Početna stranica Početna stranica > Ostale biljne vrste - Forum o biljkama > Gljive
  Aktivne teme Aktivne teme RSS Feed - Identifikacija gljiva
  Pomoć Pomoć  Pretraga foruma   Događanja   Registracija Registracija  Prijava Prijava


Identifikacija gljiva

 Odgovori Odgovori Stranica  123 38>
Korisnik
Poruka
andrea01 View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 29 Svibanj 2007
Status: Offline
Bodovi: 5238
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje andrea01 Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Tema: Identifikacija gljiva
    Objavljeno: 16 Prosinac 2007 u 14:04
Evo, jesenas imam par gljiva uslikanih pa me zanimaju koje su? Naravno da me zanima i njihova jestivost!!! Wink


A što je ovo? Znam da nije gljiva, ali...

Ovo na panju, što je to?

Na vrh
Sponzorirani linkovi


Na vrh
Ivan View Drop Down
Odrastao grm
Odrastao grm
Avatar
Autor ljekovitog bilja

Pridružen: 24 Travanj 2007
Status: Offline
Bodovi: 1213
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Ivan Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 17 Prosinac 2007 u 07:53
Originalno poslano od člana andrea01 andrea01 napisao:

Evo, jesenas imam par gljiva uslikanih pa me zanimaju koje su? Naravno da me zanima i njihova jestivost!!! Wink


A što je ovo? Znam da nije gljiva, ali... ova može najvjerojatnije biti gnojištarka, još je mlada, kasnije pocrni.. fina je za pripremu, a dalmatinciod nje prave "crni lešo".. jedino što se poslije njezine konzumacije ne smije piti alkohol !!! za ostale ću ti odgovoriti. samo napiši mjesto i vrijeme (mjesec) kad su uslikane..



Na vrh
kika View Drop Down
Odrastao grm
Odrastao grm
Avatar

Pridružen: 22 Srpanj 2007
Lokacija: Croatia
Status: Offline
Bodovi: 969
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje kika Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 17 Prosinac 2007 u 10:17
Gljiva na prvoj slici je 100% Gnojištarka. Jedna od naših najboljih gljiva, a konzumira se kad je ovakva mlada (bijela i čvrsta klobuka). Kao što je Ivan već rekao, poslije konzumacije strogo je zabranjena konzumacija alkohola zbog velike količine penicilina koji ova gljiva ima u izobilju.
Na drugoj slici je Capica, a o jestivoszi ne bih pisala jer ne razlikujem jestive od nejestivih Capica.
Treću sliku ne bih komentirala jer ne mogu precizirati o kojoj je gljivi riječ.
 
Na vrh
andrea01 View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 29 Svibanj 2007
Status: Offline
Bodovi: 5238
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje andrea01 Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 17 Prosinac 2007 u 17:46
Slikane su početkom listopada! Šumsko područje, a u blizini potok!


Na vrh
Ivan View Drop Down
Odrastao grm
Odrastao grm
Avatar
Autor ljekovitog bilja

Pridružen: 24 Travanj 2007
Status: Offline
Bodovi: 1213
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Ivan Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 18 Prosinac 2007 u 07:05
za Andreu :
 
 
pošto sam šumar, ovo će ti pomoći :) postoji još jedna stranica od UŠ Zagreb, poslati ću ti i taj link.... a kad mi prpradi doma mail, popčeti ću više opisati


Ažurirao Ivan - 18 Prosinac 2007 u 07:07
Na vrh
Ivan View Drop Down
Odrastao grm
Odrastao grm
Avatar
Autor ljekovitog bilja

Pridružen: 24 Travanj 2007
Status: Offline
Bodovi: 1213
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Ivan Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 18 Prosinac 2007 u 08:22
EVO TI NAŠ LINK O OTROVNIM GLJIVAMA NA NAŠEM PODRUČJU :
Na vrh
cordyceps View Drop Down
Već proklijao
Već proklijao
Avatar

Pridružen: 08 Siječanj 2008
Status: Offline
Bodovi: 155
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje cordyceps Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 08 Siječanj 2008 u 13:03
Originalno poslano od člana andrea01 andrea01 napisao:

Evo, jesenas imam par gljiva uslikanih pa me zanimaju koje su? Naravno da me zanima i njihova jestivost!!! Wink


A što je ovo? Znam da nije gljiva, ali...

Ovo na panju, što je to?

           
        
Na prvoj slici je velika gnojištarka (Coprinus comatus). Sve stoji za nju što je rekla kika, osim da je poslije njene konzumacije strogo zabranjena konzumacija alkohola. Alkohol se može piti prije, za vrijeme i poslije konzumacije ove vrste gnojištarke. Ona ne sadrži sastojak nazvan koprin, koji izaziva alergijsku reakciju sličnu antabusu (crvenilo lica, svrbež, glavobolja, vrtoglavica, povraćanje proljev...).
Neke druge vrste gnojištarki sadrže koprin koji uzrokuje alergijsku reakciju, a tu ponajprije mislimo na jajastu ili naboranu gnojištarku (Coprinus atramentarius). Kod konzumacije ove gnojištarke ne smijemo piti alkohol, a slična reakcija se može dogoditi ako pijemo kavu ili čaj, zbog kofeina, odnosno teina.
Evo opisa tih dviju gnojištarki na jednim slovenskim stranicama. Stavio bi link na naše, no ne postoji hrvatska web-stranica s opširnim katalogom gljiva kao u slovenaca. Bila je jedna - gljivarskog društva Varganj iz slavonskog Broda, no nedavno se ugasila.
 
Druga gljiva je kao što kaže kika neka vrsta capice (rod Ramaria). U našim šumama raste veliki broj capica, koje je međusobno vrlo teško razlikovati bez upotrebe mikoroskopskih pomagala i specijaliziranih monografija baš za taj rod, gdje je dobro obrađena mikroskopija gljiva. Inače, ima i jestivih i nejestivih vrsta ili lagano otrovnih koje obično uzrokuju lakša trovanja probavnog karaktera - mučnina, bol u trbuhu, proljev, povraćanje. Treba reći da su neki ljudi otporni na gotovo sve vrste capica, tj. mogu ih većinu konzumirati bez posljedica, dok drugi opet mogu pretrpiti lakše probavne smetnje i od onih capica koje se smatraju jestivima. Konzumacija capica ne preporučuje se ni iskusnijim gljivarima, a nikako ne gljivarima početnicima. Plodišta tih prelijepih koraljastih gljiva podložna su promjenama u boji, pogotovo ako se iza dugih kiša natope vodom, tada mogu promijeniti boju, te i na taj način zavarati sakupljače. Također, i jestive capice koje su raskvašene od kiša ne preporučuju se za branje jer mogu uzrokovati probavne smetnje.
U našim šumama najpoznatije jestive capice su: žuta capica (Ramaria flava), crvena capica (Ramaria botrytis) i zlatna capica (Ramaria aurea), a nejestive odnosno lagano otrovne su trobojna ili otrovna capica (Ramaria formosa) i blijeda capica (Ramaria pallida).
Evo linka na te i druge vrste capica:
 
Na trećoj slici, ove na panju, su gljive koje se zovu puze (Armillaria mellea). Neki ih još zovu medenjače i mraznice. Rastu u jesen na panjevima raznog drveća kao paraziti. Dakle, i voćaka u voćnjacima pa pripazite na njih, jer ako vam se nastane u voćnjaku, crno se piše stablima jer ih mogu potpuno uništiti. Gljive su uvjetno jestive, što znači da ih treba dobro termički obraditi kako ne bi došlo do trovanja. Najbolje ih je nekoliko minuta prokuhati u vodi i nakon toga pripremati na sve druge poznate načine pripreme. U nekim dijelovima Hrvatske (sjever) ove su gljive jako cijenjene i mnogo se konzumiraju.  Čak se prodaju i po tržnicama. Konkretno, ove sa slika na panju mi izgledaju prestare za konzumaciju i takve se ne bi trebale koristiti za jelo. Treba birati mlađe primjerke kojima su listići još bjelkaste boje. Kada im listići počnu tamniti, tj. smeđiti više nisu za jelo.
 
 
 
 
Na vrh
Triša View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar
ZLATNI DONATOR

Pridružen: 04 Siječanj 2008
Lokacija: Rijeka
Status: Offline
Bodovi: 19699
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Triša Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 08 Siječanj 2008 u 14:40
Evo ove gljive su slikane , praktički uz samo more u Kostreni.
Netko od vas možda može po slici reći nešto o njima.
RIJEKA

"NEVERA S KVARNERA" odabrala "otok"
Na vrh
cordyceps View Drop Down
Već proklijao
Već proklijao
Avatar

Pridružen: 08 Siječanj 2008
Status: Offline
Bodovi: 155
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje cordyceps Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 08 Siječanj 2008 u 16:02
Originalno poslano od člana Triša Triša napisao:

Evo ove gljive su slikane , praktički uz samo more u Kostreni.
Netko od vas možda može po slici reći nešto o njima.
 
Vrlo teško jer im se vide samo klobuci. Potrebno je poslikati stručak i trusište gljive (u ovom slučaju listiće). Što više slika različitih dijelova gljive to je lakša determinacija.
Po klobucima rekao bi da se radi o nekoj vrsti iz roda Lepista (koturnice). U tom rodu nema otrovnih gljiva.
Drugi mogući rodovi - Melanoleuca i Clitocybe.
Na vrh
Triša View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar
ZLATNI DONATOR

Pridružen: 04 Siječanj 2008
Lokacija: Rijeka
Status: Offline
Bodovi: 19699
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Triša Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 08 Siječanj 2008 u 18:28
Hvala to sam i mislila. Nije baš jednostavno naučiti nešto o gljivama. Do sada sam uspjela prepoznati samo sunčanicu, a i to provjerim prije nego se usudim jesti.
RIJEKA

"NEVERA S KVARNERA" odabrala "otok"
Na vrh
cordyceps View Drop Down
Već proklijao
Već proklijao
Avatar

Pridružen: 08 Siječanj 2008
Status: Offline
Bodovi: 155
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje cordyceps Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 08 Siječanj 2008 u 20:38
Sigurno da nije jednostavno. Pogotovo dok si na početku, no svaki je početak težak. Potrebno je samo malo volje i vremena uložiti u gljive i rezultat će doći sam po sebi. A za ozbiljnije bavljenje gljivama treba puno volje, a ponajprije vremena Big%20smile
Početak bi bio nabavka nekakve literature, tj. priručnika o gljivama. Na našem jeziku su nam na raspolaganju knjige od Romana Bošca i Ivana Fochta, koje su sasvim dovoljne da upoznamo najpoznatije jestive i otrovne gljive naših šuma.
Na vrh
Triša View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar
ZLATNI DONATOR

Pridružen: 04 Siječanj 2008
Lokacija: Rijeka
Status: Offline
Bodovi: 19699
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Triša Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 09 Siječanj 2008 u 22:27
To je zgodno kad tako pričaš, ali ja donesem gljivu doma, stavim je na stol, uzmem knjigu i barem desetak mi je sličnih.
Tako me prođe volja, a vremena imam, pa i volje, inače  planinarimo muž i ja, a kad nemožemo barem šetamo sat do dva dnevno.
Stalno smo u prirodi i bilo bi zgodno i korisno naučiti nešto o gljivama.
Hvala na podršci, valjda ćemo uspjeti.
RIJEKA

"NEVERA S KVARNERA" odabrala "otok"
Na vrh
cordyceps View Drop Down
Već proklijao
Već proklijao
Avatar

Pridružen: 08 Siječanj 2008
Status: Offline
Bodovi: 155
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje cordyceps Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 09 Siječanj 2008 u 23:35
Originalno poslano od člana Triša Triša napisao:

To je zgodno kad tako pričaš, ali ja donesem gljivu doma, stavim je na stol, uzmem knjigu i barem desetak mi je sličnih.
 
To se i meni dešavalo u početku. Ali s voljom i ljubavi prema tim zagonetnim stvorovima to se s vremenom prevlada. No, i dan danas često naiđem na gljivu koju ne mogu odrediti.  A često je ni nema u literaturi koju posjedujem ili je možda samo spomenuta, ali i ne opisana. Ako imate samo jednu-dvije knjige tad je vjerojatno da mnoge gljive u njima ni ne pronađete, pa se stoga brzo odustane. A čak i ako je imate opisanu, kao početniku teško ju je pronaći, jer su "puno njih slične". U početku bi bilo dobro probati raspoznati veće, krupnije vrste gljiva koje često, učestalo srećete po šumama. To znači da su te gljive poznatije, i da se vjerojatno nalaze u literaturi. No, i takve je teško sa sigurnošću prepoznati. zato je potrebno više puta ih donijeti doma i proučiti u svim stadijima njihova rasta i da se na neki način memorira njihova pojavnost i svi prateći momenti koji idu uz njih.
Većinu ljudi najviše zanima kako razlučiti otrovne gljive od jestivih. Za to nema nikakvog općeg pravila na koji bi to bilo moguće utvrditi. Svaku je gljivu potrebno pojedinačno poznavati, proučavati i spoznati. Same slike iz priručnika o gljivama će nam malo pomoći, jer su gljive strašno varijabilna bića, i po obliku i po bojama su vrlo promijenjive pa teško da će primjerak pronađen u prirodi točno odgovarati onome u knjizi.Puno je bitniji tekst kojim autor opisuje gljivu. Moramo obratiti pozornost na samo plodno tijelo gljive, znači njen klobuk, stručak i trusište, tj. donji dio klobuka i sve momente vezane uz njih. Da li je trusište građeno od listića, pora ili možda bodljika. Zatim kakve je boje meso gljive, da li mijenja boju na prerezu, da li je tvrdo, elastično, krhko, mekano, drobivo, žilavo ili kakve druge strukture.  Zatim kakav je okus mesa ili njegovog mliječnog soka, blag ljut, gorak, ugodan, neugodan i slično. Zatim, miris kao jedan od bitnih identifikacijskih faktora koji se često zanemaruje. Gljive mogu mirišati na svašta: brašno, krastavce, cvijeće, voće, tintu, rotkvicu, kokos, bademe, gnjilo zelje, zemlju, lišće, češnjak, krumpir, strvinu i još na desetke drugih mirisa. Vrlo je bitno obratiti pozornost na stanište na kojem gljive rastu, u blizini kojeg drveća rastu, na kakvom tipu tla, kolika je osunčanost staništa, koliko vlage ima i slično. Tek nakon ispitivanja tih svih i još mnogih drugih identifikacijskih momenata možemo spoznati potencijalnu vrstu gljive, a samim time da li je ona jestiva ili otrovna. Drugi način ne postoji.
 
Originalno poslano od člana Triša Triša napisao:

Tako me prođe volja, a vremena imam, pa i volje, inače  planinarimo muž i ja, a kad nemožemo barem šetamo sat do dva dnevno.
Stalno smo u prirodi i bilo bi zgodno i korisno naučiti nešto o gljivama.
Hvala na podršci, valjda ćemo uspjeti.
 
Nadam se da vas moj gornji tekst neće pokolebati u tome. Samo treba biti strpljiv i ne forsirati. Donijeti doma najviše 2-3 vrste različite životne dobi i njih probati odrediti. Ne donijeti gomilu gljiva i sve probati odjednom odgonetnuti. Tako se zapravo ništa ne nauči i brzo odustane.
A uvijek možete za svaki slučaj odnijeti ubrane gljive nekom iskusnijem gljivaru da vam pomogne oko vašeg nalaza. A možete ih i poslikati i poslati slike ovamo, ja ili netko drugi ćemo vam pomoći ako će to biti moguće.


Ažurirao cordyceps - 09 Siječanj 2008 u 23:36
Na vrh
Donata View Drop Down
Trajnica
Trajnica
Avatar

Pridružen: 21 Ožujak 2007
Lokacija: Croatia
Status: Offline
Bodovi: 2260
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Donata Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 11 Siječanj 2008 u 23:16
Evo na izletu jesenas u Fužinama zatekla sam ove gljive na kamenu...
kao da ih je netko ostavio....baš me zanima zašto???



Evo još jedne koje sam uslikala....



Na vrh
cordyceps View Drop Down
Već proklijao
Već proklijao
Avatar

Pridružen: 08 Siječanj 2008
Status: Offline
Bodovi: 155
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje cordyceps Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 12 Siječanj 2008 u 11:00
Ove prve na kamenu su runjavke (Lactarius vellereus). Znači gljive iz roda mliječnica (Lactarius), a samim time znači da ispuštaju mlijeko. Kod ove vrste je mlijeko bijele boje, najprije ljutog, a kasnije gorkastog okusa. Smatraju se uvjetno jestivim gljivama zbog ljutine i gorčine mesa. Nekima to ne smeta i vole ih jesti (npr. u Bosni su dosta cijenjene kao i neke druge vrste mliječnica). Meni osobno uopće ne valjaju. Onima osjetljivijeg želuca ne bi ih nikako preporučio. Inače, to je jedna od najčeščih i najvećih jesenskih gljiva, koja se može nakupiti u rujnu i listopadu u velikim količinama. Konkretno, ove na slici su posušene i prestare i nisu za nikakvu konzumaciju.
 
 
 
Druge gljive su iz roda Ganoderma. Moguće je da se radi o hrastovoj sjajnici (Ganoderma lucidum), vjerojatno najpoznatijoj ljekovitoj gljivi koja se još popularno naziva Reishi. Ona raste najčešće na panjevima i odumrlim stablima bjelogoričnog drveća, ponajprije hrasta i kestena.
Ima još jedna druga jako slična vrsta Ganoderme, a to je jelova sjajnica (Ganoderma carnosum) koja se uglavnom razlikuje po staništu. Ona raste na panjevima i deblima crnogoričnog drveća, prvenstveno jela. Dosta je česta u Gorskom Kotaru gdje ima jelovih sastojina. Vjerojatno ima vrlo slična ljekovita svojstva kao i hrastova sjajnica.
 
Ganoderma lucidum:
 
Ganoderma carnosum:
 
 
copy/paste o ljekovitosti hrastove sjajnice s http://www.treasurekeepers.org.yu
 
reiši
Ganoderma lucidum
 
Reiši - Ganoderma lucidum, je sigurno najpoznatija lekovita gljiva Dalekog istoka. U Kini i Japanu je upotrebljavaju oko 4000 godina. U Japanu je zovu Reiši, u Kini Lingći, kod nas nema ime. Stanovnik je naših šuma, uglavnom hrastovih. Drvenasta je i zbog toga se ne koristi za klasično pripremanje jela, već za spravljanje čajeva, tinktura ili supa. Reiši ima veliki broj razlicitih lekovitih komponenti, kao što su polisaharidi, alkaloidi, steroidi, triterpeni, nukleotidi? Sadrži i proteine, aminokiseline, vitamine, minerale i oligoelemente.

Polisaharidi iz reiši zaustavljaju rast tumora i to je njeno najznačajnije lekovito dejstvo. Oni deluju i kao imunostimulatori, kardiotonici, a bitni su i za smanjenje nivoa šećera u krvi. Drugi lekoviti sastojci smanjuju krvni pritisak, holesterol u krvi i zaustavljaju stvaranje krvnih ugrušaka. Različiti polisaharidi su bitni i za lečenje neurastenije, nesanice, hroničnog hepatitisa, bolesti bubrega, koronarnih i srčanih bolesti, hroničnog bronhitisa i bronhijalne astme, čira na želucu i dvanaestopalačnom crevu. Takođe sprečavaju oštećenja jetre od štetnih metaboličkih produkata. Reiši ima i izrazito antibakterijsko i antivirusno delovanje, pa se koristi i kao prirodni antibiotik.

U ispitivanjima je dokazana izuzetno mala toksičnost i alergija na ovu gljivu, a i to samo u slučajevima dugotrajnog i neprekidnog korišćenja.

U svetu, fabrike lekova, od ove gljive, njenih spora i micelijuma prave injekcije, tablete, sirupe i praškove, a makrobiotičari je koriste u ishrani kao čaj.

Na vrh
Afrodita View Drop Down
Nedavno posijan
Nedavno posijan
Avatar

Pridružen: 07 Prosinac 2007
Lokacija: Croatia
Status: Offline
Bodovi: 64
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Afrodita Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 13 Siječanj 2008 u 13:05
Hvala Cordyceps, uz tebe ću i ja naučiti nešto o gljivama!!!
Na vrh
Donata View Drop Down
Trajnica
Trajnica
Avatar

Pridružen: 21 Ožujak 2007
Lokacija: Croatia
Status: Offline
Bodovi: 2260
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Donata Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 13 Siječanj 2008 u 18:45
Svaka čast smile79
Na vrh
katruža View Drop Down
Mladi grm
Mladi grm
Avatar

Pridružen: 12 Kolovoz 2007
Status: Offline
Bodovi: 787
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje katruža Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 01 Ožujak 2008 u 22:46
 Ovo su mrke trubače, uslikano u listopadu prošle godine.
Sušim ih, pa sameljem i koristim za juhe i umake.
 
 
Na vrh
cordyceps View Drop Down
Već proklijao
Već proklijao
Avatar

Pridružen: 08 Siječanj 2008
Status: Offline
Bodovi: 155
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje cordyceps Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 03 Ožujak 2008 u 14:41
Tako je, jedne od najboljih gljiva naših šuma, ako se mene pita. Rastu uglavnom u jesen (rujan, listopad, studeni). Nekih godina jave se u velikim množinama po šumama, a nekih godina gotovo izostanu.
Mrke trubače ili mrtvačke trube kako ih još neki zovu, su lako prepoznatljive gljive i praktički se ne mogu zamijeniti s niti jednom otrovnom gljivom. Naprosto, ne postoje slične gljive ovoj. A vrhunske su kvalitete i arome. Svježe se mogu pripremati kao i svake druge gljive, npr. dinstati kao i vrganji.
A ako ih naberete previše za jednu upotrebu, onda ih možete posušiti (lako se suše), staviti u staklenke s patent zatvaračem da unutra ne dopire zrak i takve se mogu po potrebi koristiti za razna jela ili kao dodaci jelima (mogu se samljeti i u prah) nekoliko godina. Prije upotrebe, suhe ih namočite barem 5-6 sati u mlakoj vodi, da opet nabubre i povrate svoju strukturu i tek onda ići od njih spremati jelo.

Naziv mrtvačke trube, naravno, nema nikakve veze s njihovom jestivosti. "Mrtvačke" zbog crne boje plodišta, a "trube" zbog oblika samog oblika plodišta (izgleda kao lijevak, rog, truba). Mogli bi ih zvati i "rog obilja" što bi bio doslovni prijevod latinskog znanstvenog naziva "Craterellus cornucopioides", pa su ih tako Englezi nazvali "Horn of plenty", ali zovu ih i "Trumpet of the dead". U Francuskoj su jako cijenjene i tamo ih čak poistovijećuju sa tartufima i zovu čak i jesenskim tartufima ili tartufima siromaha zbog svoje jedinstvene i božanstvene arome.
Na vrh
Nickless View Drop Down
Već proklijao
Već proklijao
Avatar

Pridružen: 04 Travanj 2008
Lokacija: Croatia
Status: Offline
Bodovi: 159
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Nickless Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 25 Lipanj 2008 u 09:07
Čitam ovo za trubače i stvarno ne mogu vjerovati jer osim ukiseljene meni te gljive po okusu doista nisu ništa. Do te mjere da ih čak i zaobiđem. Ali valjda je to stvar ukusa.
 
Inače, svaka čast cordyceps na tekstovima, trebao bi napisati nekakvu knjigu.
Na vrh
 Odgovori Odgovori Stranica  123 38>
  Prosljedi temu   

Pređi na drugi forum Forumska ovlaštenja View Drop Down

Forum Software by Web Wiz Forums® version 10.15
Copyright ©2001-2013 Web Wiz Ltd.

Stranica je generirana u 0,238 sekundi.