenje.

istina.

Citat: 18 Veljača, 2011, 09:05:51
Ukopavanje se obavlja za vrijeme hladnih mjeseci od studenog do veljače.

nedovoljno precizno jer nema smisla zakopavati rogove u veljaci kada ih se vec do ozujka mora iskopati.. bitno je zakopati rogove u zemlju nakon sto je nastupila jesen a obicno se to radi oko Miholja (29.10.) dok se rogovi moraju iskopati prije proljeca, obicno par dana ili tjedana prije.

Citat: 18 Veljača, 2011, 09:05:51
Koristi se isključivo kravlji rog, ne od bikova. Kravlji rog je drugačiji od bikovog po nekakvim prstenovima koji se stvaraju kad se krava oteli i imaju dobru zakrivljenost( izvinjavam se ako sam nešto krivo prenijela).
Đubrivo se uzima od krave koja je u laktaciji ( laktacija je kad krava hrani tele, ispravite me ako griješim), to ima veze sa stanjem kalcijuma.
Krava se mora hraniti kvalitetnom hranom dva dana prije punjenja roga, kako bi se osiguralo dobro gnoivo.

da, iskljucivo se koristi kravlji rog! mozda je laicki gledano svejedno ali rogovi kod krave i bika nemaju istu funkciju! kravlji rog je opcenito duzi i tanji i na bazi (gledajuci na zivotinji - dio uz glavu) ima prstenaste tvorevine koji su vidljivi kao blaga zadebljanja, izbrazdanost. ali ti prstenovi se na rogovima stvaraju tek kada je krava prosla teljenje, tj. laktaciju i za svako teljenje joj se na rogovima "ispise" jedan prsten pa je po rogovima moguce vidjeti koliko je zapravo krava prosla teljenja u zivotu. pozeljno je da su rogovi od takve krave ali nije uvjet, bitno je da su od krave.

ne da mi se sada objasnjavati cijelu filozofiju oko krave, rogova i zasto je to bas tako ali ako nekoga interesira potrudit cu se napisati..

laktaciju sam vec pojasnio prije ali ovo je uglavnom dobro napisano.

za dubre je najbolje da se krava cijeli zivot hrani na ispasi, tj. sto prirodnije je moguce! bez ikakve umjetne hrane i po mogucnosti bez hormona, steroida (ne daj boze, apsolutno zabranjeno za uzimanje dubreta!) i antibiotika. dakle, dubre od krave iz eko proizvodnje jer kvaliteta prehrane direktno utjece na kvalitetu dubreta, isto kao i kod svih zivih bica (nije bez vraga ona poslovica - ono si sto jedes).

Citat: 18 Veljača, 2011, 09:05:51
Rogovi se okreću prema dolje da ne bi voda dolazila u njih , iako se jama napuni vodom od kiša.
Tjekom hladnih mjeseci život se udiše u tlo, i tlo postaje puno energije koja je priprema biljkama za rast. Ta energija se prenosi prirodnim procesima u rog i gnoivo.
Jama u kojoj su rogovi treba biti malčirana sa slamom i u hladu.
Rogovi idu na dubinu oko 40 cm, trebaju biti prekriveni zemljom koja je obogaćena humusnom zemljom. Mora se paziti da ne raste korov u jami i da se ne širi korjenje drveća.

da, rogovi se zakopavaju prema dolje (makar mogu biti i polegnuti na stranu), tj. da je vrh roga okrenut prema gore zbog bolje dreniranosti i eventualnog izbjegavanja truljenja dubreta u rogovima zbog velike vlaznosti.

ovo je relativno ok napisano ali nije objasnjeno zasto. bitno je reci da se planet Zemlja od pocetka jeseni (23.9.) do pocetka proljeca (21.3.), dakle otprilike pola godine gledano sa nase sjeverne hemisfere (na juznoj su godisnja doba obrnuta), nalazi u stadiju kada sve ulazi u zemlju, kada nastupa mirovanje nadzemnog zivota ali suprotno tome iznimno jako napredovanje podzemnog zivota (rast korijena kod svih kultura pa i loze) pa se u biodinamici cesto i koristi termin da u tom periodu Zemlja udise a u drugom izdise sto je i povezano sa energijama i procesima koji se odvijaju u tlu.

jama ne treba biti prevelika niti preduboka (30-40 cm) zemlja u koju se zakopavaju rogovi mora biti sto vise humusnija. jama ne mora biti malcirana sa slamom ali je bitno da je ne prekrije trava i korov i da se previse ne isusi ali i da ne bude natopljena vodom pa treba naci dobro drenirano mjesto, ne prehladno ali ni pretoplo jer procesi pretvorbe kravljeg dubreta u rogu ne smiju teci pod visokim temperaturama jer se to ipak ne smatra klasicnom fermentacijom, to nije cilj toga jer bi se inace to radilo po ljetu a ne po zimi. dobro je da je jama kraj nekog puta gdje se prolazi i ne smije biti medu drvecem.

Citat: 18 Veljača, 2011, 09:05:51
Nakon 4 mjeseca pripreme, đubrivo bi trebalo biti boje tamnog humusa i slatkastog mirisa.

nakon sto se rogovi otkopaju, gnoj iz rogova bi trebao biti zrel, blago ljepljiv, mrvicaste strukture, svjezeg slatkastog mirisa sumske zemlje, dakle mora imati sve odlike vrhunskog humusa, sto fizicki gledano i je ali sa dodatnom vrijednoscu.

Citat: 18 Veljača, 2011, 09:05:51
Đubrivo bi trebalo biti čuvano na hladnom mjestu i u staklenke, te sa izolacijom.

da, moze se cuvati ali je bitno znati da je taj preparat ziv i stoga mu treba dati disati. najbolji nacin za cuvanje je u glinenim ili staklenim posudama sa poroznim cepom, moze i pluteni. treba ga cuvati na hladnijem i tamnijem mjestu, najbolje u nekom drvenom kofericu u koji smo prije toga stavili cistu humusnu zemlju (ne cisti humus). nije ga dobro cuvati predugo, najbolje ga je potrositi unutar jedne godine jer mu stajanjem efekat slabi.

Citat: 18 Veljača, 2011, 09:05:51
Špricanje sa ovim gnoivom ide 4 puta godišnje u kasnim popodnevnim satima. Šprica se listopad, studeni, veljača i ožujak.
Mjera je 25 grama na 13 litara, i šprica se jedan hektar s tom količinom.
Kroz sat vremena se pravi tekućina mješajući, prvo se mješa u jednom smijeru , pa u drugom.
Špricanje tla se može obavljati i četkom.
Šprica se kad je Mjesec u silaznoj fazi.

tako je, prska se u jesenskim i proljetnim mjesecima jer taj preparat u biti ima svrhu gnojidbe. nije pravilo da ga se bas mora upotrijebiti 4 puta godisnje ali je naravno pozeljno ali najbolje je jednom na jesen i u proljece.

primjena treba biti u kasnim poslijepodnevnim satima kada sunce pada, treba prskati na golu zemlju koja ne smije biti prehladna, bez mraza i snijega ali pozeljna je visa vlaga. sve dane mjere i dozacije su relativne jer preparat nije klasicno sredstvo i on prakticki uvijek djeluje jer vise sluzi kao inokulacija nego kao mjerljivo fizicko sredstvo ali ove napisane doze su ok ali nista se nece desiti ako se stavi malo vise ili malo manje, bitno je reci da preparat nije potrebno mjeriti na vagi.. ono sto je bitno je napraviti dovoljnu kolicinu preparata izmjesanog u vodi da se fizicki moze poprskati odredena povrsina jer poprilicno je nemoguce ujednaceno poprskati 1 ha zemlje sa 13 l vode!? i ta mjera se odnosi na jedno jutro (0,57 ha) a ne na 1 ha, dakle potrebno je minimum duplo vise.

preparat se mijesa u vodi oko 1 sat (opet nije toliko bitno jer nas mjerni 1 sat nije isto sto i 1 sat u prirodi) i ne treba biti opterecen time da to treba biti apsolutno u sekundu 1 sat! taj proces mjesanja se zove tzv. dinamiziranje, tj. mogli bi jos reci i aktivacija preparata. bitan je postupak mjesanja i on mora imati svoj ritam. prskanje je najbolje obaviti nekim prirodnim sredstvom kao sto je neki oblik metle ili cetke od prirodnih materijala ali moze se koristiti i manja ledna prskalica, najbolje bakrena.

da, prskanje se obavlja kada je Mjesec u silaznoj fazi, tj. kada pada zbog tzv. udisanja Zemlje kada sve energije i procesi idu u tlo (slicno kao i kod vec prije opisanog procesa tijekom zime samo sto se ovdje radi o drugacijem ciklusu, tj. kretanjima ali imaju isto svojstvo).

Citat: 18 Veljača, 2011, 09:05:51
Interesira me što prirodniji način uzgoja bilja, ali mi je nekako čudno, da ne kažem neprihvatljivo, to da gnoj mora biti od krava u laktaciji i da se mora špricati kad je mjesec u silaznoj fazi. Do rogova mogu doći jer se bavimo klaoničkom opremom, i do stajskoga gnoja, ali mi nitko ne garantira od koga su ti rogovi, a i gnoj je i od telića, junica, bikova, krava, izmješan. Pa neću valjda sjediti kravi pod guzicom i čekati... Probala bi to na jesen, samo još molim odgovor, negdje sam pročitala da se mora zakopati na određeno mjesto na gruntu. To mi sve liči na rubu zanosti (bez uvrede, možda još ne shvačam ili sam primitivna).

da bi se itko poceo baviti biodinamikom i primjenom preparata moraju se prvo nauciti i razumjeti odredene stvari kako priroda i prirodni procesi funkcioniraju i to ce nam pomoci shvatiti zasto se nesto mora napraviti upravo onako kako se mora napraviti. ovo sa laktacijom sam pojasnio. Mjesec ima veliki utjecaj na sva ziva bica na nasem planetu pa i na mnoge druge stvari o kojima obicno niti ne razmisljamo jer ih uzimamo zdravo za gotovo kao sto su utjecaj plime i oseke kao najizrazeniji i siroko dostupan primjer. Mjesec je takoder vezan uz plodnost i u biti je usko povezan sa menstrualnim ciklusom kod zena. da li ste se ikada zapitali zasto taj ciklus upravo traje koliko traje jedan mjesec, 28-29 dana?

kada Mjesec raste, njegova sila, tj. gravitacija i utjecaj koji vrsi na Zemlju, imaju pojacano djelovanje zbog privlacnosti elemenata vode pa je tako pojacano kolanje sokova kod biljaka u toj fazi, tj. sokovi kolaju prema gore. padajuci Mjesec ima suprotan efekt i povlaci sokove dolje (prema tlu) a posto je gnoj iz roga (BD 500 ili horn manure) preparat kojem je za cilj imati efekt u podzemnom svijetu na taj je nacin povezan sa zemljom jer su upravo tada (za vrijeme padajuceg mjeseca), najizrazeniji podzemni procesi u kojem ce preparat dozivjeti svoj potpuni efekat i svrhu.

slicno pitanje se moze postaviti zasto se ne vrsi gnojidba stajskim gnojivima u ljeto vec je za to preporucljiva jesen ili zima?

ako zelis izraditi ovaj preparat morat ces nabaviti 100% kravlje rogove i sto bolji i svjeziji kravlji drek, druge nema!

jedna od ljepota biodinamike je u tome sto se za odredene stvari i efekte treba potruditi i pomuciti a ne doci u ducan i reci: dobar dan dajte mi 100 kg umjetnog gnojiva. i to je jos jedan od razloga sto se mnogi ljudi ne mogu baviti biodinamikom jer po svojoj prirodi nisu takvi.

uvijek volimo reci da su ljudi nekada davno zivjeli u skladu s prirodom ali sto to uistinu znaci? zivjeti u skladu s prirodom se ne odnosi samo na to da ako danas zelis jesti moras ici u lov ili sam svojom rukom uzgojiti nesto na zemlji.. to je jedna od cinjenica ali ona krajnja. bitna stvar toga je da su ljudi zivjeli u skladu sa prirodnim procesima, da su pratili zemaljske i kozmicke promjene i utjecaje i prema tome organizirali svoje zivote i svoju kulturu i naravno, poljoprivredu. biodinamika u biti vraca stare mudrosti, stare gotovo izgubljene tehnike kada ljudi nisu imali nista drugo osim prirode da se po tome ravnaju.

ne tako davno znale su se mnoge tehnike i pravila kako nesto uraditi u prirodi kao npr. kada je najbolje vrijeme za sjecu drva? to je naravno zimski period upravo zbog svih vec nabrojanih pozitivnih efekata koji se tada dogadaju sa drvom i njegovom kasnijom preradom. danas se to izgubilo, stabla se sjeku bilo kada, nevezano za godisnja doba jer tako diktira jedino mjerilo danasnjeg "razvijenog" svijeta - novac.

E da bi išta razumjela morala sam napraviti ovo. Malo sam preumorna od bure, a možda i drugima pomogne. Da znam tko je što rekao

gospina trava napisao: Šmrcko nadam se da se nećeš ljutiti, kopirala sam tvoj post o rogu u biodinamici i poslala čovjeku koji se bavi biodinamikom i evo što sam dobila kao odgovor: Citat: 18 Veljača, 2011, 09:05:51 "Fermentacija kravljeg đubreta u kravljem rogu. ( mislim da se vani to može i kupiti gotovo, teško da će mo doći do roga jedne krave i đubreta u laktaciji krave) ma moze se doci do toga, malo se treba potruditi.. ja sam nabavio nekih 10ak rogova od lokalnog mesara za par litara vina. dubre ne mora biti od krave koja je trenutno u laktaciji, bitno je da je prosla laktaciju, tj. da se barem jednom u zivotu telila jer su time znatno unaprijedeni procesi kalcija zbog stvaranja mlijeka. vani ima za kupiti gotovih preparata pa i ovoga ali najbolje ga je napraviti sam. Citat: 18 Veljača, 2011, 09:05:51 Koristi se za unaprjeđivanje tla i obnovu degradiranih tala. I prvi je korak u prelasku na biodinamičko vrtlarenje. istina. Citat: 18 Veljača, 2011, 09:05:51 Ukopavanje se obavlja za vrijeme hladnih mjeseci od studenog do veljače. nedovoljno precizno jer nema smisla zakopavati rogove u veljaci kada ih se vec do ozujka mora iskopati.. bitno je zakopati rogove u zemlju nakon sto je nastupila jesen a obicno se to radi oko Miholja (29.10.) dok se rogovi moraju iskopati prije proljeca, obicno par dana ili tjedana prije. Citat: 18 Veljača, 2011, 09:05:51 Koristi se isključivo kravlji rog, ne od bikova. Kravlji rog je drugačiji od bikovog po nekakvim prstenovima koji se stvaraju kad se krava oteli i imaju dobru zakrivljenost( izvinjavam se ako sam nešto krivo prenijela). Đubrivo se uzima od krave koja je u laktaciji ( laktacija je kad krava hrani tele, ispravite me ako griješim), to ima veze sa stanjem kalcijuma. Krava se mora hraniti kvalitetnom hranom dva dana prije punjenja roga, kako bi se osiguralo dobro gnoivo. da, iskljucivo se koristi kravlji rog! mozda je laicki gledano svejedno ali rogovi kod krave i bika nemaju istu funkciju! kravlji rog je opcenito duzi i tanji i na bazi (gledajuci na zivotinji - dio uz glavu) ima prstenaste tvorevine koji su vidljivi kao blaga zadebljanja, izbrazdanost. ali ti prstenovi se na rogovima stvaraju tek kada je krava prosla teljenje, tj. laktaciju i za svako teljenje joj se na rogovima "ispise" jedan prsten pa je po rogovima moguce vidjeti koliko je zapravo krava prosla teljenja u zivotu. pozeljno je da su rogovi od takve krave ali nije uvjet, bitno je da su od krave. ne da mi se sada objasnjavati cijelu filozofiju oko krave, rogova i zasto je to bas tako ali ako nekoga interesira potrudit cu se napisati.. laktaciju sam vec pojasnio prije ali ovo je uglavnom dobro napisano. za dubre je najbolje da se krava cijeli zivot hrani na ispasi, tj. sto prirodnije je moguce! bez ikakve umjetne hrane i po mogucnosti bez hormona, steroida (ne daj boze, apsolutno zabranjeno za uzimanje dubreta!) i antibiotika. dakle, dubre od krave iz eko proizvodnje jer kvaliteta prehrane direktno utjece na kvalitetu dubreta, isto kao i kod svih zivih bica (nije bez vraga ona poslovica - ono si sto jedes). Citat: 18 Veljača, 2011, 09:05:51 Rogovi se okreću prema dolje da ne bi voda dolazila u njih , iako se jama napuni vodom od kiša. Tjekom hladnih mjeseci život se udiše u tlo, i tlo postaje puno energije koja je priprema biljkama za rast. Ta energija se prenosi prirodnim procesima u rog i gnoivo. Jama u kojoj su rogovi treba biti malčirana sa slamom i u hladu. Rogovi idu na dubinu oko 40 cm, trebaju biti prekriveni zemljom koja je obogaćena humusnom zemljom. Mora se paziti da ne raste korov u jami i da se ne širi korjenje drveća. da, rogovi se zakopavaju prema dolje (makar mogu biti i polegnuti na stranu), tj. da je vrh roga okrenut prema gore zbog bolje dreniranosti i eventualnog izbjegavanja truljenja dubreta u rogovima zbog velike vlaznosti. ovo je relativno ok napisano ali nije objasnjeno zasto. bitno je reci da se planet Zemlja od pocetka jeseni (23.9.) do pocetka proljeca (21.3.), dakle otprilike pola godine gledano sa nase sjeverne hemisfere (na juznoj su godisnja doba obrnuta), nalazi u stadiju kada sve ulazi u zemlju, kada nastupa mirovanje nadzemnog zivota ali suprotno tome iznimno jako napredovanje podzemnog zivota (rast korijena kod svih kultura pa i loze) pa se u biodinamici cesto i koristi termin da u tom periodu Zemlja udise a u drugom izdise sto je i povezano sa energijama i procesima koji se odvijaju u tlu. jama ne treba biti prevelika niti preduboka (30-40 cm) zemlja u koju se zakopavaju rogovi mora biti sto vise humusnija. jama ne mora biti malcirana sa slamom ali je bitno da je ne prekrije trava i korov i da se previse ne isusi ali i da ne bude natopljena vodom pa treba naci dobro drenirano mjesto, ne prehladno ali ni pretoplo jer procesi pretvorbe kravljeg dubreta u rogu ne smiju teci pod visokim temperaturama jer se to ipak ne smatra klasicnom fermentacijom, to nije cilj toga jer bi se inace to radilo po ljetu a ne po zimi. dobro je da je jama kraj nekog puta gdje se prolazi i ne smije biti medu drvecem. Citat: 18 Veljača, 2011, 09:05:51 Nakon 4 mjeseca pripreme, đubrivo bi trebalo biti boje tamnog humusa i slatkastog mirisa. nakon sto se rogovi otkopaju, gnoj iz rogova bi trebao biti zrel, blago ljepljiv, mrvicaste strukture, svjezeg slatkastog mirisa sumske zemlje, dakle mora imati sve odlike vrhunskog humusa, sto fizicki gledano i je ali sa dodatnom vrijednoscu. Citat: 18 Veljača, 2011, 09:05:51 Đubrivo bi trebalo biti čuvano na hladnom mjestu i u staklenke, te sa izolacijom. da, moze se cuvati ali je bitno znati da je taj preparat ziv i stoga mu treba dati disati. najbolji nacin za cuvanje je u glinenim ili staklenim posudama sa poroznim cepom, moze i pluteni. treba ga cuvati na hladnijem i tamnijem mjestu, najbolje u nekom drvenom kofericu u koji smo prije toga stavili cistu humusnu zemlju (ne cisti humus). nije ga dobro cuvati predugo, najbolje ga je potrositi unutar jedne godine jer mu stajanjem efekat slabi. Citat: 18 Veljača, 2011, 09:05:51 Špricanje sa ovim gnoivom ide 4 puta godišnje u kasnim popodnevnim satima. Šprica se listopad, studeni, veljača i ožujak. Mjera je 25 grama na 13 litara, i šprica se jedan hektar s tom količinom. Kroz sat vremena se pravi tekućina mješajući, prvo se mješa u jednom smijeru , pa u drugom. Špricanje tla se može obavljati i četkom. Šprica se kad je Mjesec u silaznoj fazi. tako je, prska se u jesenskim i proljetnim mjesecima jer taj preparat u biti ima svrhu gnojidbe. nije pravilo da ga se bas mora upotrijebiti 4 puta godisnje ali je naravno pozeljno ali najbolje je jednom na jesen i u proljece. primjena treba biti u kasnim poslijepodnevnim satima kada sunce pada, treba prskati na golu zemlju koja ne smije biti prehladna, bez mraza i snijega ali pozeljna je visa vlaga. sve dane mjere i dozacije su relativne jer preparat nije klasicno sredstvo i on prakticki uvijek djeluje jer vise sluzi kao inokulacija nego kao mjerljivo fizicko sredstvo ali ove napisane doze su ok ali nista se nece desiti ako se stavi malo vise ili malo manje, bitno je reci da preparat nije potrebno mjeriti na vagi.. ono sto je bitno je napraviti dovoljnu kolicinu preparata izmjesanog u vodi da se fizicki moze poprskati odredena povrsina jer poprilicno je nemoguce ujednaceno poprskati 1 ha zemlje sa 13 l vode!? i ta mjera se odnosi na jedno jutro (0,57 ha) a ne na 1 ha, dakle potrebno je minimum duplo vise. preparat se mijesa u vodi oko 1 sat (opet nije toliko bitno jer nas mjerni 1 sat nije isto sto i 1 sat u prirodi) i ne treba biti opterecen time da to treba biti apsolutno u sekundu 1 sat! taj proces mjesanja se zove tzv. dinamiziranje, tj. mogli bi jos reci i aktivacija preparata. bitan je postupak mjesanja i on mora imati svoj ritam. prskanje je najbolje obaviti nekim prirodnim sredstvom kao sto je neki oblik metle ili cetke od prirodnih materijala ali moze se koristiti i manja ledna prskalica, najbolje bakrena. da, prskanje se obavlja kada je Mjesec u silaznoj fazi, tj. kada pada zbog tzv. udisanja Zemlje kada sve energije i procesi idu u tlo (slicno kao i kod vec prije opisanog procesa tijekom zime samo sto se ovdje radi o drugacijem ciklusu, tj. kretanjima ali imaju isto svojstvo). Citat: 18 Veljača, 2011, 09:05:51 Interesira me što prirodniji način uzgoja bilja, ali mi je nekako čudno, da ne kažem neprihvatljivo, to da gnoj mora biti od krava u laktaciji i da se mora špricati kad je mjesec u silaznoj fazi. Do rogova mogu doći jer se bavimo klaoničkom opremom, i do stajskoga gnoja, ali mi nitko ne garantira od koga su ti rogovi, a i gnoj je i od telića, junica, bikova, krava, izmješan. Pa neću valjda sjediti kravi pod guzicom i čekati... Probala bi to na jesen, samo još molim odgovor, negdje sam pročitala da se mora zakopati na određeno mjesto na gruntu. To mi sve liči na rubu zanosti (bez uvrede, možda još ne shvačam ili sam primitivna). da bi se itko poceo baviti biodinamikom i primjenom preparata moraju se prvo nauciti i razumjeti odredene stvari kako priroda i prirodni procesi funkcioniraju i to ce nam pomoci shvatiti zasto se nesto mora napraviti upravo onako kako se mora napraviti. ovo sa laktacijom sam pojasnio. Mjesec ima veliki utjecaj na sva ziva bica na nasem planetu pa i na mnoge druge stvari o kojima obicno niti ne razmisljamo jer ih uzimamo zdravo za gotovo kao sto su utjecaj plime i oseke kao najizrazeniji i siroko dostupan primjer. Mjesec je takoder vezan uz plodnost i u biti je usko povezan sa menstrualnim ciklusom kod zena. da li ste se ikada zapitali zasto taj ciklus upravo traje koliko traje jedan mjesec, 28-29 dana? kada Mjesec raste, njegova sila, tj. gravitacija i utjecaj koji vrsi na Zemlju, imaju pojacano djelovanje zbog privlacnosti elemenata vode pa je tako pojacano kolanje sokova kod biljaka u toj fazi, tj. sokovi kolaju prema gore. padajuci Mjesec ima suprotan efekt i povlaci sokove dolje (prema tlu) a posto je gnoj iz roga (BD 500 ili horn manure) preparat kojem je za cilj imati efekt u podzemnom svijetu na taj je nacin povezan sa zemljom jer su upravo tada (za vrijeme padajuceg mjeseca), najizrazeniji podzemni procesi u kojem ce preparat dozivjeti svoj potpuni efekat i svrhu. slicno pitanje se moze postaviti zasto se ne vrsi gnojidba stajskim gnojivima u ljeto vec je za to preporucljiva jesen ili zima? ako zelis izraditi ovaj preparat morat ces nabaviti 100% kravlje rogove i sto bolji i svjeziji kravlji drek, druge nema! jedna od ljepota biodinamike je u tome sto se za odredene stvari i efekte treba potruditi i pomuciti a ne doci u ducan i reci: dobar dan dajte mi 100 kg umjetnog gnojiva. i to je jos jedan od razloga sto se mnogi ljudi ne mogu baviti biodinamikom jer po svojoj prirodi nisu takvi. uvijek volimo reci da su ljudi nekada davno zivjeli u skladu s prirodom ali sto to uistinu znaci? zivjeti u skladu s prirodom se ne odnosi samo na to da ako danas zelis jesti moras ici u lov ili sam svojom rukom uzgojiti nesto na zemlji.. to je jedna od cinjenica ali ona krajnja. bitna stvar toga je da su ljudi zivjeli u skladu sa prirodnim procesima, da su pratili zemaljske i kozmicke promjene i utjecaje i prema tome organizirali svoje zivote i svoju kulturu i naravno, poljoprivredu. biodinamika u biti vraca stare mudrosti, stare gotovo izgubljene tehnike kada ljudi nisu imali nista drugo osim prirode da se po tome ravnaju. ne tako davno znale su se mnoge tehnike i pravila kako nesto uraditi u prirodi kao npr. kada je najbolje vrijeme za sjecu drva? to je naravno zimski period upravo zbog svih vec nabrojanih pozitivnih efekata koji se tada dogadaju sa drvom i njegovom kasnijom preradom. danas se to izgubilo, stabla se sjeku bilo kada, nevezano za godisnja doba jer tako diktira jedino mjerilo danasnjeg "razvijenog" svijeta - novac.

Sigurno ima negdje u blizini privatna klaonica. Mislim da neće biti problema sa njim što se rogova tiće. Samo pazi kravlji rogovi moraju imati prstenove pri korjenu.

Nisam sigurna da su  rogovi iz masovnijeg uzgoja zdravi za takve stvari.

Kako se kosa može kod čovjeka uzimati za testove što ste loše papali i stanje organizma, tako sve što krava jede možda se odlaže i kod nje u rogove. S obzirom na ono što se priča o uzgoju životinja, priče su prestrašne.
 
Nedavno je bila emisija (znanstvena ne neka talaprcanja o fantastici, činjenice i statistike koje se prikrivaju), u kojoj se govorilo da su ljudi sa sela izloženi daleko većim kemikalijama i zdravstvenim opasnostima zbog upotrebe pesticida i kemikalija u poljoprivredi nego ljudi u gradu. Sve ide u vodu i organizme.

Teško je znati što je krava iz klaonice prošla prije toga.

Evo jedna slikica rogova.

Znaš zamišljam se već kako prilazim našim gradskim mesarima i tražim kravlje rogove. Ispričala sam MM i smijali smo se zajedno.
Ali nemoj misliti da neću to napraviti, bit će zabavno

Znaš zašto su dobre ove stranice na CIF-u? Jer dođeš tu i na jednom mjestu nađeš ono što večerima tražim!

A što si tražila i našla?

Baš mi je drago da ti je nešto pomoglo, ako ne stavim i sama zaboravim. Moj Bookmarks ima mnoštvo stranica koje se i ugase, pa nemogu doć više do tih stranica.
Ovako se i sama vratim tu i ponavljam lekciju

Lijepo je čuti takve stvari u vezi turizma, mada je moja najveća želja da prvo nama prodaju našu hranu. I da možemo kupiti domaće mlijeko i svježe voće i povrće.

Sve se više čuje da naše meso i proizvodi idu vani, a nama se prodaju po život opasni proizvodi, meso,voće,  kineski češnjak što već znamo ( od kojeg ljudi prave ljekovite pripravke)...

I želja mi je da se, da svima koji žele da uzgajaju svoje proizvode i imaju svoje životinje, i dobiju tu šansu. Čini mi se da je to sve nedostižnije, bitno je da oni prodaju svoje stanove i zatvore i stegnu ljude kreditima u beton.

Velika je greška ljudi bježanje iz sela, ali kad se tako mora.

Čini mi se da sve ide u krivom smjeru

Cesto svratim,pa eto da ostavim trag...vrlo poucno i za razmisljati je sve ovo....skupljam pozitivnu energiju ovde smrcko-divim ti se