Otpadni Bio Enzim - Novi život za vaše biljke

monstera napisao: Ima još nešto što sam zaboravila reći. Za vrijeme ljetnih mjeseci, na mojem enzimu se pojavila kao neka opna ( gljiva, kultura,  slično kao Kombucha, no mekanog sadržaja i lako lomljiva ) na kraju sam shvatila da se to stvorio sloj koji štiti tekućinu od vanjskih utjecaja, vjerojatno mušice i sl...jer sam ih uglavnom mogla naći na površini te opne, a tekućina je ostala čista, tek tu i tamo poneka zalutala mušica.

 

Hvala ti na ovim informacijama za puževe, eto nama zapravo nikad dosta nekih novih saznanja i lijepo je da uvjek ima nekoga tko će donijeti nešto novo, ne kaže se uzalud "svi ljudi sve znaju.... "   Sad vidim da je to stvarno tako...

 No dobro, sad sam otišla malo u druge vode, ali nadam se da se nitko neće ljutiti jer ovakve teme mogu samo koristiti , ne štetiti ...Ionako je opet sve vezano za Enzim, kiselost tla ili možda ne? nakon toga....i sl. 

 Ja bih se čak usudila reći, velika vjerojatnost je da će ta kiselina ionako brzo ishlapiti, kisik će otići u atmosferu, a korisne hranjive tvari će ostati u tlu sve dok ih biljke ne iscrpe i ne iskoriste do maksimuma...a tada naravno valja opet sve ponoviti ( špricanje, zalijevanje...)

 Prije svega Davorka Dobro došla na ovaj naš cvjetni  forum !  Eto, lijepo je znati da su se za ovo zainteresirali i da nam se pridružuju i neki novi članovi !   A ovo što kažeš za bocu, idealno je samo za manje količine...za veće mislim da ne postoji tako velika boca... ( šalim se naravno, nemoj mi uzeti za zlo  )  za mrave i ostalu napast, rekla bih da si 100% u pravu...ni mravi,ni uši, niti muhe ne vole miris kiseline, iako se za mrave može reći da proizvode mravlju kiselinu, no to je opet drugo. Ovakav miris povrtno ili voćno octene kiseline ih odbija..jedino što mene muči, kako će puževi reagirati na to, ako uzmemo u obzir da puževa ima samo tamo gdje su dosta kisela tla.....E sad, to pitanje ostaje visiti u zraku sve dok se nešto i o tome ne sazna ili dok se ne uvjerimo sami kakve će se reakcije odvijati na tlu i u tlu....reći ću samo da bi svakako trebalo pratiti sva zapažanja i sve promjene i ono što se događa...  I naravno svoja iskustva podijeliti ovdje s nama, ako je voljan...

 Moram vam reći, za vrijeme ljetnih dana, primjetila sam samo dosta mušica, nije da smetaju, ali dosadne su, a pogotovo ako ih nađete uginule na površini enzima jer one ma kako nešto bilo zatvoreno, uvjek će naći rupu kroz koju će se uvući ...Inače nema nikakve štete od njih, ionako se sve procjeđuje...ali mene su tada užasno naživcirale...

Andina napisao: Pravila sam danas savijaču od jabuka i oguljenu koru iskoristila za pravljenje bio enzima. Tome sam dodala i koru banane. Radila sam po receptu (1:3:10) i sve stavila u petlitrenu plastičnu bocu. Sad ostaje samo čekati rezultate. Međutim, zbunjuje me tekst u linkanom časopisu: na jednom mjestu piše da se boca čvrsto zatvori i ne otvara mjesec dana, a na drugom piše da treba svakodnevno ispustiti plin koji se stvara fermentacijom.  Što je točno?

Tijekom postupka pravljenja enzima otpuštat će se vrlo jaki plinovi, stoga se savjetuje upotreba plastičnih posuda. treba, podrazumjeva se, koristiti čistu vodu.
Otpadni enzim veoma je lako napraviti: treba nam 1 dio smeđeg šećera, 3 dijela kuhinjskih otpadaka i 10 djelova vode.

Dr. Rosukon naglašava da je bolje koristiti smeđi šećer umjesto bijelog jer sadržava mnoštvo minerala. koristiti li više povrća od voća otopina će mirisati poput ukiseljenog povrća, ali ako koristite više kora od voća imat će vrlo ugodan miris. Zapišite si datum "proizvodnje".
Poslije 3 mjeseca otpadni enzim će biti spreman za upotrebu.

U prvih mejsec dana zatvarač posude će trebati svakodnevno otvarati zbog nakupljenog plina koji se stvara za vrijeme fermentacije. Sigurnosti radi, preporuča se da se koriste plastične posude. tijekom prvog mjeseca fermentacije otpuštat će se alkohol, pa kad otvorite posudu osjetit ćete miris alkohola. u drugom mjestu osjetit ćete kiselkast miris, karakterističan za ocetenu kiselinu. Uz mnoge spojeve minerala i vitamina, sastojci će se nastaviti razgrađivati i prirodno će naposljetku nastati otpadni enzim. Upravo zbog toga dr. Rosukon kaže da spravljenje treba trajati 3 mjeseca. Kad ste enzim napravili ne morate ga odmah iskoristiti. Možete ga držati godinama. godinu, dvije, tri ili čak i 10,20 godina.

Što je dulje razdoblje, to molekule postaju manje jer smjesa nastavlja fermentirati i razgrađivati se.
Kad su molekule manje imaju bolju sposobnost prodiranja. Mi zagovaramo upotrebu otpadnog enzima jer se nadamo da ljudi mogu smanjiti količinu svojih kuhinjskih otpadaka tako da ih pretvore u nešto korisno, iskoristivo u svakodnevnom životu. Kao što smo naveli, postupak je više nego jednostavan. Ako taj enzim napravite kod kuće žohari, muhe i komarci zaobilazit će vas u širokom luku.

ŠTO JE POTREBNO UČINITI AKO ENZIMSKA OTOPINA NE FERMENTIRA KAKO TREBA?

Otpadni enzim nikad se ne može pokvariti, ma koliko dugo stajao. Kvari se jedino ako nisu zadovoljavajući uvjeti u kojima se enzim priprema ili je pogrešan postupak njegova spravljanja. U tom slučaju kako popraviti stvar?

 Ako vaš enzim počne jako zaudarati, poput trulih jaja ili izmeta, kako tomu doskočiti?
Vrlo jednostavno: dodajte jedan dio smeđeg šećera.

• Na primjer, u bocu koja sadrži 1 litru vode, treba brzo dodati 100 g šećera. Smjesu dobro promiješajte, a poklopac zatim čvrsto zatvorite. nakon što ste bocu hermetički zapečatili više je ne otvarajte. mjesec dana kasnije, kad je otvorite vidjet ćete da se otopina "oporavila".

 U enzimskoj otopini ponekad se mogu naći crvi. Kako se to dogodilo?

• Glavni razlog je taj što poklopac nije bio čvrsto zatvoren. kad je poklopac čvrsto zatvoren crva neće biti.

 Što ako se pojavi plijesan?

• Dr. Rosukon kaže da je to samo ostatak mrtvih bakterija. Prije korištenja fermentirane enzimske otopine taj ostatak treba filtrirati, tak oda ostane samo enzimska otopina. Izdvojeni ostatak treba baciti u slivnik kako bi se pročistio otpadni sustav ili ga se može osušiti i koristiti kao gnojivo.

Osim toga, otopinu otpadnog enzima dr.Oon preporuča kao izuzetno djelotvorno sredstvo za čišćenje. Ona predlaže da se enzim razrijedi i pomješa s proizvodima za čišćenje kućanstva kako bi se povećala njihova djelotvornost. 

Također preporuča korištenje te otopine kao sredstvo za čišćenje povrća, kuhinjskih i zahodskih površina jer, kako kaže ona ima antibakterijska svojstva a odstranjuje i neugodne mirise i prljavštinu. Otpadni enzim ne samo da pomaže našem okolišu već je djelotvoran i u čišćenju masnih kuhinjskih podova i rublja zato što uklanja masne mrlje i nečistoće.

Također s njim možete čistiti voće i povrće. Dvije žlice tog enzima ubacite u korito sudopera ili posudu sa vodom i natapajte voće i povrće barem 30 minuta. Enzim će ukloniti sve pesticide i kemijske supstance.

Otopina otpadnog enzima može se koristiti i kao gnojivo budući da obogaćuje tlo. Poželite li koristiti taj enzim kao gnojivo jednostavno dodajte žlicu otopine na 1L vode te pošpricajte vaše biljke i tlo. Tako će se tlo prirodno pognojiti. Bogato će tlo privući gliste. Uz prisutnost glista vaše će biljke prirodno rasti i bujati. Sve je vrlo jednostavno i ne trebate trošiti novac na kupovinu skupih kemijskih gnojiva.

 Neka od testiranja otpadnog enzima:

- farmeri i uzgajivači V&P umjesto kemijskih gnojiva koriste otpadni enzim. Uočili su povećan urod, plodovi su ukusniji, a bilježe i mnogo manje slučajeva bakterijskih bolesti kakve inače napadaju usjeve. 
- pojava biljnih bolesti opada
- poboljšana kvaliteta tla
-teški metali itoksini poput oni iz kemijskih gnojiva se razgrađuju
-poboljšala se kvaliteta zraka

Mislim da hoće, ona boca od 10 lilara destilirane vode. Mislila sam ovaj mjesec početi s njom, idući samo dodam još jednu takvu bocu i tako svaki naredni mjesec. Nakon 3 mj imat ću prvih par litara, za 4 mj drugih par litara itd pa dok mi se bude dalo

   

  Hvala  Laural ! 

  Misliš da će ti boca biti dovoljna?   ne bih baš mogla to reći.....