Ispiši stranicu | Zatvori prozor

Kalemljenje-cjepljenje voćaka

Web: Cvijet.info
Kategorija: Ostale biljne vrste - Forum o biljkama
Ime foruma: Voće
Opis foruma: Sve o voćkama.
URL: http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=1143
Datum ispisa: 25 Srpanj 2014 u 12:35
Verzija softvera: Web Wiz Forums 10.15 - http://www.webwizforums.com


Tema: Kalemljenje-cjepljenje voćaka
Objavio: iris
Tema: Kalemljenje-cjepljenje voćaka
Datum objave: 03 Ožujak 2008 u 21:34
prije nekoliko godina sam dobila nekoliko badema mekane ljuske
zabola sam ih u zemlju ali samo je jedan narastao u drvo
procvjeta ali nikad nema ploda
 
koliko sam shvatila iz jedne emisije na tv-u trebalo bi ga kalemiti
 
zna li netko kako se to radi ?!



Odgovori:
Objavio: Matko
Datum objave: 03 Ožujak 2008 u 22:15

Divlje voćke izrasle iz koštice ili korijena ne daju dobar plod. Zbog toga ih oplemenjujemo cijepljenjem.

Cijepljenje se vrši na način da se grančica plemenite voćke (plemenka) usadi u tijelo voćke-divljaka. Tu voćku divljaka nazivamo podloga.

Opisat ću najjednostavniji način cijepljenja za koje nije potrebno veliko voćarsko iskustvo.

Idealno vrijeme za cijepljenje je prije kretanja vegetacije ili u samo vrijeme početka, a to je obično u mjesecu travnju.

Dakle, osim podloge, potrebna nam je plemenka, ili grančica odrezana sa plemenite(cijepljene) voćke.

Grančica obično sa 4 do 5 pupova se odreže u zimi kad nema vegetacije, spremi se u mračni dio podruma na temperatuiru oko 10 oC., uronjenu u zemlju natopljenu vodom.

Ukoliko nemate gdje odrezati plemenku, možete je kupiti u vrtlarskim i voćarskim prodavaonicama. Od alata vam treba oštar nož, i voćarski vosak.

Prije samog cijepljenja, voćni pupovi nesmiju biti «probuđeni». U principu, podloga treba biti od iste vrste, iako postoje i podloge cijepljene sa 2 ili više raznih vrsta voćaka.

Podlogu odrežemo. Ukoliko ima više grana, možemo na svaku zacijepiti po 1 plemenku. Plemenku skratiti na 2 do 3 oka i koso zarezati nasuprot 1 oku, pazeći da ga ne oštetimo. Što je rez duži, spojno mjesto plemenke i podloge bit će bolje. Istovremeno, uzduž podloge zarežemo koru tako da koso odrezani komad plemenke prione između zarezane kore, Tako ponovimo i sa druge strane podloge nasuprot prve plemenke.

Kako bi se plemenka primila, čvrsto je omotajte voćarskim likom namot do namota. Površinu omotanu likom namažite voćarskim voskom, koji ste prethodno omekšali u toploj vodi (ne na vatri).

Paziti da podloga ne gubi sok curenjem jer će se u protivnom osušiti.

Voćku zaštititi protiv glodavaca.

Ne obrezivati grančice prve godine rasta

 



-------------
tko rano rani..... ne čini proljeće!!!


Objavio: iris
Datum objave: 03 Ožujak 2008 u 22:39

hvala na odgovoru :)

na žalost nemam takvu plemenitu vočku da odrežem grančicu
pokušat ću pogledati po poljoprivrednim dučanima u Splitu ima li ih za kupiti 
 


Objavio: mima
Datum objave: 04 Ožujak 2008 u 21:52
Sad ti je malo kasno za cijepljenje badema. Mislim da su u Splitu već procvali, jer ovi naši već jesu Approve  Sada "snimi" vrtove da vidiš tko ima bademe, pa idućeg proljeća dođeš i zamoliš par grančica, to ti nitko neće odbiti.


Objavio: iris
Datum objave: 04 Ožujak 2008 u 21:54
mima istina...zakasnila sam....al takva sam ja :)  ili uranim il okasnim
morat ću na iduću zimu ranije misliti


Objavio: bvlgari76
Datum objave: 21 Listopad 2008 u 16:24
Konkretno...
Imam nekoliko agruma niklih iz sjemenja (limun, grejp etc)
Jel ima smisla da kalemim jedno na drugo?


Objavio: OTOK
Datum objave: 22 Listopad 2008 u 08:07

Da li znate da se na istu voćku mogu cijepiti različite vrste?

Moji roditelji imaju veliko stablo, na nekim granama su limuni, a na drugim naranče. To je bila naranča, moj tata je na cijepio limun i sada je pola/pola.
 
Na šljivi svaka od tri grane na taj način ima različite plodove.
 
Agrume se (a i drugo voće, pa i ostalo - npr. bugenvilija) može iuzgojiti imargotiranjem.


Objavio: Terezija
Datum objave: 22 Listopad 2008 u 22:21
Originalno poslano od člana OTOK OTOK napisao:

Da li znate da se na istu voćku mogu cijepiti različite vrste?

Moji roditelji imaju veliko stablo, na nekim granama su limuni, a na drugim naranče. To je bila naranča, moj tata je na cijepio limun i sada je pola/pola.
 
Na šljivi svaka od tri grane na taj način ima različite plodove.
 
Agrume se (a i drugo voće, pa i ostalo - npr. bugenvilija) može iuzgojiti imargotiranjem.
.

Slažem se da se na istu voćku mogu cijepiti različite vrste. Uvjet je da moraju biti biološki srodne. Takvo cijepljenje nosi i neke rizike kao na pr. zarazu virusnim bolestima
Margotiranjem dobijemo novu biljku ali na vlastitom korjenu što je čini osjetljivijom o čemu smo već pisali.


Objavio: Terezija
Datum objave: 23 Listopad 2008 u 23:00
Originalno poslano od člana iris iris napisao:

hvala na odgovoru :)

na žalost nemam takvu plemenitu vočku da odrežem grančicu
pokušat ću pogledati po poljoprivrednim dučanima u Splitu ima li ih za kupiti 
 
.

Iris, Matko je stručno i razumljivo objasnio način cijepljenja.
Budući si spomenula Split, mogla bi kontaktirati Institut za jadranske kulture radi dobivanja plemke i izbora sorte ili stručnjaka Savjetodavne poljoprivredne službe koji je zadužen za vaše područje i koji ima zadatak da daje savjete. Sigurna sam da će ti pomoći.Smile


Objavio: Horn
Datum objave: 08 Veljača 2009 u 11:28
Moze jedno pitanje od poprilicnog laika o kalemljenju
imam jedan orah poprilicno velik 3-4 metra ali nema nikako ploda?!
da li na njega mogu nakalemiti neku drugu sortu oraha (mozda na svaku granu drugu vrstu)i na koji nacin to mogu napraviti i kada..ako me netko moze uputiti na neku literatru o kalemljenju na web-u..
hvala
pozdrav
Smile


Objavio: SilveK
Datum objave: 09 Veljača 2009 u 22:20
Pozdrav Horn, dobrodošao!
Nažalost, moram te razočarati, nećeš moći cijepiti tako veliko drvo, cijepe se uglavnom mlade i male voćke. Da bi dobio novu vrstu na grani od plemke, za to ti treba mladi dio grane gdje ćeš usaditi plamku, a genetsko materijal plemke imao bi samo dio koji bi naknadno otud narastao, a kako je to veliko drvo, grane kod debla su predebele za cijepljenje, a na vrhovima se sigurno ne isplati, jer neće baš mnogo narasti ako je već drvo veliko.


Objavio: Horn
Datum objave: 13 Veljača 2009 u 19:18
koji mjesec je najbolji za kalemljenje trešanja i kajsija?Smile


Objavio: Horn
Datum objave: 13 Veljača 2009 u 19:27
Citiranje Pozdrav Horn, dobrodošao!
Nažalost, moram te razočarati, nećeš moći cijepiti tako veliko drvo, cijepe se uglavnom mlade i male voćke. Da bi dobio novu vrstu na grani od plemke, za to ti treba mladi dio grane gdje ćeš usaditi plamku, a genetsko materijal plemke imao bi samo dio koji bi naknadno otud narastao, a kako je to veliko drvo, grane kod debla su predebele za cijepljenje, a na vrhovima se sigurno ne isplati, jer neće baš mnogo narasti ako je već drvo veliko.
 
laički govorim:
postoji li mogućnost da se na grane koje izlaze iz debla( koje su npr. debele 2-3 cm  ) napravi kalem..na svaku granu...
pozdrav


Objavio: SilveK
Datum objave: 14 Veljača 2009 u 16:41
Da, postoji mogućnostSmile Vrijeme za kalemnjenje je veljača-ožujak, odnosno prije ili u samom početku vegetacije. U novom broju "Ljekovitih biljki" imaš članak na 2 strane sa slikama o kopuliranju - postupak ucijepljivanja plemenite voćke na divlju voćku.


Objavio: Horn
Datum objave: 15 Veljača 2009 u 17:08
 HVALA http://www.cvijet.info/forum/member_profile.asp?PF=456&FID=14 - SilveK Thumbs%20Up


Objavio: antun007
Datum objave: 31 Ožujak 2009 u 19:58

A ja sam podigao mlade limune i grejp iz sjemena.Pročitao sam da tim agrumima iz sjemena ne treba kalemiti.Dali je to točno.Ako nije molio bi nekoga da mi pošalje grančicu grejpaEmbarrassed



-------------
Zašto volim kaktuse?Nikom ne daju da ih ljube.


Objavio: MGrubi
Datum objave: 18 Travanj 2009 u 21:36
navodno su agrumi samooplođavajući tj. klonovi

-------------
autosjedalica glavu čuva


Objavio: Terezija
Datum objave: 19 Travanj 2009 u 00:53
Sjemenke u plodovima voćaka pa tako i agruma služe za njihovo razmnožavanje. Razmnožavanje sjemenom se zove generativno razmnožavanje. Sjemenjaci imaju niz nedostataka: kasnije plodonose, osjetljiviji su na neke opasne bolesti agruma, osjetljivi su na niske temperature i ne prenose vjerno osobine roditelja.
Zbog toga se u praksi cijepe na podloge koje ispravljaju navedene nedostatke. Za agrume je u našim uvjetima preporučena podloga Poncirus trifoliata. Najprije se posije podloga i kada postigne debljinu olovke na cca 30 cm ,pod njenu koru se stavi pup biljke koju želimo razmnožiti.
Što se oplodnje tiče, najraširenija vrsta agruma kod nas je mandarina Unshiu. Ona nema sjemenki jer zameće plodove bez oplodnje što se zove partenokarpija. Klementina  te naranča Washington navel također. Limun je samooplodan, ima sjemenke kao i grapefruit. Moja susjeda je uzgojila limun iz sjemenke i nakon 8 god dobila prve plodove koji su krupni ali sa jako debelom korom i sa vrlo malo soka. Stablo je još živo. Možda se i vama posreći.



Objavio: MGrubi
Datum objave: 19 Travanj 2009 u 13:45
moj dida mandarinu i limune razmnožava vegetativno, bez kalemljenja, i rode normalno

-------------
autosjedalica glavu čuva


Objavio: Terezija
Datum objave: 19 Travanj 2009 u 23:28
Originalno poslano od člana MGrubi MGrubi napisao:

moj dida mandarinu i limune razmnožava vegetativno, bez kalemljenja, i rode normalno


Nisi rekao na koji način. Kalemljenje je vegetativno razmnožavanje , ožiljavanje reznica i margotiranje također. Vegetativno razmnožavanje vjerno prenosi osobine roditelja.
Iz sjemenke (generativno razmnožavanje) se može dobiti stablo s kvalitetnim plodovima ali i s lošijim od matične biljke. Ali, nosi sve rizike o kojima sam pisala.
Razmnožavanje ožiljenim reznicama i margotiranje (polijeganje i zatrpavanje zemljom položene grančice ) reproducira osobine roditelja ali je na vlastitom korijenu i to povećava rizik od nekih bolesti i od niskih temperatura.
Nije mi namjera da te obeshrabrim i ovo o čemu pišem nisam ja izmislila nego je to znanstveno dokazano.




Objavio: MGrubi
Datum objave: 24 Travanj 2009 u 17:27
hm, dida bi zarezao mladu granu, omotao sa zemljom u vrečici i sljedeću godinu odvojio od stabla

-------------
autosjedalica glavu čuva


Objavio: Terezija
Datum objave: 26 Travanj 2009 u 23:23
Originalno poslano od člana MGrubi MGrubi napisao:

hm, dida bi zarezao mladu granu, omotao sa zemljom u vrečici i sljedeću godinu odvojio od stabla


Dida je razmnožio limune margotiranjem.To ti je vegetativno razmnožavanje i dobije se nova biljka ista kao matično stablo.
Zašto ne, i to je način razmnožavanja. Možda mu se ne dogodi da oboli ili promrzne. Na kraju, dok traje, traje.


Objavio: MGrubi
Datum objave: 27 Travanj 2009 u 08:18
meni nikako nije jasna jedna st var
naime, ja smatram kalemljenje neprirodnim, sama činjenica da sjeme te voćke je beskorisno tj. čudna genetska kombinacija mi je nelogično
svaka biljka ima korjen točno onakakv kakv njenoj vrsti treba
kalemljenje mi dođe ko da meni netko odreže moje noge i stavi noge nekog atletičara da bolje trčim
neprirodno

i uvjek nađem odgovor: treba se podloga staviti i onda se na nju nakalemi plemka
tako je to oduvik bilo
od kad je čovjek (navodno) stvorio plemenite vrste

a ja te pitam: koje je to prvo plemenito stablo bilo?
odakle 1 nakalemljena grančica?

-------------
autosjedalica glavu čuva


Objavio: Terezija
Datum objave: 28 Travanj 2009 u 22:52
Bogme MGrubi dao si mi misliti.
Predpostavljam da te muči činjenica da li se cijepljenjem mjenjaju genetske osobine plemke. Dugo se mislilo da se ne mjenjaju. Ruski botaničar Lisenko je prije 50 god. tvrdio da se mjenjaju a to su potvrdili nedavno i neki japanski istraživači.
Da sve prepustimo prirodi koja je i divna i okrutna, ne bismo dobro prošli.
Čovjek je morao intervenirati da bi spasio vinograde od filoksere i vinovu lozu cijepiti.
Što se tiče agruma, cijepljeno stablo prorodi već treću god. a sjemenjek nakon 7 ili 8 god. U našoj zemlji moramo cijepiti na Poncirus t. jer povećava otpornost na zimu te daje veće prinose.
Da bi cijepljenje uspjelo uvjet je da su plemka i podloga fiziološki srodne odnosno kompatibilne.
Na kraju, sve bolesti koje nas pogode su prirodne. Ipak, trčimo liječniku.
Zašto bismo riskirali da naš agrum ugine od fitoftore kad ga cijepljenjem na Poncirus ili Gorku naranču možemo spasiti.
Odakle 1 nakalemljena grančica, ja ne znam. Možda zna netko drugi.





Objavio: MGrubi
Datum objave: 29 Travanj 2009 u 08:24
ja sam žensko ;)

mi jesmo dio prirode, i svaki put kad se odmaknemo do nje, nastradamo

iskreno, ljudi su daleko okrutniji od prirode

čitala sam knjigu o ekološkom uzgoju voćaka, tamo piše da su voćke podložnije bolestima što više svojim karaketristikama odmiču od svog roda, tj. ako su stabla preniska (zbog podloge), previše rode ili prerano ....

nastaviti ću kasnije

-------------
autosjedalica glavu čuva


Objavio: MGrubi
Datum objave: 29 Travanj 2009 u 08:27
ja ne trčim svaki put lječniku, zadnji put sam bila prije 4 godine
mi imamo imunološki sustav, a i imaju ga i sve biljke
npr. prskanje sa juhom od poljske preslice (ljekovita i za ljude) štiti biljku tako da joj podiže imunitet
znači, ne ubija viruse i bakterije, nego jača obrambene snage biljke
bolest napada slabe

zar nije čudno da nakalemljene voćke moramo orezivati, inače će se ugušiti vlastitim granama?
to je nelogično
nitko hraste ne orezuje, a može rasti stoljećima...

-------------
autosjedalica glavu čuva


Objavio: Fermina-Daza
Datum objave: 29 Travanj 2009 u 12:54
Pa vi ste zašle u filozofske vode.smile178
 
MGrubi, bolest napada slabe a ti bogme nisi slaba kad 4 god nisi bila u liječnika.Wink
Vidiš, ja sam moju djecu, kad su bili mali, cijepila protiv zaraznih bolesti (sigurno su i tvoji tebe) iako su te bolesti PRIRODNE.Nisam skršila ruke i čekala hoće li oboliti.


Objavio: MGrubi
Datum objave: 29 Travanj 2009 u 13:28
e pa to hoću i reči
prema knjizi o uzgoju voćaka, treba se pronaći voćka kojoj moje podneblje odgovara, ali sa jakim imuno sustavom
to će smanjiti mogućnost bolesti na najmanji %

samo pokušavam naći ne-cijepljeni orginal, jer ako je biljka u orginalu visoka 8m, a podloga je sputava na visinu od 4m, ta bilja postaje bolježljiva , jer nema svoje "noge"
...

btw. cijepljenje djeteta je kontrolirana zaraza djeteta sa bolesti tj. sa mini dozom, dovoljno velikom da imusustav reagira a opet dovoljno malom da se bolest ne razvije u punoj snazi


-------------
autosjedalica glavu čuva


Objavio: Fermina-Daza
Datum objave: 29 Travanj 2009 u 22:09
"e pa to hoću i reći..."
Cijepljenje djece je isto zadiranje u prirodne zakone.
I mnoštvo toga u medicini.Od koje ipak ne bježimo.




Objavio: MGrubi
Datum objave: 30 Travanj 2009 u 08:11
ne razumiješ me
ja govorim o funkcionirajnu i važnosti imunološkog sustava kako kod ljudi tako i kod biljaka

a imunološki sustav voćke je jako bitan kod ekološkog uzgoja
kako znati koja podloga će dati otporniju biljku? voćku sa jačim imunosustavom
orginal bi bio najbolji
korjen hrasta zna anjbolje šta hrastu treba iz zemlje
kako će korjen raštike (divlja podloga za trešnju) znati šta treba trešnji?

im ali kakva knjiga di bih mogla pronaći odgovor?

-------------
autosjedalica glavu čuva


Objavio: winnetou
Datum objave: 05 Srpanj 2009 u 13:38
Pozdrav svima!
Htjela bih se malo nadovezati na temu.. Mišljenja sam da je cijepljenje nastalo zbog potrebe i traženja čovjeka za kvalitetnijim plodovima. Mislim da ne postoji jedna prva plemka, nego se je kroz dugo povijesno razdoblje plemka uzimala sa kvalitetnijeg drveta i njime se cijepilo pa onda opet i opet, dok se nisu dobile biljke zadovoljavajućih kvaliteta.
Ja sam pobornik bio i eko proizvodnje, ali ne smatram da je cijepljenje genetsko zadiranje u vrstu. Cijepljenje je vegetativni oblik razmnožavanja, dakle prirodni. Ono što je neprirodno su kemijski i hormonski dodaci tim istim biljkama, a čija upotreba postaje abnormalna i nadasve bezobrazna u suvremenom kapitalističkom robovlasništvu u kojem živimo..
Cijepljenje je staro cca 3500 godina, a dozvolit ćemo, to je ipak zavidno razdoblje da bismo zaključili da je to genetska modifikacija. Slab imunološki sustav, potrebe za medicinskim intervencijama u svakodnevnom životu i genetski "slabiji" čovjek su ipak posljedice, nazovimo "suvremene civilizacije".


Objavio: MGrubi
Datum objave: 05 Srpanj 2009 u 22:52
razmišljala sam o tome

ne drži vodu,
ja mislim da je cjepljenje nastalo onako uz put, nije bilo skroz planski, a onda su skužili da su sjemenke cjepljenih voćaka skoro neplodne
gledajući sa te strane: napravili su glupost
i sad sve ovisi o cjepljenju, drukčije ne možeš dobiti određenu vrstu
jer DNK-a podloge se mješa sa cjepom i pojavljuje se u DNK sjemena (koštice i sl.)

cjepljenje je neprirodno, to se bez ljudske ruke ne može desiti

do ovog zaključka sam došla slučajno, zapelo mi je za uho nešto što mi je djed rekao: trešnje cjepiš na rašeljku, pitomu lozu na divlju...

možda su jednostavno cjepljenjem skraćivali sebi posao? čemu se zezati sa kopanjem dubokih jama, zaljevanjem, kad će se primiti cjep na divlju biljku već izraslu?
ako uspije , uspije, ako ne : nema štete

cjepljenjem se ne dobijaju nove vrste, nego se klonira orginalno stablo
za dobivanje novih vrsta trebaš koristiti genetsko križanje

odlučila sam napraviti pokus, doživotni pokus: pokušati 'očistiti' DNK-a omiljene trešnje
poanta je u generacijama, zao će i trajati toliko dugo
prva generacija je čisto cjepljenje, ali na podlogu od sjemenjaka moje trešnje, na koju ću nacjepiti grančicu sa moje trešnje
to isto ću ponoviti u sljedećoj generaciji prvog mladog stabla ... i tako do penzije i dalje

M. Fukuoka prakticira poljodjelstvo na principu da poilazi prirodnom karakteru biljaka, uništio je voćnjak svog starog, da bi shvatio kako cjepljene voćke moraju biti orezivane, inače same sebe 'uguše'
a to znači da je negdje genetska greška koja ih tjera da se unište

zašto nitko ne orezuje divlje vrste? jer im je genetika na mjestu

e da: ekološko voćarstvo se bazira na korištenju prirodnih sredstava za zaštitu (dobri kukci, kopriva, preslica, češnjak...) i prirodnih gnjojiva
i ja ga u potpunosti podržavam, to ću prakticirati , kao i u svom vrtu

-------------
autosjedalica glavu čuva


Objavio: Mirso
Datum objave: 27 Listopad 2009 u 18:57
Moze li netko da pojasni
Zasto je potrebno u toku zime da se plemka grancice koje zelimo

kalemiti spreme tokom zime u podrume.
Zar se ne moze u proljece kada zelimo da kalemimo i grancice  

odsjecemo sa voccke koju zelimo kalemiti.
Te malo jasnije kako te grancice uskladistiti u sta ih zamotati

koliko vlage im osigurati
zar se nece sasussiti itd.
Te koji naccin sa tim skladisstenim grancicama kalemljenja

primjeniti u proljecce

Unapred hvala Mirso


Objavio: winnetou
Datum objave: 15 Studeni 2009 u 07:32
Pozdrav, Mirso, i dobro došao!
Ne znam gdje si pronašao da se plemka uzima i sprema u zimu.. Naime, plemka se uzima u rano proljeće kad krenu prvi pupovi, dakle oni mali sitni, sami početak vegetacije. Te plemke se zamotaju u vlažan novinski papir i potom u pvc vrećicu i spremiš u frižider. Povremeno je dobro provjeriti je li papir vlažan pa ga malo poškropiti vodom, ako je potrebno.
Plemke se uzimaju ranije jer kad biljka počne tjerati, u stvari još nije vrijeme za cijepljenje, a kad dođe pravo vrijeme, onda su već pupovi preveliki pa cijepljenje ne bi uspjelo. Ne znam jesam li ti štogod uspjela objasniti..ako imaš još pitanja, slobodno!  


Objavio: misty-da
Datum objave: 05 Ožujak 2010 u 08:51
U vrtu kuće koju sam kupila prošle godine postoji nekoliko razvijenih stabala jabuka, krušaka i bresaka, a u jesen, s jedne od tih jabuka, jela sam jabuke koje su nešto najukusnije što sam ikad probala! Ima krupne plodove zelene boje, sočne toliko da kad ih zagrizeš sokovi poteku skoro u mlazu. Dobro malo sam pretjerala, ali zbilja malo!
Naravno da bih željela još koje identično stablo, ali su me uglavnom svi obeshrabrili kad sam pitala kako je razmnožiti, jer sam slala i svojima u Dalmaciju i svih su oduševili plodovi. Rekoše mi iz sjemenja - nikako! Razmišljala sam o kalemljenju, ali sam se ipak odlučila za zračne položenice, odnosno margotiranje, pa ću to i pokušati krajem ožujka kad hladnoće popuste. Sad sam u dilemi, da li je bolje zarezano mjesto omotati mahovinom ili tresetom, ima li tko iskustva? A nisam sigurna mogu li ovdje nabaviti IBA hormon i da li je baš neophodan?Disapprove


Objavio: tanjica
Datum objave: 06 Ožujak 2010 u 19:01
Samo bih pitala ako netko ima cijepljeni limun ili naranču, trebala bih samo grančice da cijepim svoje ljepotice Smile


Objavio: miholjac18
Datum objave: 09 Ožujak 2010 u 16:50
nabavio sam si mladu divlju trešnju sa 2 granćice sada bi na nju kalemio 2 sorte trešanja koliko pupova mora biti na plemenki i koliko da skratim granćice na divljoj trešnji,koliki dugaćki rez da idem na granćicama


Objavio: winnetou
Datum objave: 23 Ožujak 2010 u 15:51
Na plemki je dovoljno ostaviti 2 pupa, a visina podloge ovisi o tome koliki želiš da je utjecaj podloge na tu biljku. Obično se cijepi na 15-ak cm od zemlje. Nadam se da odgovor ne stiže prekasnoSmile


Objavio: winnetou
Datum objave: 23 Ožujak 2010 u 15:53

E, a rez.. ne znam na šta misliš. Ovisi na koji način bi cijepio.



Objavio: miholjac18
Datum objave: 28 Ožujak 2010 u 22:27
cijepio sam na 2 grane već ali bez voćarskog voska htio bi na 1 trešnji jednu ranu granu i jednu kasnu jer mi je okućnica mala pa nestane puno voćaka ipak hvala stavio sam 3 pupa


Objavio: muhlenbergia
Datum objave: 01 Travanj 2010 u 23:27
Trešnju,šljivu,jabuku,krušku može se cijepiti sada na raskol,sedlo ili pod koru.Ako se plemka ne uhvati može se ponoviti krajem šestog mjeseca(tjerajući pup)ili u osmom mjesecu (spavajući pup).Ljetno cijepljenje pod pup može se izvršit samo ako voćka baci nove jednogodišnje izboje(8-10mm debele) Badem ili breskvu puno sigurnije je cijepiti pod pup u osmom mjesecu.Uzimanje plemki tokom zime radi se zbog toga da se ne pupovi smrznu ako je jaka zima.Ja uzimam plemke dan prije ili onaj dan kad cijepim,postotak prijema 90%


Objavio: mplesk41
Datum objave: 02 Svibanj 2010 u 21:05
Lijepi pozdrav,zovem se Miljenko,eto ja sam se upravo registrirao među veliku obitelj ovog foruma i nadam se da ću dobiti nova iskustva s obzirom da se ovdje nalaze pravi znalci u pogledu vrtlarstva,voćarstva itd.Prilikom prvog javljanja uputio bi pitanje glede cijepljenja voćaka(trešnje).Konkretno,da li je moguće posaditi voćku iz koštice pa nakon što izraste iduće je godine kalemiti-cijepiti jednim od načina ili je bolje nabaviti gotovu podlogu i na njoj izvršiti cijepljenje.Usput koje je cijepljenje najbolje(okuliranje,raskol ili neko treće...)


Objavio: muhlenbergia
Datum objave: 03 Svibanj 2010 u 23:52
mplesk41

Ako možete nabaviti gotovu podlogu nabavite je i cijepite na nju.Sijanjem koštice trebat će vam više vremena da uzgojite podlogu da bude spremna za cijepljenje.Standardne podloge su:Prunus avium ( selekcionirana ),Prunus mahaleb,Colt,Gisela 5.Prunus mahaleb nije za kontinentalnu klimu gdje ima dosta vlage u zemlji.Ja za podloge uzimam sijance divlje trešnje koje nalazim u šumi u blizini.Cijepiti možete na raskol u proljeće,ako se cijep ne primi možete cijepiti okuliranjem 6 mjesec ( tjerajući pup ) ili 8 mjesec ( spavajući pup ).


Objavio: mplesk41
Datum objave: 04 Svibanj 2010 u 12:06
Hvala lijepo na informacijama,a da li je kasno sada iskopati divljake iz šume te posaditi na mjesto gdje će rasti buduća stabla ili je bolje posaditi divlje voćke na gušće pa ih pocijepiti( okulirati u 6. ili 8. mjesecu), te takove posaditi u proljeće na mjesto gdje će rasti.Unaprijed hvala na ibformacijama.


Objavio: mandevila
Datum objave: 06 Svibanj 2010 u 12:30
Pozdrav mplesk 41
 
Sad ti je kasno da presadiš jer je sve potjeralo i više se ne cijepi,a znaš da trešnju možeš cjepiti ili okulirati na višnju a najčešće imamo njih samonikle u vrtu pa sam ja pokušala i sad imam i trešnju i višnju na jednom stablu
 
BOK


Objavio: muhlenbergia
Datum objave: 08 Svibanj 2010 u 22:19
mplesk41

Kao što kaže mandevila sad je kasno za presađivanje.Najbolje je posaditi podloge na stalno mjesto gdje će rasti.To možete uraditi u 11 mjesecu,nakon toga možete cijepiti na raskol početkom 3 mjeseca.Predlažem vam da kupite cijeparski vosak ( Arbokol ),koristim ga već desetak godina i po meni jedini je koji valja.Cijepljenu voćku treba po ljeti stalno zalijevati.Za cijepit voćku pod pup( 6 ili 8 mjesec ) treba dobit na podlogi jednogodišnji izboj debljine 8-10mm,to možete postići tek druge godine po sadnji.


Objavio: ive-a
Datum objave: 13 Veljača 2011 u 21:40
  Svi daju uopćene savjete, ali trebao bi se pridružiti netko stručniji tko bi
 jasno opisao cijepljenje.
 1. po čemu prepoznati vrijeme nacijepljivanja plemke, podloge.
     znaci koji upučuju na moguće primanje cijepa.
  2. kalendarsko doba, svjetlosni, temparaturni uvjeti, izgled pupa i t.d
 i sve to za potpune neznalice, koji bi željeli stvoriti neku željenu vočkicu
 u svom vrtu.
                              pozdrav ljubiteljima prirode, okoliša i zdrave fizičke
                              aktivnosti!
                                                    ive-a


Objavio: merc
Datum objave: 18 Veljača 2011 u 23:10
Originalno poslano od člana MGrubi MGrubi napisao:

hm, dida bi zarezao mladu granu, omotao sa zemljom u vrečici i sljedeću godinu odvojio od stabla


Evo da se javim na ovu temu i objasnim Vam nesto o navrcanju za stablo raseljku....
Raseljka je najbolja za navrnit na nju tresnju i visnju,(srodne su vrlo,raseljka-tresnja-visnja) bolje da je deblo raseljke nego da je cista tresnja ili visnja.
Onu visnju ili tresnju koju kupite ona je cista nula zbog toga sto industrija to mnozi od same grane tresnje ili visnje, pusta je znaci u vodu i kad pusti zile ide u prodaju, stoga ta tresnja ili visnja koju ste kupili propadne i to tocno kad bih trebala pocet radat ona se osusi(taman kad je odgojite) a kad se navrce na raseljku to se nikad nece dogoditi jer raseljka ima  korijen prirodni a ne umjetni kao te tresnje i visnje koje se prodaju s umjetnim korijenom..
BOLJE NAVRCAT NEGO KUPIT GOTOVO


Objavio: merc
Datum objave: 18 Veljača 2011 u 23:13
Originalno poslano od člana mplesk41 mplesk41 napisao:

Hvala lijepo na informacijama,a da li je kasno sada iskopati divljake iz šume te posaditi na mjesto gdje će rasti buduća stabla ili je bolje posaditi divlje voćke na gušće pa ih pocijepiti( okulirati u 6. ili 8. mjesecu), te takove posaditi u proljeće na mjesto gdje će rasti.Unaprijed hvala na ibformacijama.

pisao sam gor bas za tebe, procitaj, bolje sadit raseljku pa navrcat nego tresnju,objasnio sam i zasto...


Objavio: muhlenbergia
Datum objave: 18 Veljača 2011 u 23:37
merc
Da li rašeljka ( prunus mahaleb) podnosi niske kontinentalne temperature i veliku vlagu u zoni korijenovog sistema?


Objavio: jjadra
Datum objave: 25 Veljača 2011 u 17:01
Koliko može najviše biti stara divlja voćka da bi se mogla cijepiti? Imam jednu marelicu iz koštice staru 5-6 godina. 


Objavio: merc
Datum objave: 26 Veljača 2011 u 23:04
Wink sad ti je najbolje posadit i moze se sad posadit raseljka u 2-3 mjesec sa zilom je posadi,i nesmije ti ostat bez vode tj zemlja uvik mora ovlazit i dogodine onda navrces


Objavio: ivanandric007
Datum objave: 23 Ožujak 2011 u 09:53
Može li mi neko obajsniti kako kalemiti krušku viljmovku ali pup na pup


Objavio: Free
Datum objave: 23 Ožujak 2011 u 14:32

Muhlenbergija, imam jedno pitanjce za tebe, samo pitanjce, jer posao je već napravljen, ali nemoj se smijati!!!

Grančicu polygale sam cijepila na granu vrbe koja je na zakorjenjivanju!!!! smile59 Nije voće ali postupak je isti!!
Pošto se polygala teško zakorjenjuje, a vrba jako lako, ima li šanse da uspije zakorjenjivanje, nisu ista vrsta, ali.....tako je želim, polygaluEmbarrassed


-------------
Međimurje - Marijin cvetjak med dve vode



Objavio: Mira K
Datum objave: 21 Travanj 2011 u 16:47
Originalno poslano od člana merc merc napisao:

Wink sad ti je najbolje posadit i moze se sad posadit raseljka u 2-3 mjesec sa zilom je posadi,i nesmije ti ostat bez vode tj zemlja uvik mora ovlazit i dogodine onda navrces
 
Opet sam zakasnila za rašeljku..Wink
 


Objavio: flover
Datum objave: 02 Svibanj 2011 u 10:06
poštovani
evo ja sam u nekoliko godina isprobao nekoliko vrsti cijepljenja npr:
kajsije cijepio na divljake šljive
jabuke na kruške
trešnje na višnje
kruške na jabuke
breskve na šljive
te sam se čak i zaigrao npr. na jednoj jabuci imam tri grane jedna je kruška lipanjsko zlato, jedna crvena vilijamovka, a jedna je jabuka
na drugoj kruški imam cijepljeno lipanjsko zlato ,crvena i žuta vilijamovka i jonagold jabuka vrlo interesantno
od cijepljenja najednostavnije je kosi rez granćice i podloge i meni najlakše zaljepiti sa izolirkom, naime radio sam sa gumicama i vočarskim voskom ali sa izolirkom je najednostavnije.
slikat ču pa ču vam poslat slike mojih cijepova
da se objašnjava putem foruma komplicirano je a ako nekog interesira možemo se čuti tel. oko cijepljenja i okuliranja
ponavljam probavao sam vočke razne uspjeh je 80%
ako neko zna cijepiti ruže molim da mi se javi jer na isti način sam probao cijepiti ružu ali nikad nisam uspio
pozdrav
 


-------------
"Cvijet treba sunce da postane cvijet, čovjek ljubav da postane čovjek."


Objavio: flover
Datum objave: 02 Svibanj 2011 u 10:09
što se tiće nika ovo je od supruge da nebi bilo nesporazuma pa sam se ubacio na meni zanimljive teme

-------------
"Cvijet treba sunce da postane cvijet, čovjek ljubav da postane čovjek."


Objavio: trava
Datum objave: 02 Svibanj 2011 u 12:10
Ruže se najlakše cijepe na pup,na podlozi se napravi T zarez.


Objavio: flover
Datum objave: 02 Svibanj 2011 u 12:59
probao sam kalemit na pup u 8 mjesecu ali ništa mada sam vidio na yootube da T zarez premažu medom neznam ali probat ču u 8 mjs

-------------
"Cvijet treba sunce da postane cvijet, čovjek ljubav da postane čovjek."


Objavio: flover
Datum objave: 02 Svibanj 2011 u 13:40
         ovo su ovogodišnji cijepovi
 
i
to su kajsije na šljivi i trešnja na višnji 


-------------
"Cvijet treba sunce da postane cvijet, čovjek ljubav da postane čovjek."


Objavio: flover
Datum objave: 02 Svibanj 2011 u 13:42
       a ovo su prošlogodišnje

-------------
"Cvijet treba sunce da postane cvijet, čovjek ljubav da postane čovjek."


Objavio: flover
Datum objave: 02 Svibanj 2011 u 13:44
 
        a ovo višegodišnje


-------------
"Cvijet treba sunce da postane cvijet, čovjek ljubav da postane čovjek."


Objavio: flover
Datum objave: 02 Svibanj 2011 u 13:46
ove zadnje su crvena vilijamovka i jonagold na žutoj vilijamovki
a zadnja su petogodišnja kajsija gdje se vidi cijep


-------------
"Cvijet treba sunce da postane cvijet, čovjek ljubav da postane čovjek."


Objavio: trava
Datum objave: 02 Svibanj 2011 u 14:50
Ništa ljepše nego kad krene navrtak.Imaš li možda krušku pastorčicu?
Ruže možeš cijepiti i sada ako imaš plemku na kojoj još nije krenuo lanjski pup,ja sam cijepio desetak komada nedavno i sve su već krenule.


Objavio: flover
Datum objave: 02 Svibanj 2011 u 16:19
pastorćicu nebi znao sad sam cijepio lubeničarku,
a ruže su sve potjerale,    cijepiš ih klasićno kosi rez ili ....... de pojasni


-------------
"Cvijet treba sunce da postane cvijet, čovjek ljubav da postane čovjek."


Objavio: trava
Datum objave: 02 Svibanj 2011 u 23:01
Na pup,T zarez,ima slika na postu ispod,cijepljenje -slike tako nekako naziv.Potraži na granama ruže koju želiš nacijepiti neki pup koji nije krenuo,ako ti je podloga u blizini skini samo pup,kad završiš cjepljenje ranu na grani gdje si skinuo pup zamažeš voskom.I vuk sit i koze na broju.


Objavio: trava
Datum objave: 05 Svibanj 2011 u 16:04







Objavio: trava
Datum objave: 05 Svibanj 2011 u 16:48
Ovo su moji navrtci od lani,kruške na krušku,i ja sam ove godine dobio lubeničarku,pa sam i nju ubacio na oba stabla,to bi trebalo biti 6 sorti na dva stabla,zadnja slika je jabuka,sorta Gloster mi se nije baš pokazala,pa sam se odlučio na provjerene,Zlatni delišes i Idared.Sa strane se vidi lanjski navrtak na izdanku iz korjena,neznam koja je sorta ali je vrlo ukusna,crvena,navodno neka kanadska sorta.Oprostite za slike,nismo ih uspili okreniti(kćer i ja,u stvari ona)


Objavio: flover
Datum objave: 06 Svibanj 2011 u 08:32
krasno što se tiće zadnje slike ovako preko slike nemogu odrediti debljinu podloge i gornjih navrtaka , a to si išao pod koru ili ......

-------------
"Cvijet treba sunce da postane cvijet, čovjek ljubav da postane čovjek."


Objavio: trava
Datum objave: 06 Svibanj 2011 u 09:28
Podloga je debljine 10-ak cm,radio sam klin pod koru.Jesi li vidio sistem reza na T.Imam neke navrtke koje sam radio na trešnji,ali to je već tako sraslo da se više ne vidi kako i što je rezano.U taj T zarez može se staviti pup,a može i plemka sa kosim rezom ,kao što si radio na kruški,ali bolje je na pup.


Objavio: flover
Datum objave: 07 Svibanj 2011 u 19:11
ok

-------------
"Cvijet treba sunce da postane cvijet, čovjek ljubav da postane čovjek."


Objavio: Drug Mile
Datum objave: 16 Prosinac 2011 u 08:26
Molim preporuku kad i kako cijepiti trešnju. Podloga je divlja trešnja, jedna je promjera oko 5cm, druga je vrlo mlada, jednogodišnja. Susjed me plaši, cijepio je razne voćke uspješno, ali trešnju uvijek neuspješno.


Objavio: Cimicifuga
Datum objave: 16 Prosinac 2011 u 09:01
2008. godine posadili smo šljivu "California blue" koja je na podlozi P. Myrobalana. Susjed ima jednu nepoznatu vrstu šljive koja ima vrlo krupne svijetle plodove i koju bih rado imala. Razmišljam da bi ju pokušala nakalemiti na jednu granu svoje šljive. Nemam nikakvog iskustva pa vas molim za savjet. Kao prvo, da li uopće dolazi u obzir kalemljenje tih dviju šljiva, a ako da, onda molim uputstvo kada je vrijeme, na kom dijelu grane da to napravim te detaljan opis postupka. 


Objavio: trava
Datum objave: 20 Prosinac 2011 u 01:46
Trešnju se može kalemiti na spavajući pup,8 mjesec,može i na proljeće isto na pup(T zarez)ali i na klin pod koru,ma ide svakako.Najbitnije je da se kora dobro odvaja.
Šljiva na šljivu može,izaberi najdonju granu,isto može kalemljenje pupom na T zarez.Najbolje je to napraviti što bliže osnovi grane.


Objavio: trava
Datum objave: 20 Prosinac 2011 u 01:51
Sad sam skužio da je jedna podloga 5 cm,na nju svakako kalemiti pod koru,na željenu visinu,kao ona moja jabuka,može sa dvije ili tri plemke.


Objavio: gospina trava
Datum objave: 04 Siječanj 2012 u 17:03
nekad su ljudi kalemili više vrsti na jednu voćku, čak i do 3-4, svaka osnovna grana je bila druga vrsta. Kako to napraviti?

-------------
Vrbovec, grade moj dragi:

http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related



Objavio: trava
Datum objave: 07 Siječanj 2012 u 20:11
Jednostavno ,na osnovne grane nakalemiš što hoćeš,slično kao na mojoj prvoj slici,tamo sam nakalemio na jednu granu drugu sorte kruške,moglo se isto napraviti i na ostale tri.Ili na debljem stablu kao što sam napravio na onoj zadnjoj slici.Može se ubacivati druge sorte do mile volje na svaku granu koja ti se učini zgodna za tu svrhu.Vidio sam jedno stablo smokve na kojoj je preko 20 sorti smokava.


Objavio: gospina trava
Datum objave: 07 Siječanj 2012 u 21:13
hvala

-------------
Vrbovec, grade moj dragi:

http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related



Objavio: misoo83
Datum objave: 24 Veljača 2012 u 18:40
Jel se sprema neko za kalemljenje ove godine ? ja jedva cekam da pocnem da kalemim, dobio sam plemke bresve a nemam podloge za nju ,jel moze da se kalemi breskva na sljivu ?


Objavio: trava
Datum objave: 25 Veljača 2012 u 20:06
Može na šljivu ali nije preporučljivo,navodno jedino na šljivu damascenku.možda možeš naći negdje neku manju samoniklu breskvu.Ja  pobacam sjemenke šljiva i breskvi po vrtu,uvijek nađem dovoljno podloga za moje potrebe.


Objavio: mecctro
Datum objave: 14 Ožujak 2012 u 05:07
Namjeravam nakalemiti trešnju na amulu. Da li je prekasno za uzeti plemku i kako da odaberem dobru? Amula je debljine ovog debla na Travinoj zadnjoj slici. Da li mogi cijepiti čip-okulacijom (najjednostavnije) ili kako?


Objavio: gospina trava
Datum objave: 14 Ožujak 2012 u 12:34
evo nekoliko korisnih filmića :


http://www.youtube.com/watch?v=jDyBuVa8Wps&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=jDyBuVa8Wps&feature=related

-------------
Vrbovec, grade moj dragi:

http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related



Objavio: trava
Datum objave: 16 Ožujak 2012 u 00:03
Trešnju na amulu?za tu kombinaciju nisam čuo,trešnja ide na rašeljku,klijanac trešnje-divlja trešnja.Sa amulom je nekakav dalji rod,ako nemaš nikakvu drugu podlogu ,probaj.Čip okulacijom se radi uglavnom na lanjskoj mladici,na debljim podlogama uglavnom pod koru.


Objavio: mecctro
Datum objave: 17 Ožujak 2012 u 10:14
Originalno poslano od člana trava trava napisao:

Trešnju na amulu?za tu kombinaciju nisam čuo,trešnja ide na rašeljku,klijanac trešnje-divlja trešnja.Sa amulom je nekakav dalji rod,ako nemaš nikakvu drugu podlogu ,probaj.Čip okulacijom se radi uglavnom na lanjskoj mladici,na debljim podlogama uglavnom pod koru.



Pa ne znam ni ja, ali imam jednu amulu koja nije ukusna pa ide u likvidaciju. I jednu trešnju koja je dobra, a malena. Probat ću pa šta bude. Sada je ionako kasno jer već pupa trešnja.

Kada da uzmem plemke? U jesen ili poslije zime? Također, kad odrežem ostatak amula (ili bilo koje podloge), u kojem roku treba nakalemiti nešto?


Objavio: pr1nc0
Datum objave: 17 Ožujak 2012 u 13:41
Trešnja se dobro prima na amulu. Očito imaš raniju sortu trešnje, jer ove kasnije još miruju. Plemke možeš uzimati i u jesen ali najbolje ti ih je uzeti  u drugom mjesecu, kad prođu niske temperature. Čuvaju se u vlažnim krpama i novinskom papiru koji se stave u vrećice pa u hladnjak, na +4° C ili u vlažni pijesak negdje na hladno ( isto oko +4°) i mračno mjesto.
Podlogu možeš i sada očistiti od suvišnih izbojaka sa strane tako da rane mogu prije zarasti.
Ako si negdje u primorju gdje zima dolazi kasnije također možeš kalemiti početkom osmog mjeseca, s time da 2-3 dana prije kalemljenja dobro zaliješ amulu, a kad ju kalemiš onda bi dobro bilo zalijevati 2 puta tjedno. Ako se primi, trešnja će odrveniti do zime Wink


Objavio: mecctro
Datum objave: 27 Ožujak 2012 u 08:28
Originalno poslano od člana pr1nc0 pr1nc0 napisao:


Podlogu možeš i sada očistiti od suvišnih izbojaka sa strane tako da rane mogu prije zarasti.
Ako si negdje u primorju gdje zima dolazi kasnije također možeš kalemiti početkom osmog mjeseca, s time da 2-3 dana prije kalemljenja dobro zaliješ amulu, a kad ju kalemiš onda bi dobro bilo zalijevati 2 puta tjedno. Ako se primi, trešnja će odrveniti do zime Wink


Hvala!

Da li da onda početkom kolovoza uzmem i plemke. Također, planiram odrezati taj amul na 50-ak cm visine pa onda neće biti suvišnih izboja (kao na Travinoj slici) . Je li to OK ili ne?


Objavio: pr1nc0
Datum objave: 27 Ožujak 2012 u 13:15
Neka ti deblo ostane čitavo, nemoj ga odrezati sve do dana kad ga misliš kalemiti. Poreži samo izdanke koje rastu iz tog debla.
Moja bi ti preporuka bila ako si kalemio do sad da ostaviš par manjih grana i pokušaš kalemiti na zeleno na pup*, u 5-6 mjesecu kad se na trešnji formira mladi pup iznad zelenog lista.

*Kalemljenje na zeleno se uglavnom obavlja pupoljkom u periodu vegetacije, tj. od proljeća do jeseni. Ako se kalemi u ljetnim i jesenjim mjesecima to je očenje na spavajući pupoljak, a kada se kalemi u proljeće očenje na budni populjak.


Objavio: gospina trava
Datum objave: 27 Ožujak 2012 u 13:23
Zgodne škare za cijepljenje voćaka :

http://dx.com/professional-fruit-tree-grafting-tool-with-2-blades-46402 - http://dx.com/professional-fruit-tree-grafting-tool-with-2-blades-46402

-------------
Vrbovec, grade moj dragi:

http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related



Objavio: Drug Mile
Datum objave: 30 Ožujak 2012 u 15:11
Originalno poslano od člana MGrubi MGrubi napisao:

meni nikako nije jasna jedna st var
naime, ja smatram kalemljenje neprirodnim, sama činjenica da sjeme te voćke je beskorisno tj. čudna genetska kombinacija mi je nelogično
svaka biljka ima korjen točno onakakv kakv njenoj vrsti treba
kalemljenje mi dođe ko da meni netko odreže moje noge i stavi noge nekog atletičara da bolje trčim
neprirodno

i uvjek nađem odgovor: treba se podloga staviti i onda se na nju nakalemi plemka
tako je to oduvik bilo
od kad je čovjek (navodno) stvorio plemenite vrste

a ja te pitam: koje je to prvo plemenito stablo bilo?
odakle 1 nakalemljena grančica?


Ovo zgodno pitanje je izgleda ostalo neodgovoreno. U prirodi ima puno jestivog bilja, uključujući samonikle voćke, ako ćemo jesti samo ono što nam je priroda dala, onda se možemo zadržati na njima i gotovo. I ja imam u vrtu puno tih "divljaka", doduše još su mladi ali meni dragi. Možda nije veličina i okus domaće jabuke, ali je barem stablo koje će preživjeti i štetočine, bolesti, mraz, a i pohlepnog susjeda. S druge strane, čovjek povremeno u prirodi pronađe divlju jabuku koja je nešto ukusnija od ostalih. Ne zna je li jednako otporna na bolesti kao njeni susjedi, ali ju želi u svom vrtu. Jedini način da ju ima je da odreže postojeću koja mu se ne sviđa i na nju cijepi ovu slađu. Možda je malo osjetljivija, ali ako se potrudi oko nje, preživjeti će. Ova jabuka opraši još bezbroj susjeda, i nakon puno loših rezultata, možda će jedan dati nešto veći, još slađi plod. Sad će čovjek posjeći sve divlje jabuke koje ima i na njih cijepiti grančice s ove slatke. Sad možda ima voćnjak koji je dosta osjetljiv na bolesti, ili mraz, i priroda bi sigurno eliminirala ovo voće a zadržala olje gorke divljake. Ali čovjek se potrudi pa održi svoj voćnjak u životu. I tako dolazimo do današnjeg dana kada treba voćnjak prskati otrovima 12 puta godišnje, ali je voće besprijekorno.

E sad koliko je to voće proizvod prirode a koliko čovjeka, ne znam, ali valja uvijek napomenuti da postoji izbor. Šume su prepune samoniklog jestivog bilja.

Drugi razlog za cijepljenje je vrijeme. Imam na popisu voćke koje će, ako ih posijem, u rod doći tek za 40 godina. Cijepljenjem, to vrijeme mogu smanjiti na nekoliko godina. Možda ću umjesto stabla od 50 m imati stablo visoko 10 m i možda će umjesto 300 godina živjeti 50, ali mene to zadovoljava. Koga ne zadovoljava, može slobodno sijati.


Objavio: misoo83
Datum objave: 03 Travanj 2012 u 13:08
Jel kalemio neko nesto skoro ili ima u planu da kalemi ?

Ja sam moje plemke pobacao jel se isusile u frizideru :/ a pre toga sam kalemio nesto :)

Najvise sam kalemio kajsije i tresnje


Objavio: pr1nc0
Datum objave: 03 Travanj 2012 u 14:00
Kalemio sam trešnje također, šljive, masline i agrume. Masline i agrumi se mogu kalemiti još 2 mjeseca ako se nađu adekvatne plemke


Objavio: trava
Datum objave: 03 Travanj 2012 u 21:02
ja sam kalemio trešnje,šljive,kaki,agrume,kruške,od svega po malo.Masline su malo suhe pa ću još malo pričekati.pr1nc0 što si kalemio od agruma?


Objavio: gospina trava
Datum objave: 04 Travanj 2012 u 07:57
ja sam dobila fine grančice od našega @Ivane i sve je pocjepljeno!

-------------
Vrbovec, grade moj dragi:

http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related



Objavio: pr1nc0
Datum objave: 04 Travanj 2012 u 13:54
Originalno poslano od člana trava trava napisao:

ja sam kalemio trešnje,šljive,kaki,agrume,kruške,od svega po malo.Masline su malo suhe pa ću još malo pričekati.pr1nc0 što si kalemio od agruma?


Klementine, limune, mandarine i naranče, većinom na podlogu poncirusa, i kod susjeda sam prekalemio neka starija stabla naranči. Uglavnom kora se odvajala, pa sam većinu kalemio na pup pod koru, i par na zarez. Nije još krenulo ali izgleda mi da pup bubri Smile

Iznenadile su me masline, ovu godinu je nekako rano počelo kolanje sokova, s obzirom da nije bilo kiše.


Objavio: trava
Datum objave: 04 Travanj 2012 u 20:48
Zanimaju me limuni koji nisu mjesečari,koji procvjeta u proljeće i najesen da rod,imaš li koji takav ili znaš dali ima negdje takvih limuna?


Objavio: pr1nc0
Datum objave: 04 Travanj 2012 u 22:36
Jeli limun Meyer sorta koja rađa jednom godišnje? Ako je, ima ga tu u blizini.


Objavio: trava
Datum objave: 05 Travanj 2012 u 09:52
Nije,Meyer je mjesečar.


Objavio: misoo83
Datum objave: 05 Travanj 2012 u 14:54
Evo jedan moj kalem tresnje od ove godine , jel ovo izgleda da se kalem primio ?

Jel da otkinem donji pupoljak i kad se to radi da bi gornji imao vise hrane i rastao u stablo ,kalemljenje je na visini 20-tak cm od zemlje.

http://www.imagebam.com/image/afb502183368393">


Objavio: pr1nc0
Datum objave: 06 Travanj 2012 u 08:01
Ja ne bih ništa kidao, neka oba pupa rastu. Tako ćeš dobiti dvije glavne grane.


Objavio: trava
Datum objave: 06 Travanj 2012 u 17:57
Mislim i ja da je bolje da idu oba ,a ako misliš kidati onda je bolje onaj donji ostaviti.Zbog takvih dilema uvijek volim raditi samo sa jednim pupom.



Ispiši stranicu | Zatvori prozor

Forum Software by Web Wiz Forums® version 10.15 - http://www.webwizforums.com
Copyright ©2001-2013 Web Wiz Ltd. - http://www.webwiz.co.uk