Početna stranica Početna stranica > Vrt - Forum o vrtovima > Moj vrt
  Aktivne teme Aktivne teme RSS Feed - Zaštita na radu, bolesti, alergije i zaraze
  Pomoć Pomoć  Pretraga foruma   Događanja   Registracija Registracija  Prijava Prijava


Zaštita na radu, bolesti, alergije i zaraze

 Odgovori Odgovori
Korisnik
Poruka
gospina trava View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 11 Svibanj 2010
Status: Offline
Bodovi: 5954
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje gospina trava Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Tema: Zaštita na radu, bolesti, alergije i zaraze
    Objavljeno: 04 Ožujak 2012 u 22:28

Kako smo svi mi ovdje vezani uz zemlju i rad na zemlji mislim da je korisno otvoriti ovu temu gdje se možemo upoznati sa opasnostima koje nam prijete dok se bavimo našim hobijem ili poslom.

Na vrh
Sponzorirani linkovi


Na vrh
administrator View Drop Down
administrator
administrator
Avatar
tata-mata foruma ©

Pridružen: 28 Siječanj 2007
Lokacija: Zlatna dolina
Status: Offline
Bodovi: 6910
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje administrator Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 05 Ožujak 2012 u 06:53

'Mišju groznicu prenose glodavci te voluharice, a poznata je odavno. Nekoć se smatrala bolešću vojske ili ratnom bolešću pa su tako u vrijeme Domovinskog rata zabilježene dvije epidemije, 1992. i u ljeto 1995. godine. Posljednja epidemija zabilježena je 2002. kada je zabilježeno 400 oboljelih', rekao je je prof. dr. sc. Ilija Kuzman, ravnatelj Klinike za infektivne bolesti 'dr. Fran Mihaljević'.

Koji su prvi simptomi bolesti?

Inkubacija bolesti može trajati od nekoliko dana do mjesec i pol, a prvi su simptomi slični simptomima gripe: nagli rast temperature, glavobolja, ali i bolovi u lumbalnom dijelu, oko bubrega. Nakon toga slijede simptomi koji bi definitivno mogli upućivati na mišju groznicu: smanjena količina mokraće. Kuzman kaže kako je pojedincu i liječniku opće prakse postaviti dijagnozu bez laboratorijske analize.

Bitno je napomenuti kako se zaraza ne širi s čovjeka na čovjeka, a zaraziti se može udisanjem prašine u kojoj je mokraća zaraženih glodavaca te preko ruku ili hrane koja je bila u doticaju s kontaminiranim materijalom. Najčešće obolijevaju mladi i zdravi ljudi, nešto češće muškarci. Stručnjaci koje je u Uredu za upravljanje hitnim situacijama okupio pročelnik Pavle Kalinić, upozorili su kako pušači spadaju u rizičnije skupine, jer tijekom pušenja ruke primiču blizu usta i nosa. Stoga je najvažnija preventivna mjera pranje ruku
 
izvor:t portal
Na vrh
administrator View Drop Down
administrator
administrator
Avatar
tata-mata foruma ©

Pridružen: 28 Siječanj 2007
Lokacija: Zlatna dolina
Status: Offline
Bodovi: 6910
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje administrator Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 05 Ožujak 2012 u 06:54
Mišja groznica - kako se zaštititi

Povod
Poznato je da nekih godina zna doći do povećanog obolijevanja ljudi od bolesti u razgovoru zvane "mišja groznica" a stručno: hemoragijska groznica (vrućica) s bubrežnim sindromom (HGBS, HVBS) latinski: febris haemorrhagica cum syndroma renale, engleski: hemorrhagic fever vith renal syndrome (HFRS). Posljednja takva godina bila je 2002. s više stotina bolesnih, a od onda do danas godišnji je broj bio daleko manji no stalno prisutan. Stoga je korisno na umu imati nekoliko činjenica i saznanja o toj bolesti kako bi se od nje uvijek mogli zaštititi.

O kakvoj se bolesti radi?
Radi se o bolesti s vrućicom, oštećenjem rada bubrega, koji puta krvarenjima (hemoragija), te drugim smetnjama, koji puta veoma teškoj, uz potrebu bolničkog liječenja. Bolest je kod nas stalno prisutna različitom učestalošću od godine do godine.
Kao što joj i ime nagovještava, vezana je uz izravan ili posredan dodir s malim divljim šumskim glodavcima i njihovim izlučevinama, a češće obolijevanje ljudi nastaje obično u godinama velike brojnosti tih malih glodavaca (tzv. "mišje godine"). Na brojnost glodavaca mogu utjecati razni ekološki čimbenici među njima prehrambeni, klimatski i drugi, dijelom i nepoznati, pa se ona često ne može objasniti a niti prognozirati. Zna se da izobilje hrane pogoduje, a zimske pak dugotrajne hladnoće bitno reduciraju broj životinja, no svi razlozi za nastanak povremenih pravih eksplozija brojnosti koje se znaju dogoditi u nepravilnim višegodišnjim razmacima često ostanu nerazjašnjeni. (Tada zbog velike brojnosti i gustoće među tim životinjama lako dolazi do širenja raznih zaraza). Broj bolesnih ljudi tako je u velikom dijelu odraz zbivanja među životinjama.

Uzročnik i životinje domaćini
Uzročnik ove bolesti je virus iz skupine (rod) Hanta-virusa, rasprostranjenih u nekoliko svojih varijeteta (vrsta, serotipova) u raznim dijelovima svijeta, u Europi od Skandinavije do njenog juga.

Mikrobiološke odlike i pripadnost uzročnika
skupina virusa koji u jezgri imaju ribonukleinsku kiselinu (RNK virusi)
porodica: Bunjaviridae
rod: Hanta
serološke vrste/tipovi: Puumala, Dobrava, Hantaan*
* postoje mišljenja da taj ne postoji kod nas

Virus prirodno kruži i održava se među malim šumskim glodavcima. Kod nas su to najviše riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i
žutogrli miš (Apodemus flavicollis) a uz njih u manjoj mjeri i
šumski miš (Apodemus sylvaticus),
poljski miš (Apodemus agrarius) te
livadna voluharica (Microtus agrestis).
Ta infekcija za njih nije pogubna, no čini ih izlučivačima virusa u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet, svijet tzv. prirodnog žarišta, mogu se u određenim okolnostima srećom u pravilu rijetko zaraziti i razboljeti ljudi.

Zaraza
Način zaražavanja ljudi može biti udisanjem (prašina onečišćena izlučevinama zaraženih šumskih životinja), ili unosom uzročnika u usta (onečišćene ruke, hrana, piće).

Zaraza se ne prenosi među ljudima.

Iz opisanih okolnosti koje mogu dovesti do zaražavanja može se zaključiti da će oboljeli biti, a tako upravo i jest uglavnom među onim ljudima koji intenzivno, najčešće radi svog posla (na primjer šumski radnici, lovci, poljoprivrednici i dr.) u šumi dolaze u opetovan ili dugotrajan, izravan ili posredan dodir s malim divljim glodavcima.

Mišja godina
U godinama velikog namnažanja glodavaca gotovo svatko tko prođe nekom šumom uočit će te male šumske stanovnike i njihovo spretno i znatiželjno trčkaranje među lišćem i korijenjem na šumskom tlu. "Miš" kojeg izletnik tkao uoči, u stvari nije bio miš, već riđa (šumska) voluharica koja je dnevna životinja, dok su šumski i žutogrli miševi oprezne, noćne životinje. Riđa voluharica se odlikuje lijepim, na leđima crvenkastim krznom, a najlakše ju je razlikovati od miša po tome što ima razmjerno kratak rep.
Takva zanimljiva prirodan pojava velike "mišje" brojnosti, nosi sa sobom i određenu zabrinutost, odnosno bojazan od mogućnosti razbolijevanja od hemoragijske groznice. Kao što je već naprijed napomenuto, na sreću taj je rizik, iako nesumnjivo postoji što potvrđuju i oboljeli, ipak razmjerno malen, prema broju ljudi koji odlaze u šumske predjele, a najmanji, odnosno posve malen je za izletnike, budući je intenzitet i način boravka u prirodi na izletu drukčiji od izloženosti, na primjer, profesionalnih šumskih radnika.

Što učiniti?
To praktično znači da kao i svake godine niti u godinama velike brojnosti malih glodavaca ne treba zbog toga odustati od odlaska u naša šumska područja, no držati se ipak nekih, jednostavnih mjera opreza i čuvanja zdravlja, koje će učiniti da se taj objektivno malen potencijalni rizik još više smanji i otkloni.
Za one pak koji su prirodom svojega posla ili aktivnosti upućeni na intenzivno izlaganje šumskim glodavcima, takve su mjere opreza još važnije, i većina znajući za to, već ih je usvojila i stalno ih provodi.

Mjere za smanjenje i otklanjanje rizika skupljene su u savjetima koji slijede, a svrstane su prema tome za koga su prvenstveno namijenjene, no međusobno se ne isključuju, i svatko ih sve može prema prilikama uzeti u obzir i kombinirati:

Savjeti izletnicima

-

čuvati za vrijeme izleta svoju hranu i piće od glodavaca, ne ostavljati je izravno na tlu i sl.

-

održavati higijenu ruku, oprati ih, otrti vlažnom maramicom i sl. prije jela

-

izbjegavati piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokvica, jer se njima koriste i šumski glodavci

-

izbjegavati odmaranje (ležanje) izravno na šumskom tlu, osobito na mjestima gdje smo vidjeli više glodavaca ili njihove rupe

-

ne loviti ili dirati (uginule) šumske glodavce ili druge životinje

Vrijedi znati da većina nabrojenih mjera opreza i čuvanja zdravlja ujedno štiti i od drugih bolesti koje se mogu prenijeti na ljude s divljih životinja (na pr. leptospiroza, crijevni parasiti i dr.) i mogu se stoga uvijek preporučiti svim posjetiteljima prirode.

Savjeti ljudima koji profesionalno ili iz drugih razloga dulje vrijeme ili opetovano intenzivno borave u šumskim predjelima

-

ne ostavljati osobne stvari i pribor za rad dulje vrijeme (više sati ili dana) nezaštićen na tlu u šumi, kako na njih ne bi došli glodavci

-

pri poslovima u kojima se diže prašina s tla izbjegavati udisanje prašine (u određenim okolnostima prikladna je lagana maska preko nosa i usta).

-

ne spavati ili se odmarati izravno na šumskom tlu

-

važna je čistoća odnosno pranje ruku, svakako prije jela ili rada s namirnicama ali i u drugim okolnostima u kojima bi uzročnici mogli doći do usta (cigarete, pušenje)

-

izbjegavati piti vodu iz šumskih neuređenih, slabo protočnih izvora ili lokava

-

ako se zbog posla boravi u šumskim nastambama, potrebno ih je držati u najvećem redu i čistoći, bez ostavljanja ostataka hrane na otvorenome, što bi privlačilo glodavce.

-

uklanjati otpatke i ostatke hrane iz okoline u kojoj borave ljudi (zakapanje ili odnošenje na udaljenost) kako ne bi privlačili glodavce.

-

po potrebi provesti (provoditi) uništavanje glodavaca (deratizacija, lov klopkama i dr.) u ljudskim nastambama i neposrednoj okolini, uz upozorenja ukoliko se radi s otrovom; uginule životinje ukloniti (poslije oprati ruke!)

Savjeti žiteljima ili vlasnicima kuća ili gospodarskih zgrada u šumskim područjima, koje stalno ili povremeno nastanjuju.

-

sprječavati ulaz glodavaca u kuću.

-

spremati hranu i otpatke tako da ne privlače glodavce.

-

čuvati hranu i piće od onečišćenja izlučevinama glodavaca pokrivanjem, zaklapanjem, odizanje od tla i sl.

-

po potrebi provoditi uništavanje glodavaca (deratizacija, klopke) u kući i neposredno oko kuće; ako se radi o otrovu upozoriti ljude, osobito paziti na djecu!

-

u prirodi i okućnicama uništavanje glodavaca nije izvedivo

-

uginule otrovane ili uhvaćene glodavce ukloniti (zakopati, spaliti) pazeći pri tome da ne onečiste ruke (rukavice), a nakon takvog posla, naravno, oprati ruke

-

čišćenje dulje vrijeme nekorištenih kuća obavljati sa što manje dizanja prašine, koristiti, ako je moguće, vlažno čišćenje, a nije na odmet pri čišćenju takvih kuća koristiti i laganu masku preko usta i nosa.

-

nakon rada na čišćenju oprati ruke u toploj vodi i sapunici.

Napomena
Dezinfekcija (klorni preparati) stambenih prostora podova ili prostora gospodarskih zgrada pa i materijala koji se u njima koristi kao što je stelja, i sl. dolazi u obzir (nakon prethodne deratizacije i uklanjanja životinja), u onim slučajevima ako je negdje već došlo do obolijevanja ljudi.


Borislav Aleraj dr. med, specijalist epidemiolog
Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Na vrh
gospina trava View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 11 Svibanj 2010
Status: Offline
Bodovi: 5954
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje gospina trava Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 05 Ožujak 2012 u 07:26
ZAŠTITA NA RADU - Radnici zaposleni na muži krava i u manipulaciji sa mlijekom moraju imati posebnu zaštitnu odjeću koja se ne smije nositi pri vršenju drugih poslova u stočarstvu - Plastične rukavice doista nisu skupe i trebali biste ponijeti nekoliko pari sa sobom


Pesticid je bilo koja tvar ili mješavina tvari namijenjena sprječavanju, uništavanju ili suzbijanju štetnika, uključujući prenosioce ljudskih ili životinjskih bolesti, biljke ili životinje koje uzrokuju štetu tijekom proizvodnje, prerade, pohranjivanja, transporta ili trgovine hranom, poljoprivrednim proizvodima, drvom i drvnim proizvodima, kao i stočnom hranom ili koji se, pak, daju životinjama u svrhu kontrole kukaca, paučnjaka ili drugih štetnika u/na njihovu tijelu. Pojam uključuje tvari koje se koriste u regulaciji rasta biljaka, defolijante, desikante, ili tvari za redukciju broja plodova ili sprječavanje preranog otpadanja ploda, ali tvari koje se primjenjuju na usjevima prije ili poslije žetve ne bi li zaštitile proizvod od propadanja tijekom skladištenja i prijevoza Upravo kategoriji za kućnu upotrebu valja posvetiti posebnu pozornost, jer su široko dostupni i njima mogu rukovati svi odrasli i bez osobne - zaštitne opreme. Moramo biti svjesni da su svi pesticidi otrovi, pa je za rukovanje njima, uza sav oprez, prijeko potrebno znanje. Gotovo sva otrovanja u poljoprivredi posljedica su nepravilna rukovanja pesticidima, tj. nepridržavanja mjera sigurnosti i osobne higijene. Prije nego što idete u polje raditi s pesticidima, pozorno pročitajte upute vezane uz jedinično pakiranje i napravite plan rada. Nemojte dopustiti da sredstvo koje primjenjujete dospije na susjedovo imanje, a ako i dospije, o tome ga morate obavijestiti (otrovi se najčešće prenose na susjedovo imanje ako ih primjenjujete. Nemojte nikad ići sami obavljati poslove s pesticidima. Neka u blizini bude netko tko vam može pomoći ili dovesti pomoć. Ponijeti veću količinu vode Na mjestu gdje obavljate posao obvezno se pridržavajte mnogih sigurnosnih mjera. Ponesite veću količinu čiste vode, možda će vam trebati za ispiranje kože ili očiju nakon što vam je prsnula otopina pesticida u oči ili ste se polili. Neka to bude barem 100 l vode u nekoj bačvi ili u plastičnim spremnicima. Jako dobar izbor je plastična vreća s pipcem, kakvu koriste ljudi u kampovima. Vodu držite na čistom i ne dopustite da se onečisti zbog vašeg posla. Ponesite sa sobom propisana sredstva osobne zaštite. Izaberite prikladna i jednostavna sredstva, koja vas mogu zaštititi u većini slučajeva. Ako u uputi ne piše ništa posebno, onda će biti dovoljne gumene čizme, plastične rukavice, radna kuta, lagana kabanica i naočale ili štitnik za lice, ovisno s kojim sredstvom i na koji način radite (npr. prskanje). Nemojte škrtariti na sredstvima zaštite. Plastične rukavice doista nisu skupe i trebali biste ponijeti nekoliko pari sa sobom. Kod svakog prekida rada bacite rukavice u vreću za smeće i dobro operite ruke, lice i ostale dijelove koji su bili otkriveni. Nemojte ni mokriti prije negoli oprerete ruke, a da se o jedenju, pijenju ili pušenju i ne govori. I ne samo to! Kad idete jesti ili piti, skinite sa sebe svu zaštitnu opremu da njome ne onečistite jelo i piće. Nakon završetka posla pospremite ostatke pesticida i zatim čistom vodom isperite čizme, naočale, kabanicu, tj. zaštitnu opremu, a dijelove koji više nisu za upotrebu (npr. rukavice, maske za jednokratnu upotrebu) spremite u vreću koju ćete poslije baciti u smeće. Operite sve izložene dijelove tijela, prije svega ruke i lice. Ako je otrov dospio na druge dijelove tijela, operite ih već na njivi, a nakon povratka s polja kod kuće se obvezno istuširajte mlakom vodom i odjeću koju ste imali na sebi perite odvojeno. Rad s pesticidima je opasan, osobito ako se ne pridržavamo mjera osobne zaštite te se, rukujući njima, možemo i otrovati.


Poseban oprez u radu sa stokom
Stajske prostorije (staje) u kojima se drži stoka treba da budu dovoljno prostrane, svijetle, provjetravane, suhe, umjereno tople i izgrađene tako da se u njima može lako održavati čistoća. Pod stajske prostorije mora biti od materijala koji sprečava klizanje i ne upija mokraću. Nagib poda treba da bude podesan tako da mokraća lako i brzo otječe u kanalizaciju. Visina stajske prostorije mora biti u omjeru sa dužinom i širinom prostorije da bi se osigurala dovoljna količina zraka. Strop prostorije treba da bude od materijala koji osigurava termičku izolaciju. Ispusti za stoku i za uskladištenje stočne hrane moraju biti u blizini stajske prostorije i s njom treba da budu povezani popločanim putovima. Neposredno uz stajske prostorije treba da se nalaze sanitarni uređaji i prostorije za smještaj radnika. Unutrašnjost stajskih prostorija mora se dobro provjetravati prirodnim ili umjetnim putem (kroz krovne ventilacione kanale ili otvore na zidovima i sl.). Razbijena okna prozora ili svjetlarnika na stajskoj prostoriji moraju se odmah zastakliti. Stajska prostorija mora da ima poseban prolaz za dopremanje stočne hrane i poseban prolaz za radnike, iznošenje smeća i unutrašnji transport. U stajskoj prostoriji u kojoj se duž bočnih zidova nalaze korita (valovi) za hranjenje stoke, mora se ostaviti dovoljno slobodnog prostora za vršenje poslova i za kretanje radnika. U hodnicima i ostalim prolaznim mjestima stajske prostorije ne smiju se ostavljati lopate, vile i druga sredstva rada. Oko radnih mjesta u staji mora biti dovoljno slobodnog prostora i takva mjesta ne smiju biti zakrčena. Za svaku vrstu stoke moraju se u stajskoj prostoriji izgraditi odvojeni prostori odnosno boksovi. Boksovi za zloćudnu stoku moraju biti izgrađeni od čvrstog materijala. Prilaz hranilištu (koritu, valovu, jaslama) za zloćudnu stoku mora se nalaziti izvan boksa.
Na prilazu boksovima za zloćudnu stoku mora biti istaknut natpis: »Pazi, grize i udara«. Boksovi za bikove moraju sa jedne strane imati čvrst (ojačan) zid. Bikovi od 12 do 14 mjeseci starosti, koji su određeni za rasplod, moraju imati nosne alke. U boksu staje bik mora biti vezan jakim okovratnim lancem ili remenima za zid staje, i to tako da udaljenost glave vezanog bika od zida pri nategnutom lancu odnosno remenu ne bude manja od 50 cm. Radnik koji timari bika smije ući u boks samo ako je bik vezan. Ograda u kome se bikovi slobodno kreću mora biti napravljena od čvrstog i trajnog materijala (željeznih cijevi, armiranog betona i sl.). Bik se mora voditi pomoću lanca ili užeta pričvršćenog za ular. Bik koji ima nosnu alku mora se voditi pomoću bolne palice. Bik stariji od 12 mjeseci koji još nema nosnu alku, smije se voditi samo ako su mu prethodno oči zasjenjene. Za vrijeme ispaše bik mora biti sigurno i čvrsto privezan za gvozdeni kolac ili drugi čvrsti predmet. Ako se muža krava vrši na ispaši ili na slobodnom prostoru, bikovi se moraju udaljiti iz stada odnosno od mjesta na kome se vrši muža krava i čvrsto vezati ili zatvoriti u odvojeni prostor. Radnik zaposlen u staji mora biti dobro upoznat sa cjelokupnim procesom rada na svom radnom mjestu s obzirom da sigurnost rada zavisi od vrste stoke i spola, vrste uzgoja, načina držanja stoke, određenog fiziološkog stanja u kome se stoka nalazi, vrste posla, kao i ćudi stoke i odnosa čovjeka prema stoci. Pri ulaženju u boks u kome se nalazi stoka, radnik se mora pravodobno oglasiti Ular, lanac ili uzde za koje se stoka vodi moraju se u ruci držati tako da se u slučaju opasnosti mogu lako ispustiti (otvaranjem šake). Ular se ne smije držati obavijen oko ruku, tijela i sl. Sa stokom se ne smije strogo postupati niti se ona smije dražiti. Kad se izvodi ili kad je upregnuta, stoka koja ujeda mora nositi brnjicu. Jašiti stoku u vodi za vrijeme kupanja odnosno pranja smije samo osoba koja zna dobro plivati. Oplođavanje krupne stoke mora se vršiti samo u za to određenom i ograđenom prostoru. Za vrijeme oplođavanja krupne stoke, ne smije se ulaziti u ograđeni prostor. Pridržavanje ženke ili mužjaka smije se vršiti samo sa vanjske strane ograđenog prostora odnosno ograde. Stoka oboljela od zarazne bolesti ili za koju se sumnja da je oboljela mora se držati u posebnim prostorijama. Takve prostorije ne smiju biti u neposrednoj blizini prostorija u kojima je smještena zdrava stoka odnosna ne smiju biti neposredno povezane s tim prostorijama. Ulaz u prostoriju dopušten je samo osobama određenim za rad sa bolesnom stokom i veterinarskom osoblju. Osobe koje rade sa bolesnom stokom ne smiju ulaziti u prostorije u kojima je smještena zdrava stoka.
Gumene čizme i rukavice u radu sa stokom
U prostorijama moraju se nalaziti uređaji za pranje ruku i sredstva za dezinfekciju. Na izlazima iz takvih prostorija moraju se nalaziti sredstva za dezinfekciju obuće. Osobna zaštitna sredstva, oprema za rad i drugi pribor ne smiju se bez prethodne dezinfekcije iznositi iz takvih prostorija. Na svim ulazima prostorije moraju se istaći natpisi sa uočljivim upozorenjima o vrsti bolesti odnosno zarazi, o zabrani ulaženja i osnovnim mjerama opreznosti. Za rad sa stokom oboljelom od zarazne bolesti, kao i za rad na prisilnom klanju stoke, uništavanju odnosno ukopavanju ili prijevozu stoke uginule od zaraznih bolesti, mogu se zapošljavati samo zdrave osobe koje moraju prethodno biti upoznate sa opasnostima koje prijete od pojedinih zaraznih bolesti. Neposredno po završetku rada sa stokom oboljelom od zaraznih bolesti odnosno neposredno poslije prisilnog klanja, uništavanja, ukopavanja ili prijevoza stoke uginule od zaraznih bolesti, moraju se ruke oprati i dezinficirati. Osobe koje imaju otvorene rane ili ispucanu kožu na rukama ne smiju se raspoređivati na rad iz prethodnog stava. Ako osoba koja je dolazila u dodir sa stokom oboljelom ili uginulom od zaraznih bolesti osjeti na koži svrab, bolove ili druge tegobe, mora se odmah uputiti na liječnički pregled.
Radnici zaposleni na radu u stočarstvu moraju biti snabdjeveni zaštitnom odjećom i obućom, i to: zaštitnim odijelom ili kombinezonom, pregačom, rukavicama i gumenim čizmama. Žene moraju biti snabdjevene i maramama. Radnici zaposleni na muži krava i u manipulaciji sa mlijekom moraju imati posebnu zaštitnu odjeću koja se ne smije nositi pri vršenju drugih poslova u stočarstvu.
Pri gnojenju ribnjaka mineralnim (umjetnim) gnojivom primjenjuju se propisan mjere zaštite. Za zaštitu od vlage, hladnoće, atmosferskih oborina, insekata i od drugih nepovoljnih uvjeta pri radu u ribarstvu, radnici moraju biti snabdjeveni osobnim zaštitnim sredstvima odnosno osobnom zaštitnom opremom (bundom, kišnom kabanicom, gumenim čizmama, rukavicama i dr.).

Košnice sa pčelama moraju se postavljati na mjestima koja su najmanje 2 m udaljena od prolaza, putova i sl. Ako se u ekonomskom dvorištu radne organizacije košnice ne mogu postaviti na mjestima sa navedenom udaljenošću od putova ili prolaza, mora se postaviti ograda (paravan) visoka do 2 m tako da se let pčela usmjerava iznad glava prolaznika. Pri radu sa pčelama (hvatanje odnosno prihvaćanje rojeva, rad oko košnica, vrcanje meda i sl.) treba obazrivo postupati a, po potrebi, koristiti i zaštitne maske i rukavice. Zagrijevanje odnosno topljenje voska smije se vršiti samo u za to određenim posudama i uređajima i uz poduzimanje mjera zaštite od požara. Punjenje otvorenih posuda za zagrijavanje odnosno topljenje voska preko oznake obilježene na posudi zabranjeno je.


Autor: A. SZALAY
DELECTO d.o.o - Radna i zaštitna oprema
Izvor: EU Agro info
Na vrh
gospina trava View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 11 Svibanj 2010
Status: Offline
Bodovi: 5954
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje gospina trava Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 05 Ožujak 2012 u 07:54
Skračeno o zaštiti na radu donosim ovdje (savjeti koje sam i sama dobila od stručnjaka zaštite na radu) :

U hrvatskoj je zaštita na radu u nekim slučajevima još uvijek zanemarena. često je komoditet više bitan pri radu od zaštite. Nažalost tako je i najčešće kod rada sa otrovima i agresivnim sredstvima u vinogradarstvu, vinarstvu i voćarstvu. Najčešće kod vinogradara i voćara amatera ili kako mi to još volimo nazvati hobisti. Ljudi zapravo nisu svjesni koliko je bitna zaštita za zdravlje a u nekim slučajevima ne daj bože za život.
Preko dišnih organa u našem slučaju, najlakše unosimo otrove u tijelo ili krv. Najčešće stradaju jetra, gušterača, bubrezi itd. Nakon 10,20 i više godina rada sa otrovima, mogu se pokazati loši nalazi krvi što je posljedica oštećenje jetre, a prvo pitanje doktora je dali pijete a vi kažete malo, tu i tamo, a kad mu kažete čime se bavite reći će vam da to baš neće biti tu i tamo. Sigurno vas neće pitati koliko ste otrova svih tih godina unijeli u tijelo. Sigurno neki dok ovo čitaju misle ovaj ga stvarno pretjeruje ali iskustvo u poslu me je naučilo. Bolje spriječiti nego liječiti. Dobro malo o zaštitnoj opremi.

1.   Zaštita dišnih organa i putova.
     Jednokratne maske. To zaboravite. te maske ne mogu   
zaustaviti ni prašinu. Nabolje su maske sa filtrima. Sa jednim filtrom ili dva filtra koji se mogu mijenjati. Nije bitan broj filtra. Razlika je sa dva filtra se lakše diše. Filtar kod raznih proizvođača ima razne oznake pa kod kupnje treba naglasiti kod kojih poslova se koristi. Ukoliko vidite da prodavač nema pojma što je nažalost najčešći slučaj, treba pogledati uputstvo. Tamo piše za koje tvari se može koristiti. Najsigurnije je pitati nekoga koji se dobro razumije u to. Filtri se mijenjaju kada disanje postane teže jer je zasićenost sve veća.ili ako im istekne rok upotrebe. Rok upotrebe piše na filtru. Jeftinija varijanta su maske koje izgledaju kao jednokratne zaštitne maske sa oznakom FFP 2 ili FFP 3. To su maske koje se mogu koristi isto više puta. Maske takvog tipa s vremenom se zasićuju pa disanje postane teže ali ne propuštaju zato više otrova. Najčešće takve maske na sebi imaju dodatni ventil koji olakšava disanje. Kod udisaja zrak prolazi kroz filtar a kod izdisanje zrak ide kroz ventil. Treba reći da maska isto tako štiti usta tako da otrovi preko sline ne ulaze u tijelo.

2. Zaštita oči
Oko je vrlo osjetljiv organ i vrlo lako se oštete slojevi oka, zbog agresivnih tvari. Vrlo lako apsorbira otrove. zbog mnoštva kapilara otrovi lako dolaze u kontakt sa krvi. Iz tog razloga obavezno koristiti zaštitne naočale.

3.Zaštita ruku i tijela
Zaštita ruku je svakako bitna jer rukama vrlo lako prenosimo otrove i agresivne tvari, dodirom usta, (dolazimo u kontakt sa slinom) oka i ostalih dijelova tijela. Ruke nije dovoljno oprati samo sa vodom da bi bile čiste a sapun rijetko imamo kod sebe kod takvih poslova
Rukavice moraju biti nepropusne za tekućine. Najbolje su jednokratne jer ih lako zamijenimo. Kožne, platnene ili pamučne ne koriste jer lako upijaju tekućinu.

Zaštita tijela je najproblematičnija. Pamučna ili druga platnena zaštitna odjeća lako upijaju tekućine a vodo nepropusna odjeća najčešće ne propušta tekućinu izvana ali isto tako ne upija znoj i nije prozračna pa nam je vruće. Tu smo sada kod problema komoditeta. Moramo sami odlučiti što nam je važnije udobnost ili zaštita. Postoje Razni proizvodi koji su vodo nepropusni izvana ali propuštaju toplinu tijela i upijaju znoj. Nažalost takvi su proizvodi skupi i isplate se samo onima koji puno rade sa sredstvima od kojih se trebamo zaštiti.


Veliki je problem ambalaže koja ostaje kod korištenja zaštitnih sredstava. Ona se vodi kao opasni otpad.

Gospodarenje opasnim otpadom je regulirano zakonom.
O tome možemo više pročitati ovdje :

http://www.crocpa.hr/dokumenti/pdf/StrategijaSZB.pdf
Na vrh
gospina trava View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 11 Svibanj 2010
Status: Offline
Bodovi: 5954
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje gospina trava Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 06 Ožujak 2012 u 22:02
Svi mi obožavatelji prirode moramo biti svjesni opasnosti koje na nas vrebaju dok šećemo šumama, poljima...

Krpelj, meni poslije zmija najodvratnija životinja. Zatim ih po odvratnosti slijede štakori, voluhatice i miševi.

Kako bi mogli nesmetano uživati u prirodi moramo naučiti kako se zaštiti od tih napasti.


http://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/9687
Na vrh
 Odgovori Odgovori
  Prosljedi temu   

Pređi na drugi forum Forumska ovlaštenja View Drop Down

Forum Software by Web Wiz Forums® version 10.15
Copyright ©2001-2013 Web Wiz Ltd.

Stranica je generirana u 0,293 sekundi.