Početna stranica Početna stranica > Ostalo - Sve i svašta o biljkama i cvijeću > Zanimljivosti o cvijeću i biljkama
  Aktivne teme Aktivne teme RSS Feed - Drveće i grmlje u mitologiji starih narod
  Pomoć Pomoć  Pretraga foruma   Događanja   Registracija Registracija  Prijava Prijava


Drveće i grmlje u mitologiji starih narod

 Odgovori Odgovori
Korisnik
Poruka
Ivan View Drop Down
Odrastao grm
Odrastao grm
Avatar
Autor ljekovitog bilja

Pridružen: 24 Travanj 2007
Status: Offline
Bodovi: 1213
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Ivan Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Tema: Drveće i grmlje u mitologiji starih narod
    Objavljeno: 20 Prosinac 2007 u 11:55

DRVEĆE I GRMLJE U MITOLOGIJI STARIH NARODA

 

Stabla i drveće su oduvijek bili usađeni u mitologiju i vjerovanje mnogih naroda i to od samih početaka postojanja ljudskog roda.

U Edenskom vrtu nalazimo drvo života i drvo spoznaje.

Kao i svi narodi tako su i stari Hrvati vrednovali stabla i drveće na sretna i nesretna, pa je takovo  vjerovanje u nešto blažem obliku sačuvano u narodnoj mitologiji do današnjih dana.
Stari su ljudi smatrali da je hrast iznimno sretno drvo, te su vjerovali da se u njegovoj krošnji povremeno skupljaju dobre vile. I u kršćanskoj mitologiji hrast zauzima vidno mjesto, jer je upravo od drva hrasta bio načinjen Kristov križ. Ne samo Hrvati, nego i stari grci, Rimljani, Skandinavci vjerovali su da je hrast povezan s jednim od najviših božanstva, kod Hrvata je to bog Perun, gromovnik, pa ne čudi da grom najčešće udara baš u hrast. Ustvari, gromovi najradije udaraju u drveće s hrapavom korom.
Od ostalih stabala u koje će udariti grom  su: trešnja, smreka, kruška, ariš, oskoruša, orah, bor, jela, jasika, kesten...
«Sretna» su stabla, pored hrasta, još smatrani vrba i bor, a ona koja izazivaju ili donose nesreću su orah, bazga i jasika, jer je po narodnoj mitologiji sam Bog prokleo neke vrste drveća, a naročito jasiku koja je, kao što je poznato, Krista odala Židovima.
Za orah je vladalo vjerovanje da je preko svojih dugačkih korijena povezan s podzemnim, dakle, demonskim svijetom, te da u njegovo deblo najradije udara grom. Do današnjih je dana uvriježeno mišljenje da će se onaj tko zaspi u debeloj i teškoj hladovini oraha probuditi bolestan, a možda se više, uopće, neće ni probuditi. Ma koliko bili željni odmora i osvježenja u vrelim i suhim ljetnim mjesecima ljudi su izbjegavali odmor u sjeni oraha. Isto se tako vjerovalo da se u krošnji oraha sastaju i često obitavaju vještice. Ako je u zimi, kad se najviše koristi, plod oraha suh i nejestiv (pišljiv), to je značilo samo jedno; da su u krošnji tog stabla obitavale vještice i takvo je stablo hitno trebalo potkresati ili čak posjeći.
Za bazgu se vjerovalo da se ne smije sjeći jer će onoga tko je posiječe zadesiti veliko zlo i nesreća.
Dud (murva) je, također, drvo koje se smještalo u kategoriju nesretnih i onih nepoželjnih u blizini kuća. Naime, vjerovalo se: -«ako njeno korijenje dopre do kućnih temelja da će iz te kuće izumrijeti muška loza.»

Praznovjerje je bilo toliko uvriježeno, da bi ljudi, ukoliko bi se u jednoj kući zaredalo umiranje muških osoba, posjekli stabla murvi u blizini svoje kuće.
Prema pučkom je vjerovanju još postojala podjela drveća i bilja na one u koje se rado skupljaju vile, vještice i druga demonska bića, na ona koja se smiju ili ne smiju saditi uz kuće, crkve, groblja, te na ona u koja udara ili ne udara grom.

Za nestanak, za liječenje bradavica ložila se zelena jasenovina u peči, sok koji iz nje iscuri, pjenast i vruć, kapne se na bradavicu i tako ona otpadne.

Lipa, čiji mirisni cvjetovi posjeduju ublažujuća svojstva, uvijek se smatrala simbolom prijateljstva.

U grčkoj mitologiji lipa je znak nježne vjernosti.

Vjerovanje u naročita nematerijalna svojstva lipe treba tražiti na širem području religijskog mišljenja.

U vjerovanjima starih i suvremenih evropskih naroda religijski značaj šuma i pojedinih vrsta drveća bio je izuzetno veliki. Život u tom šumskom ambijentu učinio je da biljni svijet a posebno drveće dobije značajno mjesto u religijama svih evropskih naroda.

Drveće je bilo predmet različitih vjerovanja i prenošena s koljeno na koljeno; oko njega i u vezi s njim prakticirani su mnogi običaji.

Drvo figurira kao objekt koji ima dušu ili kao objekt u kome je neka duša nastanjena.
Ideja da drvo nije tijelo duha drveta već samo njegov stan koji može napustiti kada hoće, predstavlja važan napredak u vjerskoj misli.

U pojedinim religijama zemljoradnika i stočara, duh drveta se zamišlja kao biće koje utiče na plodnost usjeva i stoke.
Kod starih evropskih naroda (na primjer, Kelta, Germana, Grka, Rimljana, Slavena) šumski ambijent se ne zamišlja više samo kao stanište demona ili bogova drveća, već i kao obitavalište i svojina mnogo moćnijih božanstava, koja imaju više različitih funkcija. Šume i pojedine vrste drveća postaju njihova svetilišta.

Prema nekim izvorima, kod Južnih Slavena je u vrijeme njihovog dolaska na Balkanski poluotok, bilo razvijeno poštovanje određenih vrsta drveća.

Narod je smatrao sjenovitim pre svega ono drveće koje se izdvajalo svojim izgledom, veličinom ili položajem. U vjerovanjima seljaka takvo drvo nije bilo samo sjedište neke duše, već i mjesto oko koga se okupljaju natprirodna bića. Smatralo se da u njegovoj blizini borave vile i zato je nazivano vilinskim .
I to je drveće bilo zaštićeno, proglašeno tabuom.. Jedna od najčešćih zabrana odnosila se na sječenje stabla i kresanje grana. Po narodnom vjerovanju, spomenuto drveće bilo je prožeto nekom opasnom silom. Zbog toga je i ponašanje ljudi prema njemu bilo regulirano odgovarajućim propisima.

Već sama blizina nekog sjenovitog ili vilinskog drveta ispunjavala je seljaka strahom. Mnogi su izbjegavali da žive u njegovoj sjenci. Prilikom zidanja kuće o tome se vodilo računa. I privremeni boravak pod takvim drvetom se smatrao opasnim.
Sličan je bio odnos  i prema drveću zasađenom na grobljima. Ono je također bilo zaštićeno.Po mišljenju nekih stručnjaka, i to drveće je smatrano sjenovitim: vjerovalo se da u njemu stanuju duše umrlih koji su tu pokopani. Dirnuti u takvo drvo značilo je narušiti mir pokojnika i izložiti se njegovoj osveti.
Bića koja nastanjuju određeno drveće nisu zamišljena kao zla, kao nenaklonjena ljudima. Ona su jednostavno bila opasna. Mogla su nanijeti zlo čovjeku, ali isto tako, i pomoći mu u nekoj nevolji. Seljaci su, naročito noću, izbjegavali blizinu vilinskog drveta. U nekim krajevima postojalo je i suprotno shvaćanje: noćenje pod takvim drvetom (posebno pod jasenom ili glogom) smatralo se ljekovitim. Pod vilinsko drvo polagali su bolesnika i ostavljali ga pod njim do zore. Vjerovali su da će vile koje se tu okupljaju preko noći, izliječiti pacijenta. U nekim krajevima su tuberkulozni bolesnici odlazili pod lipu rano izjutra tokom četrdeset dana, vjerujući da ce se tako izliječiti.
Da bi neko drvo postalo sjedište ili stjecište natprirodnih sila, nije bilo neophodno da se izdvaja nekom svojom izuzetnom osobinom. Dovoljno je bilo da pripada određenoj vrsti. Bile su raširene predstave da je hrast sveto a orah baksuzno drvo, da je lijeska pogodno sredstvo za zaštitu od groma a glog sredstvo za ubijanje vampira.
Zanimljivo je shvaćanje da drvo može biti opasno i onda kada je posječeno. Uvijek je postojala mogućnost da je to drvo sjenovitog ili vilinsko. U njemu ili oko njega mogli su, kao i ranije, dok je raslo u šumi, boraviti duhovi i demoni.
I dijelovi određenih vrsta drveća mogli su imati magijska svojstva. Vjerovalo se da ako nekoga opašu lipovom likom da ce ga upropastiti. Ukrajinci, Poljaci i Česi su vjerovali da se lipovom likom ili uzdom načinjenom od like može najuspješnije uhvatit vampir, vodeni čovjeka, kao i drugi zli demoni. Neki izvori spominju umetanje grančica lipe u krov u svrhu zaštite od groma i požara. Vjerovalo se da lipa čuva od zla i uroka.
Drvo je stan božanstva, ono je prvi i najprimitivniji hram i njegova ljekovita snaga ogleda se u snazi božanstva ili demona koji u drvetu živi. O tome ima puno tragova u mnogim narodnim pripovijetkama i pjesmama, u toponimima i imenima manastira koji su možda nastali na mjestima tih starih gajeva. Sveto drvo se nije  smjelo sjeći, sa njega se ne otkidaju grane, niti se njegovi plodovi koriste. Ovo vjerovanje se zadržalo do danas.

Pravoslavna crkva se sa kultom drveta brzo izmirila, pa u mnogim obredima učestvuju i sami svećenici. U narodnoj religiji drveće je podijeljeno na sretno i nesretno, tj. ono koje je nastanjeno dobrim i ono koje su zauzela zla bića, vještice, đavoli...

Na velike praznike proljetnog ciklusa grančicama lijeske, drena ili gloga kićene su kuće, privredne zgrade, usjevi kao zaštita od vremenskih nepogoda, ali i zbog opće zaštite i radi napretka.
Dijelovi različitog drveća smatrani su veoma jakom zaštitom od uroka, bolesti i drugih nesreća koje čovjeka mogu zadesiti.

Među najjače  ubrajaju se glog, lijeska, tisa, drijen, nošeni kao amajlije. Glog je poznat kao najveći zaštitnik od svih demonskih bića, glogovim kocem ubija se vampir, tjeraju vještice. 'Tisovina se nosila u obliku amajlije, a do danas se zadržalo nošenje križića od tisovine. I ljeska je dosta korištena kao amajlija. Djevojke su ljeskove grančice stavljale u kosu, kao zaštitu od uroka. Dren su na Đurđevdan žene stavljale u vodu  kojom su se kupale zbog zdravlja.
Kako bi se zaštitili od epidemija, koje su u prošlosti zbog nedovoljne higijene i znanja bile česte, poduzimane su različite radnje u kojima je drvo, prvenstveno glog, imalo značajnu ulogu. Kao što je neko drveće bilo od pomoći u očuvanju zdravlja i zaštiti od bolesti tako se određenih vrsta ''nesretnog'' drveća iz istih razloga trebalo kloniti.
Orah nije dobro imati u dvorištu niti kuća smije da bude u orahovom hladu, jer se vjeruje da on utiče na psihičko zdravlje ljudi.

Zova - bazga je također veoma opasno sjenovito drvo i, po vjerovanju, ko je ošteti ili posiječe, stići će ga neizbježna kazna u vidu oduzetosti ili čak smrti.. ''

Kad svatovi naiđu pred mladoženjinu kuću, meću barjake na kakvo drvo pred kućom, ali to nikada ne smije biti bagrem. Brijest i kruška su poznata demonska drveta.
U liječenju bolesti drvo je dosta korišteno. Da bi umilostivili duhove ili demonska bića koja u drveću borave i izliječili bolesnog, korišteni su različiti magijski postupci. Predavanjem žrtve drvetu želio se duh drveta umilostiviti, ali u isto vrijeme vratiti, odnosno predati, bolest drvetu, kakvom glogu držeći ga na onom mjestu gdje ga boli.

Glog, kao jak zaštitnik zdravlja, korišten je dosta u liječenju bolesti, jer se od njega plaše svi demoni, a posebno demoni bolesti. I u liječenju padavice koristio se glog.
Lijeska je smatrana drvetom mudrosti. ''Kad neko nije pri zdravoj pameti, vodili su ga tri puta oko lijeske, ne bi li sastavio''

Jabuka je u našem narodu smatrana veoma ljekovitom, ona je obavezna ponuda koja se nosi bolesnicima. Svoje mjesto u liječenju imala je i kruška.

Pored magijskih radnji u kojima je drveće zbog svojih moći korišteno u liječenju, u narodu su dijelovi različitog drveća zajedno sa drugim sastojcima u vidu čajeva, obloga i melema korišteni u liječenju bolesti.

Od gloginja se kuhao čaj za srdobolju, one čine i dio melema koji se privija na prišt. Čajem od lipe liječi se kašalj, promuklost, glavobolja. 

Od lista bijelog duda kuhao se čaj protiv žutice. Murve su upotrebljavane i kao vanjsko sredstvo u liječenju temperature. Bazga, iako je smatrana za nesretno drvo kojeg se treba kloniti, dosta je korištena u narodnoj medicini. Bazgom je liječena vodena bolest, reumatizam, teško mokrenje, da porodilja lakše rodi.

Vrba koja je dosta korištena u različitim magijskim radnjama za zaštitu zdravlja u narodnoj medicini ima također istaknuto mjesto. korištena je kao lijek od bradavica, valja otkinuti grančicu vrbe koja dodiruje vodu.

Breza je lijek od kostobolje, nabrano brezovo lišće treba osušiti, pa ga privijati na bolna mjesta. Njom se liječi i grudobolja, ''ako grudi osobito bole, daju bolesniku da pije vodu od breze, kad joj u proljeće počnu kolati sokovi.''

Različite vrste drveća su korištene za liječenje mnogih bolesti, od borove kore pravljen je melem za svaku ranu, bukovo lišće bilo je lijek za oči, iskuhana javorova kora pila se od zubobolje i kroz četrdeset dana od groznice.

Zbog ogromnog broja  recepata bilo bi suvišno sve ih navoditi, no i ovo opisano dovoljno ilustrira koliko je drvo korišteno u liječenju, i koliku je važnost imalo u svakodnevnom životu starih naroda….

 

Literatura:
Bandić D. Dr, Tabu u tradicionalnoj kulturi Srba, Beograd, 1980.
Bandić D. Dr, Narodna religija Srba u 100 pojmova, Beograd, 1991.
Frejzer Dž. Dž, Zlatna grana, Beograd, 1975.
Kulišić Š, Petrović P.Ž, Pantelić N, Srpski mitološki recnik, Beograd, 1970.
Cajkanović V, O magiji i religiji, Beograd, 1985.
Nedeljković M, Godišnji običaji u Srba, Beograd, 1990

Vinko Tolić, Skrinja uspomena, 1997 )

Špiro Kulišić, Stara Slovenska religija u svetlu novijih istraživanja, posebno balkanoloških, djela knj. LVI,Sarajevo, 1979.god., 60.

Veselin Čajkanović, Stara srpska religija i mitologija, Beograd, 1994.god., 172.

Vuk Stefanović Karadžić, Život i običaji naroda srpskoga, Beograd, 1957.god., 223.

Špiro Kulišić,P.Ž.Petrović,N.Pantelić,Srpski mitološki rečnik,Beograd,1970.god.,78.

Veselin Čajkanović, O magiji i religiji, Beograd, 1985.god., 130.

Snežana Šaponjić Ašanin, Etnoprevencija u očuvanju zdravlja dece, Za zdravlje (VII naučni skup), Rajačke pivnice, 2000.god., 182.

Milan Đ. Milićević, Život Srba seljaka, Beograd, 1984.god.,309.

Špiro Kulišić, Petar Ž. Petrović, Nikola Pantelić, navedeno delo,193.

Veselin Čajkanović, Rečnik srpskih narodnih verovanja o biljkama, Beograd 1994. god., 98.

Stevan Tanović, Srpski narodni običaji u Đevđelijskoj Kazi, Srpski etnografski zbornik br.16, Beograd, 1927. god., 431.

 

 

 

© M.I.

Na vrh
Sponzorirani linkovi


Na vrh
administrator View Drop Down
administrator
administrator
Avatar
tata-mata foruma ©

Pridružen: 28 Siječanj 2007
Lokacija: Zlatna dolina
Status: Offline
Bodovi: 6910
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje administrator Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 20 Prosinac 2007 u 13:10
smile55smile55smile186smile186smile55smile55
Na vrh
Ivan View Drop Down
Odrastao grm
Odrastao grm
Avatar
Autor ljekovitog bilja

Pridružen: 24 Travanj 2007
Status: Offline
Bodovi: 1213
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Ivan Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 20 Prosinac 2007 u 13:23

Na vrh
Matko View Drop Down
Već proklijao
Već proklijao
Avatar

Pridružen: 15 Prosinac 2007
Status: Offline
Bodovi: 181
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Matko Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 23 Prosinac 2007 u 11:08
Stvarno zanimljiv tekst, hvala puno Ivane!!!smile55
tko rano rani..... ne čini proljeće!!!
Na vrh
shasha View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 25 Ožujak 2007
Status: Offline
Bodovi: 11064
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje shasha Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 25 Prosinac 2007 u 18:28
Zanimljivo,nikako naći vremena da pročitam no uspjela samClap
Na vrh
TeaK View Drop Down
Neukroćena biljka
Neukroćena biljka
Avatar

Pridružen: 12 Rujan 2007
Status: Offline
Bodovi: 3272
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje TeaK Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 25 Prosinac 2007 u 18:59
Hvala Ivane.

smile79
Na vrh
andrea01 View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 29 Svibanj 2007
Status: Offline
Bodovi: 5238
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje andrea01 Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 25 Prosinac 2007 u 23:55
Nažalost, tek sam sad ulovila vremena i pročitala ga u potpunosti!!!

Puno ti hvala na istom, baš je jako interesantan!!! smile79
Na vrh
vrtlar View Drop Down
Novo sjeme
Novo sjeme
Avatar

Pridružen: 14 Ožujak 2008
Lokacija: Cuba
Status: Offline
Bodovi: 6
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje vrtlar Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 26 Ožujak 2008 u 21:24

...ma dajte koje praznovjereje, pa sve što je stvoreno stvoreno je čovjeku na korist.... i bilo je dobro...,a to što su se dva susjeda posvađala pa jedan  u inat drugom posadio bagrem kraj međe..... stvarno mora da je demoniziran... i onda stvarno mora da je bagrem uklet....a tako miriše....smile127 

Na vrh
Ivan View Drop Down
Odrastao grm
Odrastao grm
Avatar
Autor ljekovitog bilja

Pridružen: 24 Travanj 2007
Status: Offline
Bodovi: 1213
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Ivan Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 27 Ožujak 2008 u 03:36
Ne lomi mi bagreme
Na vrh
Triša View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar
ZLATNI DONATOR

Pridružen: 04 Siječanj 2008
Lokacija: Rijeka
Status: Offline
Bodovi: 19699
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Triša Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 27 Ožujak 2008 u 07:24
Ivane ne znam dali da ti rečem dobro jutro ili laku noć. Inače bagreb obožavam-kod nas ga ima puno, a kažu isto tako da je drvo vječno - mislim kao materijal. Miris je fenomenalan, a podsjeća naravno na predivnu pjesmu koju si spomenuo.
Kod nas ga zovu akacija, a u predjelu gdje imam vikendicu gacija.
RIJEKA

"NEVERA S KVARNERA" odabrala "otok"
Na vrh
mimar View Drop Down
Trajnica
Trajnica
Avatar

Pridružen: 01 Veljača 2008
Lokacija: Srbija
Status: Offline
Bodovi: 2123
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje mimar Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 27 Ožujak 2008 u 09:44

Ivane,danas sam odstampala tvoj post da ga pokazem ukucanima jer smo u ratu oko lipe.Moja ulica je bila sve do proslog proleca sa drvoredom lipa koje su bozanstveno mirisale (cini me se ne samo ulica nego citav deo grada). Zbog korena koji je podigao trotoar lipe su porezane,trotoar sredjen i posadjeno je neko drvece sa jadnom krosnjom.E,od svih dvorista u ulici samo je u mom nikla lipa (od semenke ulicnih) koju sam ja zalivala,vec je druga godina,i koju moji, zbog glupog praznoverja, traze da izbacim ili porezem (mada u dvoristu raste vec decenijama orah,koji je sudeci po tekstu, pre za izbacivanje,mada ni to ne bih dozvolila,ima divan hlad).Zao mi lipe, ali su u vecini pa joj brojim dane i pokusavam na sve moguce nacine da ih ubedim da nisu u pravu.

Osecanje vremena zavisi od intenziteta zivljenja;jedan sadrzajan dan duzi je u secanju od prazne godine i ,sigurno,vredniji od nje
Na vrh
on the cloud View Drop Down
Pustio korijenje
Pustio korijenje
Avatar

Pridružen: 24 Ožujak 2008
Lokacija: Croatia
Status: Offline
Bodovi: 258
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje on the cloud Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 03 Lipanj 2008 u 21:15

   Oduvijek je u neukoj populaciji i manje razvijenom intelektualnom rastu zbog premoći znanjem ograničenog puka bila rasprostranjena praznovjernost i slikovito tumačenje koje se odnosilo na neobjašnjivo i verbalno prenosilo generacijama.

A sad, da kažemo da nema ničega u tom drevnom mitološkom poimanju prirode, bili bismo skeptici što se tiče bilo kakvog postojanja nekdašnjih pokoljenja i izvornog poznavanja istinskih svojstava svakog živog organizma, pa tako i svakog stabla.

A dobro znamo, (ili pak ne želimo znati), da pored naših dimenzija postoje i neke druge, nekome vidljive, nekome ne, a o kojima su naši stari govorili kad još civilizacija nije uzela toliki zamah i istrijebila mnogu, i pozitivnu i negativnu duhovnost.

Za vile čusmo... i poneko šumsko biće..., ja osobno štošta zanimljivog i intrigantnog usvojih iz literature i čuh od pradjeda ...

Koje drvo izvoljevaju, ne znam, al nek im bude u tim njihovim entitetskim neistraženim svjetovima, no, nama neka puste naše verzije da ih mi koristimo i s poštivanjem uživamo.

Što se mene tiče, ja respektiram svaku legendu i tumačenje, ako nije na štetu samog čovjeka..., i svako to tumačenje obogatit će ponekim drevnim saznanjem i maštovitošću slušaoca ako mu se prepusti s pozitivnim premisama.

 

Ja ipak imam gotovo sve spomenute vrste na "svom odabranom teritoriju".

Ostavih ih jer su raznolika, svakolika i zanimljiva stabla.

Orah su zasadile vjeverice. Cijenim ga, jer je posebno, gotovo od zemlje razgranato deblo kojemu nisam htjela posjeći postrane grane što su se izvile u široku krošnju.

S obzirom da mi je zemljište poveliko nema bojazni da korijen dosegne temelje kuće, a niti da smetam vilenjacima, vilama i vješticama u njihovom bdijenju i nadobudnim orgijanjima noćima i povečerjima.

Ostavih nekoliko velikih brijestova, ne znajući o njihovom "štetnom" zračenju, a ja ih uistinu volim, iako, ruku na srce, i nemam neki osobito izražen stav prema toj vrsti.

Glog mi je najdraže drvce koje među prvima ostavih pri čišćenju od šikare – skladnog habitusa, očaravajuće u proljeće, u svako godišnje doba privlačno. I zaljubih se u njegovu cjelokupnu osobenost. A eto, i pozitivno zrači...

Valjda i duša sama iznalazi odgovore pri emocionalnom prisvajanju viđenog.

Imam ih više desetaka raštrkanih duž cijelog područja.

Bazge su u grmovitim nakupinama nabubreno nahrupile pri gornjoj granici zemljišta, (sada na rubu šume), i moralo ih se prorijediti.

Ostavila sam ih nekoliko, ali i jednu veliku, u ono vrijeme poprilično neuglednu i izduženu zbog duboke hladovine okolnih stabala, ali sada, nakon par godina, skladnu i pomalo neobičnu tvorevinu koja se diči bijelim pahuljastim cvatom..., pa kako bi onda tako lijepa bila sjenovito ili vilovito drvo koje prijeteći ponire u tamnu stranu duše?!

No, ja svoju bazgu volim, zašto ona ne bi voljela mene.

Veliki hrast se uzdignuo iz negda šikare, a sada osvjedočen nadmoćnošću razbija taj usaglašeni mir svojom figurativnom prevlašću. I pozitivnom starodrevnom energičnošću najvećeg.

Daleko je od zdanja, no ne bih voljela da mu se pri olujnom vremenu bilo što dogodi.

Lijeska je autohtona u svakom šumarku, ali sam ih i posadila nekoliko, crvenolisnih i kovrđavih grana pa neka vjeverice uživaju u njihovoj dobrohotnosti.

Mladu lipu mi je već u prvoj godini poklonio susjed i trebalo bi je presaditi na mjesto gdje će širiti isvoju pouzdano pozitivnu energiju, a raste uz dud koji sam pronašla kao mladicu. Zacijelo su ptice ispustile plod pa se zakorijenio, tako da i on čeka svoje slobodno mjesto na brežuljkastom horizontu.

Za njega me vežu, (osobito za bijeli dud), veoma lijepe uspomene, pa kako mogu i pomisliti kako bi neka negativna putešestvijska zavrzlama završila u njihovoj krošnji i korijenju.

Stasita tisa neumorno raste pored vikendice svladavjući svaku nepogodu i neimarski dijalekt manuelnih ishoda.

To staro, skladno, sveživotno drvo življenja i smrti, eto, sretno ću oblikovati u poveći topiari, pa neka me štiti od svih zametenih sila.

 

Čudno, kako nitko ne spominje bukvu, koja je moja razgranata ljepotica ostavljena na sredini brdovitog terena.

I grab kojeg imam poveliki broj.

A kesten se također smjestio na nekoliko destinacija. Nedaleko kuće naherio se jedan neobične kišobranaste forme krupnog ploda i upravo je sada u cvatu, a pčele ga neumorno salijeću oprašujući svaku cvjetnu resicu..

 

Ni vrbe ne smijem zaobići.

Jedna plavo srebrna, koja obično raste uz rijeke, svjetluca se na svakom iole nestašnom povjetarcu okupana zrakama sunca.

U njeno nijemo elegantno visoko strukturirano društvo posadila sam još nekoliko različitih kultivara - veoma malene tužne vrbe uzgojene iz reznica donešenih iz Poljske čije mi izbojke svako malo podgriza zečić što naokolo vrluda, te nekoliko vrbica Kilmarnock i šarenolisnih salixa Flamingo.

A joha, tako krasna ljepotica koja uspijeva na vlažnim područjima, u mojem slučaju u vlažnom tresetištu ispod šumovitom brežuljka...!

Što je još ostalo?

Začudo, zapamtila sam ih gotovo sve i još mi se pokoja vrze po glavi – borovi, smrekice, jele, divlje trešnje prirodno izrasle u skladnoj kružnoj formi..., al neka sva ta stabalca mirno snivaju svoje odabrane snove dodijeljene višim silama... ili ne... Ona su ipak propupala, nabubrela, stasala i stvorena da izađu iz zabiti nepravovjerne i nesretne proeminencije, pa bile one negdje gore ili uokolo...

Svatko neka ljubi na svoj način i nek se ne pača u suprotni denzitet... ovom božanskom drveću za ljubav...

 

Na vrh
Šeflera View Drop Down
Trajnica
Trajnica
Avatar

Pridružen: 17 Siječanj 2008
Lokacija: Stankovo
Status: Offline
Bodovi: 2274
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Šeflera Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 03 Lipanj 2008 u 21:43
Wow! Sad sam i ja on the cloud! Obzirom na ovaj tekst želim, želim i želim vidjeti šumu svih tih gorostasa, zbog kojih dišeš punim plućima!
SLIKICE MOLIM!!!Big%20smile
Na vrh
ines View Drop Down
Odrastao grm
Odrastao grm
Avatar

Pridružen: 26 Veljača 2008
Lokacija: Croatia
Status: Offline
Bodovi: 1095
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje ines Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 03 Lipanj 2008 u 21:54
On the cloud ovo je predivan opis. Stvarno sam se uživjela i kao da sam vidjela sve to drveće. Oduševljena sam!Clap
Na vrh
on the cloud View Drop Down
Pustio korijenje
Pustio korijenje
Avatar

Pridružen: 24 Ožujak 2008
Lokacija: Croatia
Status: Offline
Bodovi: 258
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje on the cloud Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 04 Lipanj 2008 u 00:38
   Moja dugoželjena oaza davno skladana u snovima počela se oformljavati prije nekoliko godina.
Nekoliko godina je tako malo u usporedbi s rastom jednog stabla, jednog hrasta, jedne johe, ma i svakog člana te istinske družbe koja vapi za posvojenjem što nalikuje naklonosti i ljubavi naspram svakog životnog ciklusa.
Ta stabla na očišćenom tlu nisu mnogobrojna, ali su raznovrsna... neka većeg, neka još neizraslog mladenačkog habitusa, ali ostavljena da cvjetaju i da stasaju kako Bog zapovijeda.
No, tu je još i šuma koja se nastavlja kao završni slijed koji još nije dočekao svoju reinkarnaciju i oblikovni utjecaj.
 
Ne smijem biti licemjerna i bespogovorno braniti svako nadiranje i drskost ticanja u prirodni ambijent, kad mi vlastita imaginacija i žudnja za estetikom mrklo nalaže da se riješim svega onog što zasmeta tom kreativnom sklopu...
Iako mi je žal zaposjedala misao, no, ljudska je priroda previše ohola i tašta da bi si dozvolila razvodnjenost stvaranja u šikari i nedefiniranoj formi neugledne šumovite potaje.
Stoga se posjekoše suvišna stabla i ostaviše ona okom odabrana koja uistinu zračiše svim svetim definicijama voljnosti opetovanja ljepote za novooformljenu budućnost tog krajolika.
Dakle, na tom izranjenom tlu koje znalački zaposjednuh, počela sam stvarati svoju oazu iz snova, svoj zamišljeni vrt.
Taj moj vrt je još u povojima, iako sam s mnogo, uistinu mnogo truda uspjela skladati dio po dio u još necjelovitu postaju vlastitog zadovoljstva.
Tri godine protekoše kao prekoordinirani zgusnuti mar kojim sam oblikovala, u gotovo nemogućim uvjetima, to što sada izrasta, a koje tek treba dobiti značajku funkcionalnosti i sklad estetskog u svoj svojoj punoći za nekoliko godina.
No, nikad neće biti kraj za uslik prve zrake sunca, zadnjeg zraka na horizontu... i još jednog..., i svakog potonjeg stabalca ili cvijeta koje ću u još tisuću navrata umetnuti u zemlju i pokazati im predvidljivi put - stavke koja graniči s oduševljenjem, ljubavi i ljepotom koju mi, i svakom tko svrne svoj pogled na njih, vraćaju.
Na vrh
 Odgovori Odgovori
  Prosljedi temu   

Pređi na drugi forum Forumska ovlaštenja View Drop Down

Forum Software by Web Wiz Forums® version 10.15
Copyright ©2001-2013 Web Wiz Ltd.

Stranica je generirana u 0,234 sekundi.