Ispiši stranicu | Zatvori prozor

Paprat

Web: Cvijet.info
Kategorija: Cvijeće - Forum o cvijeću
Ime foruma: Trajnice
Opis foruma: Sve o trajnicama u vrtu
URL: http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=1784
Datum ispisa: 08 Srpanj 2025 u 08:03
Verzija softvera: Web Wiz Forums 10.15 - http://www.webwizforums.com


Tema: Paprat
Objavio: Šeflera
Tema: Paprat
Datum objave: 13 Lipanj 2008 u 19:30
Ustvari neznam kam da stavim ovu temu nego u trajnice!

Jako volim paprat, onu šumsku. Naravno da sam si ju priuštila- otišla u obližnju šumu sa štihaćom i preselila tri malca koja su bila maja,maja.
Obzirom na njeno prirodno stanište zasadila sam ju u zemlju malo bogatiju humosom i u hlad- da se osjeća kao da je u šumi!Totalno nezahtjevna biljka- posadi i gledaj kako raste!

Jako se brzo prilagodila i u 4 godine su se oni maje,maje paprati raširile.

Evo kutak za paprat!




Davno , davno sam načula da je paprat i dosta alergena biljka na koju ljudi znaju biti jako alergični radi njenih spora ili pora ili tak nekaj. Uglavnom one točkice kaj su na donjoj strani lišća crne boje. Meni nije niš od nje! Osim zaraze uživanja i izležavanja dok ju gledam.
Prosim da me se nadopuni - hvala!




Odgovori:
Objavio: dugokosa
Datum objave: 13 Lipanj 2008 u 19:41
ja sam čula da je dobro sušenu staviti u jastuk protiv glavobolje
jel to istina


-------------
sutra je novi dan


Objavio: on the cloud
Datum objave: 13 Lipanj 2008 u 19:46
I ja imam paprati, one prave autohtone, šumske, također iskopane dok su još bile male, a sada nakon nekoliko godina i nisu više na razini djetešceta. Sada su već velike, na ozbiljnom nivou adolescenta.
Ne mogu raspoznati jesu li slične ili se ipak malo razlikuju, no, tvoje su lijepe, bujne i zdrave.
Ni moje ne zaostaju mnogo.
Jednoga dana kada sve fotografiram predočit ću ponešto iz svog "skromnog" vrta.
Uskoro odlazim u njegove tajne odaje. Toliko posla... toliko... I toliko zadovoljstva... Tongue


Objavio: Triša
Datum objave: 13 Lipanj 2008 u 21:38
Pogodila si u živac, obožavam paprati, doduše imam one sobne, ali ove su savršene. Ne znam u kojoj su fazi, nadam se da nisu u pubertetu, jer sam prestara za te gluposti.

-------------
RIJEKA

"NEVERA S KVARNERA" odabrala "otok"


Objavio: on the cloud
Datum objave: 13 Lipanj 2008 u 21:42
Pa nisu valjda. Ako ne zanovijetaju, ako su poslušne i dobro napreduju, e, onda bi se možda mogle već i ženiti Wink


Objavio: SilveK
Datum objave: 13 Lipanj 2008 u 22:04
I ja obožavam paprat, i sobne i šumske. Inače se preporuča saditi je po vrtu jer tjera mraveWink


Objavio: Božikovine
Datum objave: 13 Lipanj 2008 u 22:38
Paprat / aspidium filix mas - extractum filicis

Bere se: Cvate od lipnja do rujna. Urano proljeće ili u jesen bere se rizom, kad je najljekovitiji. Ljekovita moć traje godinu dana, a nakon toga treba ga baciti. Osim podanaka upotrebljavaju se i sjemenke.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje: Ekstrakt od paprati, koji služi kao lijek od trakavice (taenia solium), može se izraditi samo u ljekarni. Sami možemo pripremiti lijek tako da 30 g samljevenog korijena pomješamo s jednakom količinom meda. To se uzima na dva puta, u razmaku od 1/2 sata, s crnom kavom. Pola sata nakon toga treba uzeti sredstvo za čišćenje, i to gorku sol, a nikako ricinusovo ulje.

Lječenje počinje navečer: treba jesti jako posoljenog sleđa (haringu), s dosta narezanog luka, još više češnjaka i dosta zelene salate. Tako se trakavica uzbudi. Sutradan ujutro popije se šalica jake i slatke crne kave s lijekom protiv trakavice. Ako se upotrijebi ljekarnički preparat, npr. filmaron, nakon 2 sata valja uzeti sredstvo za čišćenje, najbolje gorku sol.

Paprat je otrovna. Srećom otrov djeluje vrlo polagano. Zato treba uzeti sredstvo za čišćenje. Ricinusovo ulje ne dolazi u obzir kad se upotrebljava kućni pripravak jer ulja olakšavaju resorpciju otrova filicina u tijelo i tako nastaje otrovanje. Zbog toga takvo liječenje od trakavice bezuvjetno mora biti pod liječnikovim nadzorom.

Pošto se uzme sredstvo za čišćenje, veliku nuždu treba obaviti u rešeto, kako bi se pri ispiranju stolice pod tekućom vodom moglo vidjeti jeli izišla i glava trakavice. To je važno zbog toga što trakavica od glave i raste. Naravno to će najbolje ustanoviti lječnik.

Ne iziđe li glava, lječenje se može ponoviti tek nakon mjesec dana, kad se bolesnik oporavi.

Budući da preparat djeluje i na maternicu, trudnice nasmiju uzimati paprat - može izazvati pobačaj.

Najbolji preparati od paprati su eterski ekstrakt i oleum filmaroni, 10 postotna otopina filmarona u ricinovu ulju.

Spava li se na jastucima i madracima koji su napunjeni osušenim lišćem paprati, nestaju reumatični bolovi. U ležajevima s paprati nema nikakve gamadi.

Kod reume učinkovito pomažu kupke od paprati i orahova lista. Kupka se priprema tako da u 3 litre vode stavimo 100 g usitnjenog lista paprati i 100 g usitnjenog lista oraha. Prokuhamo 5 minuta te ohladimo do podnošljive temperature. Kupka traje 20 minuta, a potrebno ju je napraviti za dana. Napominjem kako se omjer odnosi za kupke ruku i nogu.
Nakon kupki, zglobove je potrebno masirati gospinim uljem.

Gotovo kod svih vrsta papratnjača se tijekom travnja i svibnja razvijaju mladi, sočni izdanci, s još nerazvijenim i u spiralu, poput puževe kućice, uvijenim lišćem. Kod nas je jestivost izdanaka gotovo nepoznata za razliku od francuske ili japanske kuhinje. Izdanci se kuhaju u maloj količini zasoljene kipuće vode oko 10 minuta ili na pari 20 minuta. Poslužuju se odmah uz dodatak maslaca ili s uljem i octom kao salata. Mogu se i pržiti. Japanci ih poslužuju s orasima i šećerom ili samo prelivene soja umakom dok ih Amerikaci popeku sa slaninom. Mogu se konezervirati u octu ili zamrznuti blanširane.

Međutim, kod upotrebe biljaka iz prirode u prehrani treba biti na oprezu. Prvo je upitna mikrobiološka kvalitete takvih namirnica, a i neka istraživanja su pokazala da određene tvari iz paprati mogu izazvati zdravstvene probleme, pa čak i pojavu raka probavnog kanala, osobito na jednjaku i želucu. Stoga je bolje uživati u ljepoti paprati u njenom prirodnom okolišu, nego korištenjem njenih izdanaka ugroziti zdravlje.


Objavio: manči
Datum objave: 14 Lipanj 2008 u 08:16
Evo još jednog ljubitelja paprati, u gradskom vrtu imam ogromne paprati koje se inače uzgajaju u pitaru i jednu u kući.......
Pre-volim one iz prirode.....naravno...pokušavam prenjeti jednu malu vrstu koja raste na starim zidovima...ali se ne da.....


Objavio: manči
Datum objave: 14 Lipanj 2008 u 08:17
To je možda bujad, Šeflera!


Objavio: manči
Datum objave: 14 Lipanj 2008 u 08:23
Moje  paprati
 
 
 
Ovaj dio vrta slijedeće zime ide u gradnju pa ga baš ne održavam previše  (  gradski vrt,  jako sjenovit, malo sunca ipak prođe ).


Objavio: on the cloud
Datum objave: 14 Lipanj 2008 u 09:20
Ne, mislim da je to paprat. Bujadike izrastu mnogo više.


Objavio: dugokosa
Datum objave: 14 Lipanj 2008 u 09:24
trenutno imam samo kućnu paprat i to onu na oporavku a iz šume se nisam ni sjetila donesti

-------------
sutra je novi dan


Objavio: andrea01
Datum objave: 14 Lipanj 2008 u 15:53
Originalno poslano od člana manči manči napisao:

To je možda bujad, Šeflera!

Onu bujad koju poznam od djetinjstva sa područja Korduna (okolica Slunja) je drugačija nego ova Šeflerina.
Bujad izraste iz zemlje jako visoko glavna stapka, i onda širi grančice. Podsjeća me ne znam zašto npr. bor, samo što naravno je stapka nije drvenasta. Moji su sa bujadi prekrivali jesenske gredice npr. bijeli luk, ćak i trap sa mrkvom i krumpirom. Naravno da bi na dno stavili slamu i okolo, i prekrili odozgo, a onda još stavili na vrh bujad.

Ova šeflerina paprat svi listovi idu iz korijena iz zemlje.

Oslad je šumska paprat koja ima na donjoj stani lišća pore sa sjemenkama, to sam zapamtila kad sam imala lošu ocjenu iz biologije, a profač je puno zahtjevao... Cry, pa sada vidim i od toga dobre strane. Wink



Objavio: manči
Datum objave: 15 Lipanj 2008 u 22:06
Andrea,  pogledala sam u knjigu, bujad ima listove sa  još grančica kako si ti opisala....ovo je neka druga vrsta paprati u Šeflere....Oslad poznam, manja je i ima jednostavnije listove.....


Objavio: Šeflera
Datum objave: 15 Lipanj 2008 u 22:57
Nije bujad - sigurna sam! Ova ima listove sve iz zemlje i širi se kao pupoljak- u sredini mladi listići , a okolo stari!



Objavio: manči
Datum objave: 16 Lipanj 2008 u 08:11
Našla sam nešto što bi sličilo, kažu narodno ime  -   navala  ženska........Polypodium filix-femina L.
Čak je ova još sličnija  -  Nephrodium filix -  mas L.......navala ili bujatka.
Ovo gledam u knjigu Šumske zeljaste biljke,  Č. Šilić


Objavio: Brbe
Datum objave: 19 Lipanj 2008 u 18:28
Iščešljao sam net i stvarno jako se malo išta nađe o tako "opskurnim" papratima....
Uglavnom ova moja biljčica spada u papratnjače, porodica Selaginellaceae, znanstveno ime Selaginella helvetica (L.) Spring, a hrvatski naziv helvetska selagina... huhhhhsmile46 dosta je bilo teško naći neki podatak o njoj... uglavnom niska paprat i efektna pokrivačica tla...
jedino treba pazit da se zemlja ne sasuši da bude kolko tolko vlažna, ne raste u visinu previše 2 do 5 cm i dovoljno je da grančice dodiruju zemlju da pusti korijen i nastavlja pokrivati tlo....
eto i slikica:
ehh od tolikih postova i slikica nadam se da admin se neće naljutiti na mene...smile143


Objavio: Ivan
Datum objave: 19 Lipanj 2008 u 18:38
Originalno poslano od člana manči manči napisao:

To je možda bujad, Šeflera!
Probajte razlikovati paprat od bujadi

-------------


Objavio: Božikovine
Datum objave: 19 Lipanj 2008 u 18:44
kod nas su paprat i bujad sinonimi...nije čak ni bitno što je...bitno da su u istom staništu vrganji!

-------------


Objavio: manči
Datum objave: 19 Lipanj 2008 u 22:03

Ivane, ne znam što ti nazivaš  - bujad....?

Bujad je vrsta paprati   -   Pteridium aquilinum .,



Objavio: natalija
Datum objave: 22 Lipanj 2008 u 12:33
imam onu "kućnu" paprat - ali još nemam sliku

a i ovu mi je stari nabavio (donio sa otoka kad je čistio masline, kaže da tamo rastu kao korov)




ali ne znam kako se uopće zove ta biljka


Objavio: on the cloud
Datum objave: 22 Lipanj 2008 u 22:28
Takvu "papraticu" imam i ja.
Donijela sam je s Hvara. Virila je iz jednog suhozida i sva se skvrčila od vreline.
Nakon sadnje u kontinentalnim uvjetima nije niti malo posustala.
S obzirom da je posađena s južne strane, odolijeva svim zimskim nedaćama. Ne naraste visoko i odličan je izbor za suhe kamenjare.


Objavio: manči
Datum objave: 22 Lipanj 2008 u 23:14
To je zlatna paprat, raste iz kamenih međa na sjenovitim položajima....iznenadila me je i sam niknula iz mog zida.... upravo sam to otkrila, a  toliko puta sam je prenosila bezuspješno...


Objavio: macak
Datum objave: 08 Srpanj 2008 u 10:47
Opet ja s pitanjem. Kupila bih paprat za posaditi vani, htjela bih neku drugačiju od šumskih (na prolječe ću u šumu, kad mi beba poraste), imate li koje ime za mene, da ne kupim sobnu? Kupujem u Peveca jer nisam iz Zagreba, pa i nemam neki izbor trgovina za biranje.


Objavio: Anastazija_
Datum objave: 05 Ožujak 2014 u 17:53

http://s1107.photobucket.com/user/Anastazija_/media/Proljece%202013/DSC02341.jpg.html" rel="nofollow">

http://s1107.photobucket.com/user/Anastazija_/media/Ljeto%202012/DSC01493.jpg.html" rel="nofollow">




-------------
U životu nije važno koliko puta padneš , već koliko si se puta spreman dignuti.



Ispiši stranicu | Zatvori prozor

Forum Software by Web Wiz Forums® version 10.15 - http://www.webwizforums.com
Copyright ©2001-2013 Web Wiz Ltd. - http://www.webwiz.co.uk