pod steljom...

Ja sam svoje jagode malčarila sa novinama na koje sam posložila grane od orezanog grmlja sad u proljeće.

Kad stignem poslikati ću. Novina ima, pa kad se razgrade staviti ću nove, a ne zadržavaju vodu, otrovne nisu jer se više olovo ne koristi, voda se upija u preko novina u zemlju, tako da ne bi trebale trunuti, nadam se da će biti dobro.

Još ću samo gdje-gdje posaditi češnjak, da mi štiti jagode od bolesti.

Da li je moguće svježom košenom travom pokriti rubove između gredica ,ili to mora biti baš sijeno. Tako se spriječava rast korova ili što. Hvala na pomoći neukima. Pozdrav.

samo da kazem da karton i nije bas nesto posebno za vrt jer su listovi papira u njelu ljepljeni raznim ljepilima koja se razgrađuju i ulaze u vrt, biljke i u nas na poslijetku..... pa izbjegavati ako je moguce!

Slamom je možda još i bolje, jer kad padne kiša, tu i tamo se koji iver od piljevine zna zadržati na jagodi. Samo mi je slamu malo šteta staviti pod jagode, prošle godine sam je imala puno, ali za ovu godinu si nisam uspjela nabaviti pa uopće ne znam šta ću.. Nitko nema balirane slame (ili nisam pitala na pravim mjestima), a da nije špricano.. Ostalo mi samo par bala.. Stavljam i pokošenu travu, ali ona mi se brzo razgradi i često ju treba dodavati.

Jagode se mogu saditi i u ljeto (onda više rode sljedeće godine), ali i u proljeće. Ja ih gotovo uvijek presađujem na proljeće i lijepo se uhvate.

Super ideja Karmela. A možeš iskoristiti i svu travu koju ćeš porezati odmah na licu mjesta
Ja sam ove jeseni iskoristila apsolutno sve što je ostalo od osušenih biljaka i cvijeća koje su rasle na vrtu, malo sam ih rukama potrgala i usitnila i poslagala po gredicama, a ono što se neće do proljeća razgraditi ću poslagati između gredica, tokom ljeta će se i to razgraditi, a i neće toliko rasti korov između gredica. Nekako mi je jednostavnije sve to iskoristiti na licu mjesta, nego da sve odnosim s vrta i slažem na kompostnu hrpu pa da onda sve vraćam, a i odahnula sam kad sam pročitala knjigu Masanobu Fukuoke da je i on tako radio i da se nije previše zamarao kompostnim hrpama, već je većinu iskoristio na licu mjesta.

Osborn, imam malo sjemena od rajčice ljetos dozrele u Slavoniji od bratića koji ga "flanca" već godinama,a dobio ga je od naše omame.Sigurno je netretirano ali ga imam malo pa mogu trunčicu s tobom podijeliti.Ja ću ga ove godine prvi put sijati (vrt sadim tek drugi put ove godine) Pozdrav.

Da, imaš pravo za potrebno znanje...iako je Fukuoka Masanobu u svojoj knjizi iznio stajalište da zapravo svo ljudsko znanje nije uopće nije bitno, ipak lako je njemu bilo to reći kad je od nekog naučio koje su jestive i ljekovite autohtone biljke i još k tome bio mikrobiolog s svim potrebnim znanjem o biljnom i životinjskom svijetu i bolestima. Nije da mu je to konvencionalno znanje previše značilo u razvoju prirodnih metoda, ali bila je dobra podloga. Baš u zadnje vrijeme istražujem koji su sve "korovi" zapravo jestivi i nevjerojatno koliko ih je oko nas takvih, a kad pitam moje tete koje su već u 80-tim godinama da li znaju za ljekovitost i jestivost pojedinih korova u našoj okolini - neznaju ništa o tome, niti njihovi roditelji nisu znali....malo mi je zbunjujuće i žalosno kako su se ta znanja izgubila tokom stoljeća i kako smo suzili naš jelovnik na par elementarnih vrsta koje se uzgajaju u vrtovima....aleluja na internetu i bazama podataka, stvarno se mogu naći zanimljivi i korisni podaci.

Cimicifuga, nisam niti mislila da se folija ostavlja godinama na vrtu   sve što o vrtlarenju pišem je s aspekta biovrtlarstva, ja tlo doživljavam kao živi organizam i polazim prema njemu s tog aspekta. U biovrtlarstvu nema previše mjesta umjetnim stvarima, ali to naravno ne znači da i druge metode nisu učinkovite, ali meni je bitno i da osim povrća i sve ostalo bude u ravnoteži, zato ne želim koristiti umjetne materijale. Postoji još jedan problem kod proizvoda od plastike, a to je da oni otpuštaju spojeve, bio je dokumentarac na HTV-u pred nekih tjedan dana kako sva plastična ambalaža otpušta spojeve koji jako štete svim životinjama i kod ljudi pogotovo muškarcima, jer djeluju na hormonalnu ravnotežu i smanjuju plodnost.
Kod tla malčiranim prirodnim materijalima iz tla izvire dušićna kiselina koju biljke asorbiraju porama na naličju listova i radi toga još bujnije rastu, na mom vrtu iz godine u godinu imam sve manje problema s nametnicima jer ovakvim načinom održavam ravnotežu i ne moram dodavati nikakvo gnojivo niti moram ikakvim sredstvima suzbijati nametnike, jer se za njih pobrinu prirodni neprijatelji. Jučer sam konačno nabavila i pročitala knjigu Fukuoke Masanobu "Revolucija jedne slamke" i oduševljena sam njegovim metodama, on je povrće uzgajao na "poludivlji" način, među korovom, i to na brdu na kojem je iz tvrde crvene zemlje u koju se nije mogla zabosti lopata tehnikama malčiranja i sadnje korisnog "korova" postigao bogato, humusno tlo. Doduše, radi različitih klimatskih uvjeta i biljnih zajednica njegove se metode ne mogu identično preslikati na naše podneblje, ali ono čemu ja osobno težim na svom vrtu je stvoriti biljnu i životinjsku zajednicu koja će se sama održavati uz moje minimalno uplitanje, a najbitnije osim prirodne održivosti mi je uzgojiti si čim prirodniju i zdraviju hranu.

Postoji mnogo metoda malčiranja i mnogo različitih gledišta, zato je i super ova tema da možemo i iznjeti različite stavove i iskustva. Ne gledam na ovo kao na preispitivanje tko je u pravu i tko u krivo,nekome je bitna estetika, nekome funkcionalnost, nekome održivost biosustava... svatko bira što je za njegov svjetonazor najbolje i postupa u skladu s time

moje iskustvo sa folijom, doduše jednokratno.
dakle 1/4 vrta koju te godine nisam obradio pokrio sam folijom, običnom crnom. učvrstio je i sve sredio. na jesen kad sam je maknuo zemlja je bila vlažna i rahla, spremna za sjetvu ili oranje. korov je nikao, ali dugačak i slabb i lako se čupao iz vlažne zemlje....

moje mišljenje- bolje išta nego ništa, ako se sijeno nemože nabaviti, da, prostrite bar najlon!