evo i naše gredice... veličina je 4m x 1,5m a visina 30 cm

ovo je zapravo jelova građa. otišli smo u pilanu i tamo su nam dali hrpu dasaka za kikiriki (sve ovo nas je došlo 50 kn...). 

Stvarno mi je drago ako sam  zainteresirao i pomoga i jednom članu ovog foruma ili gostu u rješavanju nekih nedoumica. Ovaj forum je riznica   znanja temeljenog  na iskustvu i hvala svim dobrim ljudima koji djele to znanje svima nama. Inaće volim ovaj forum jer u većini slučajeva ili gotovo uvjek ljudi šire pozitivnu energiju što nam nažalošt nije odlika društva u kojem živimo.

Postojeću zemlju treba koristiti ako je sama od sebe kvalitetna.
A svoje sanduke možeš prethodno pripremiti frezanjem zemlje. Ali ako je gedica izdignuta taj izdignuti dio moraš nečim napuniti. Gornji sloj zemlje koji se može iskoristiti je do dubine 20 cm, dublje nije zemlja za ništa. Ako taj gornji sloj koristiš, tad ćeš samo korov ubaciti u sanduke pa ćeš biti u problemu.

KOd mene je recimo zemlja živi pjesak, i cilj je postupno izmjeniti zemlju samo u sanducima koji će se praviti.
Znači pokušati nabaviti negdje humusne zemlje.

Nije ti pametno stavljati drvo u zemlju, kapilarno će povlačiti vlagu i trunuti. Ne znam o kvaliteti i izdržljivosti raznih vrsta drvenih dasaka, ali iz mog vlastitog iskustva bukva se za 2 godine pretvara u prah i trulež.
Pa i hrastovina koju su naši stari koristili nije se bezveze gurala u zemlju, nego pripremala posebnim postupcima. Mislim da se nekada 2 godine pripremalo drvo da bi se koristilo i trajalo. Nosili su ga u rudnike, izlagali plinu i sušili.
Takođe nordijci imaju neku vrstu zaštite drveta tako što ga mažu eko smolom, koju dobiju od kuhanog korjena četinjača.

Ukopavanje drveta može značiti propala invesicija. Jedino ako se umjesto drveta betoniraju sranice ili postave rubnjaci koji se koriste za trotoare i sl.
Po nekom iskustvu ako drvo ide na razinu tla trebalo bi biti bar 25 cm. Kod mene je na 20 cm mreža protiv voluharica (koja nema koristi jer su uskočile odozgo), i vilama kačim mrežu. Mislim da je 20 cm plitko.
INače gredice se uzdižu da bi se brže zagrijala zemlja i pospješio rast biljaka, takođe možeš konrolirati bolje kvalitetu zemlje i đubrivo.
Obavezno stavi imeđu pješčane staze. Mi smo veliku grešku napravili što nismo to odmah napravil, ali smo čekali da nađemo više vremena da se postave mreže ispod uzdignutih gredica i ubaci ugalj na dno (on zadržava đubrivo i kvalitetniju zemlju iznad sebe-to su indijanski trikovi i tako je nastala Amazoska džunga).

Sljedeća varijanta drveta je hrast. Za ove druge i ne znam da je što otporno na truljenje. A u zemlji će odmah navaliti i kukci i pljesan, pa je truljenje neminovno.

Moraš računati da geotekstil i pjesak imaju takođe određenu visinu.

Bilo bi pametno obložiti unutražnjost najlonom, on sprječava kontakt vode i drveta. Mislim da nam  najlon  ne može napraviti veću štetu  od ovog što jedemo i pijemo svaki dan.

Naše gredice  na slici, sa prethodne stranice ove teme, su prikazane na linku iz mog dnevnika radova.
http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=4425&PN=43&title=mrckov-dnevnik-radova

Na dnu stranice sa linka imaš upravo što je moj suprug ukopavao u zemlju sanduke, nije me htio slušati i sad su neke stranice trule i snijeg ih je ovu zimu dokrajčio i oborio. Kod mojih gredica sami čavli nisu bili dovoljni da zadrže stranice na mjestu.
 Sad sam ja preuzela nadzor pravljenja sanduka i ležat će na površini, između ćemo staviti pješane staze sa geotekstilm. Bočno će imati zabijene daske i potporu kao kod sanduka Mare 11.
 Napravit ćemo ih za prvu ruku od materijala koji nam je ostao iza gradnje. A u budućnosti ćemo maknuti te daske, stavljati betonske rubnjake ili betonirati ih, postaviti mreže pocinčane na dno i djelimično geotekstil da voda može oticati. I za to moraju biti min visoki 25 cm.

Ovo za zemlju ispod 20 cm mi je rekao građevinar. Mi smo mislili iskoristiti zemlju gdje se bude kopala septička, ali čovjek kaže da se to makne iz dvorišta jer će sve upropastiti i da ispod 20 cm je jalova zemla. Pogotovo na ledini gdje se nije nikada obrađivalo.
 
Pa beton je trajniji. Mi imamo neke starinske betonske zidiće, koje su još partizani radili, pa su u odličnom stanju.
A evo ovaj sanduk od bukovog drveta je za zamjenu, a postavljen je 2011 god.
Dolaze nam čudne godine obilje vlage i kiša, to će definitivno ubrzati propadanje dasaka.

Beton ne bi trebao imati negativnosti na zdravlje a zauvjek je, to je cement i pjesak koji se stvrdne. Više štete možeš imati od pljesni drveta, a na drvetu se hoće uhvatiti i gljive.
Naravno betonski zidovi bi se trebali kvalitetno napraviti i po mogućnosti staviti armaturu.

E sad o debljini betona moraš pitati nekog iskusnijeg u tim stvarima. Bitno je kako se odradi da se ne raspadne. I što bi bilo pametno dodavati u njega da bude čvršći. Pitaj kakvog dobrog majistora.

I još jedna prednost betona, daleko duže se zadržava vlaga između betonskih zidova. Meni je najbolje povrće bilo između ta dva starinska zidića, upravo jer je zemlja bila vlažnija.
-----------

Ako je korov jači, postoji šansa da samo ispliva na površinu sanduka. Treabalo bi površinski motikom busarom to otkloniti prije postavljanja sanduka.
Ili staviti kartone da spriječe da do korova dopre sunce, može i geotekstil. Kad to strune imat ćeš na dnu sanduka humusnu zemlju, jer korov je pun hranjiva.

Vidiš ja osobno ne namjeravam staviti krumpir i mahune u sanduke. Krumpir se zagrće i treba mu veća dubina za razvoj gomolja. Ovo drugo je ok staviti u sanduke, na dubinu koju si naveo 25-30.
Bilo bi dobro malčiati sa travom ili redovito zaljevati.
E sad ako se skroz zatvori dno geotekstilom ne znam je li dovoljna ta dubina sanduka. Možda Sfinga bolje odgovori.

-----------

Nisam stavljala geotekstil na ugalj, ali planiram traku po sredini sanduka tako da onaj dio blizu zidova sanduka ostane slobodan od geotekstila. Nekako mi se ne dopada na prvu ideja skroz zatvoriti sanduk geotekstilom, i staze pjeskom. Ipak se mora odvijati cirkulacija i da gliste mogu doći obaviti svoje.

Ugalj bi trebao ići malo ispod nivoa sanduka, baš kad bi se otklonio sloj busenja na površini. Na neki način ugalj ima ulogu geotekstila, ali prirodno rješenje  i taj ugalj vrši kao neku sterilizaciju zemlje te zadržava ono hranjljivo iznad. Takođe nedozvoljava ispiranje kvalitetnije zemlje iznad njega.

Evo možda nešto bude zanimljivo u vezi tog ugljena i uzdignutih gredica. Ovo je iz nekih ranijih postova. Materijal za čitanje kad vam bude dosadno.

----------

Drevne južnoamerički narodi su imali jednu tehniku zadžavanje hranjljivih tvari i humusne zemlje na površini, tako što su ugljenom sprječavali ispiranje zemlje  kišama. Tragovi ovakve poljoprivrede se nalaze u područjima oko Amazonije i potiču još iz doba Krista.

Terra Preta - superplodna zemlja iz Amazone

Terra preta nalazi se, prije svega, na mjestima nekadašnjih naselja, a sastoji se od mješavine ugljena, keramike i brojnih organskih minerala poput ostataka hrane, kostiju i fekalija.

Prastanovnici amazonskog bazena tako su pronašli pravu kombinaciju sastojaka za stvaranje plodnog tla koje je ostalo produktivno do dana današnjeg, bez umjetnih gnojiva i pesticida.

Znanstvenici vjeruju da je tajna "crne zemlje" u ugljenu koji pohranjuje hranjive tvari, odnosno sprječava njihovo ispiranje. Terra preta proteklih je godina ponovno postala zanimljiva znanstvenicima i poljoprivrednicima upravo zbog svoje plodnosti.

http://metro-portal.hr/terra-preta-superplodna-zemlja-iz-amazone/55773

http://www.youtube.com/watch?v=nQyRAHc7uhw&feature=player_embedded

http://www.youtube.com/watch?v=2Ae9a8EaQds&feature=related

Znači ovo je ta razlika koju radi ugalj.
Ovdje je prikaz tla koje je obogaćivano ugljenom i  zadržavanje humusa iznad uglja, te tla koje nema ugljena u sebi i koje je totalno isprano i siromašno.

Ugalj je onaj koji se dobije pri niskim temperaturama i utiče na stanje zemlje decenijama.
Uloga uglja je i hranjivo koje otpušta, te dezinficiranje zemlje.
Nije isto pepo koji dobijamo klasičnim izgaranjem, on je štetan za vrt ako se prekorači granica.

Kubanska tehnika su uredne uzdignute gredice, koje se brže zagrijavaju, lako malčiraju i korov je pod kontrolom. A ugalj će držati hranjiva iznad sebe i spriječiti ispiranje.




Razlika u običnom uzgoju kukuruza bez uglja sa đubrivima, te u dodavanju ugljena u zemlju i koliko se poboljšava biljka sa povećanjem procenta uglja.






------------

Primjeri uzdignutih gredica.

http://www.google.com/images?hl=en&source=imghp&biw=1016&bih=570&q=Raised+beds&btnG=Search+Images&gbv=2&aq=f&aqi=&aql=&oq=

http://www.vegetablegardener.com/item/2606/build-your-own-raised-beds#instructions

Da kestenovo drvo se koristilo za kolce, bačve, ručke motika..znači da je imalo neku kvalitetu. Ali je  niskokalorično pa se ne koristi toliko za ogrev, bar nisam nigdje čula da se za to koristi.
Nikad nisam čula kod nas da se može kupiti. Iz daljine ga transportirati bi bilo skupo.
Možda ipak pitati na pilani imaju li ga.

Bukva za dvije godine strada, ja sam već u izmjeni stranica sanduka. MOžda su nam pretanke stranice bile, ali svejedno lagano propadaju. Tako da bukva ima lošu preporuku  od mene.
Bilo koje drvo uzeli, ne ukopavat ga u zemlju.

I imaju dvije klase geotekstila, treba pripaziti i na to. Mi smo uzeli tanju pa stavljamo dupli sloj.

Čekamo nove slike Sfinga. 

A i nestrpljivi smo vidjeti staklenik. I mi to planiramo u budućnosti.

Mi smo na ovaj ugljen koji je postavljen slučajno naletili. Pisalo je baš na njemu da je ekološki, za grilanje i bio je snižen.
Može se ostavljati i onaj ugalj iza grilanja.
Mogao bi svakii ugalj samo da je od drveta, da nije od lakiranog drveta isl.

I po meni bi bilo pametno staviti ga ispod dublje gredice, najmanje 30 cm. Da korjen ima svoj prostor.

Batuda je prirodno oblikovan kamen, a Tucanik (cakumpak )strojno mljeveni.,dakle, kod batude je kamen zaobljen, a kod cakumpaka ostrih rubova.Batude ima više granulacija (ja sam stavio 16-32mm.Sve staze su ostale nasute sa cakumpakom.Kada će vrt biti završen do kraja završni sloj sam mislio staviti tucanika granulacije 2-4mm.

Uvijek neka slika zeza.