Žive ograde kao zaštite od vjetra

Dakle kako se bavim vjetrozaštitnim ogradama, evo još jednih zanimljivih informacija.

Caragana arborescens ili Sibirski graškov grm

Zona 2 i gdje su uvjeti otežani.
Raste brzo, poželjno puno sunce, dobra drenaža.
Dobar izbor za zaštitu od vjetra.

Tu se može vidjeti primjer

sibirski grašak





Lonicera tatarica - Tatarska kozokrvina - Honeysuckle Arnolds Red

Zona 2
Položaj sunčan do polusjene
Brzorastuća. Dobar izbor za zaštitu od vjetra.

Hibridi vrbe - Willow Hybrid
Križanac između Salix matsudana and Salix alba nastala Salix matsudana x alba

Zona 2
Vlažno i dobro drenirano tlo.
Brzo rastuća.
položaj od sunčanog do polusjene.

Willow Hybrid

Glog - Crataegnus

Informacije za Crataegus laevigata „Paul Scarlet“ (Ukrasni glog)
Listopadno stablo, konične krošnje.

Vrijeme cvatnje: svibanj, tamno rosa boje
Visina rasta: 7 m
Širina rasta: 4 m
Položaj za rast: sunčan i polusjenovit

Tlo: dobro ocjedita, humusna tla
Namjena: sadi se u parkovima i vrtovima kao soliterno stablo
Otpornost na temperaturu: otporna na niske temperature. Podnosi zonu 4

Glogova ograda slike

Trnina - Prunus spinosa

Zona 4

http://www.nas-krug.hr/shop/index.php?option=com_content&task=view&id=203&Itemid=67

Ograda od trnine slike

http://www.youtube.com/watch?v=2psN9KsfbPA&feature=player_embedded

To šmrcko, bravo! Posadio jesenas jednu ogradu od ruske masline, javim na proljeće-ljeto kako se drži.

Vodič za žive ograde i kakve uvjete traže.

http://www.hedging.co.uk/acatalog/guide-hg-m.html

Smrcko, jako mi je zanimljiva ova tema, a i sam radim na ozelenjavanju ograde. Ja sam oko cijelog dvorišta stavio Grab i sad čekam da vidim rezultate oko proljeća. Vjerojatno će trebati dopuniti neke rupe, ali mislim da će se dobro snaći. Kao naša autohtona biljka dobro se prilagođava, lako se razmnožava sjemenom, podnosi sjenu, orezivanje... Ja sam se u ogradu od graba zaljubio prilikom nekoliko posjeta Beču i njihovim nepreglednim šetalištima uređenim upravo ovom vrstom ograda (posebice parkovi Schönbrunna). Pogodan je za žive ograde zbog toga što suho lišće u jesen dugo ostaje na granama pa je čini dobrom zaštitom od vjetra i skloništem za ptice.
Nema posebne zahtjeve na tlo. Kao autohtona biljka na našim područjima predstavlja jako dobar izbor i to što je autohton, jedan je od razloga zašto baš Grab oko mojeg dvorišta. Plan je stvoriti prirodnu životnu zajednicu tako da ograda, osim zaklona od pogleda, vjetra i ostalih prirodnih pogoda/nepogoda, pruži dom pticama, ježevima, bumbarima i svim ostalim korisnim životinjicama koje uživaju u takvoj sredini.

Bravo, baš mi je drago da se netko javio na ovu temu sa korisnim informacijama

Moj trenutni izbor su vrba, tuje, pačempresi, lješnjaci i aronije kao vjetrozaštita.
Za tuje nisam sigurna da će završiti dobro, oboljevaju. Mislim da vlaga i tlo im ne odgovaraju.

Mislim da je prednost graba što bzo raste.

Napišite gdje ste nabavljali sadnice graba i mene interesuje takva ograda.

Znate li kad se ubire sjeme i što treba raditi kad se sadi, treba li straifikacija?
Može li to biti sjeme šumskog graba?

Znači da može običan šumski grab?

Pretpostavljam da se sadnice uzimaju sada kad vegetacija miruje?

Žive ograde, su NAJLJEPŠE ograde. Rade sjenu, stvsraju biljnu masu, koju možemo kompostirati nakon rezidbe, uvijek su svježe,često puta mirišu, pticama su hrana ako imaju bobice,same se obnavljaju, štite nas od prašine s ulice. Jedino ju treba posaditi i orezivati. Obožavam ih, pa makar imale i bodlje.