Ispiši stranicu | Zatvori prozor

Pajasen - ailanthus altissima

Web: Cvijet.info
Kategorija: Drveće, živice, palme ruže i bonsa -Forum o drveću
Ime foruma: Drveće
Opis foruma: Sve vezeno za drveće u vrtu
URL: http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=4452
Datum ispisa: 20 Travanj 2024 u 00:01
Verzija softvera: Web Wiz Forums 10.15 - http://www.webwizforums.com


Tema: Pajasen - ailanthus altissima
Objavio: OTOK
Tema: Pajasen - ailanthus altissima
Datum objave: 04 Ožujak 2010 u 14:01
Otvorena je veoma zanimljiva tema - Gdje god vidiš prazno mjesto tu drvo posadi, ali ........ nikako ne ovo drvo


Ailanthus altissima, pajasen, jelš, rajsko drvo

Razgranato, brzorastuće, listopadno stablo, visoko do 30 metara. Podrijetlom je iz Kine, a danas je široko rasprostranjena vrsta. U Europu je unesen 1751. godine i sađen kao ukrasna biljka, a danas ga bije glas vjerovatno najagresivnije biljne vrste.
Jedno dobro razvijeno stablo godišnje proizvede više od 300.000 sjemenki koje izrazito lako klijaju. Osim toga širi se i izdancima iz korijenovog sustava koji se pojavljuju i na 20 metara udaljenosti od matičnog stabla.
Nemilice se širi te ugrožava opstanak autohtonih biljnih vrsta te ih potiskuje. Mijenja izgled krajolika, a zbog rijetkog rasporeda grana onemogućava gniježđenje ptica.
Izrazito je agresivna, invazivna  i prilagodljiva vrsta koja raste na različitim tipovima tla, a ne trpi samo suvišak vode i duboku sjenu.
Inače, ovo drvo prilično lijepo izgleda, osim što lišće ima neugodan miris.

Vrlo je slično ruju - rhus typhina, a najlakše se od njega razlikuje upravo lišćem koje je kod pajasena neugodnog mirisa, a kod ruja nije.

Eto, s ovim se drvom borim u svom vrtu, niče na sve strane


 



Odgovori:
Objavio: misty-da
Datum objave: 04 Ožujak 2010 u 16:18
Originalno poslano od člana OTOK OTOK napisao:

Otvorena je veoma zanimljiva tema - Gdje god vidiš prazno mjesto tu drvo posadi, ali ........ nikako ne ovo drvo


Ailanthus altissima, pajasen, jelš, rajsko drvo

Razgranato, brzorastuće, listopadno stablo, visoko do 30 metara. Podrijetlom je iz Kine, a danas je široko rasprostranjena vrsta. U Europu je unesen 1751. godine i sađen kao ukrasna biljka, a danas ga bije glas vjerovatno najagresivnije biljne vrste.
Jedno dobro razvijeno stablo godišnje proizvede više od 300.000 sjemenki koje izrazito lako klijaju. Osim toga širi se i izdancima iz korijenovog sustava koji se pojavljuju i na 20 metara udaljenosti od matičnog stabla.
Nemilice se širi te ugrožava opstanak autohtonih biljnih vrsta te ih potiskuje. Mijenja izgled krajolika, a zbog rijetkog rasporeda grana onemogućava gniježđenje ptica.
Izrazito je agresivna, invazivna  i prilagodljiva vrsta koja raste na različitim tipovima tla, a ne trpi samo suvišak vode i duboku sjenu.
Inače, ovo drvo prilično lijepo izgleda, osim što lišće ima neugodan miris.

Vrlo je slično ruju - rhus typhina, a najlakše se od njega razlikuje upravo lišćem koje je kod pajasena neugodnog mirisa, a kod ruja nije.

Eto, s ovim se drvom borim u svom vrtu, niče na sve strane


 
Poznato mi je to drvo Confused Preko puta moje (sada bivše) kuće u Splitu, toliko se raširio i raste takvom brzinom da ga je nemoguće bilo zaustaviti!
U početku sam mislila da je riječ o nekoj vrsti paprati, ali stabla su toliko izrasla da mi je bilo jasno da griješim.
Hvala što si pojasnio o čemu se radi Smile


Objavio: minimode
Datum objave: 04 Ožujak 2010 u 17:05
ja nisam dozvoljavala mm da ga posijeće, ima ih na jednom mjestu kraj kuće 5-6 i to sa debelim deblom, stvara dobru sjenu, kako nemam još u planu ništa za taj dio što se tiče ozeljenjavanja poživjet će još malo...
p.s. sad bar znam kako se zove, thks Otok!


-------------
«Ljudi se doživljavaju previše ozbiljno. To je nasljedni grijeh. Da su se pećinski ljudi više smijali, vjerovatno bi svjetska povijest drugačije izgledala.»
O. Wilde


Objavio: mali kaktus
Datum objave: 13 Travanj 2010 u 20:27
Ja se slažem sa Otok,to je zaista prilično agresinvo drvo i ne možeš ga se riješit


Objavio: luna
Datum objave: 22 Travanj 2010 u 13:37
Zanimljivo.


Objavio: medomann
Datum objave: 20 Svibanj 2010 u 14:37
ja sam presadio 3com jer je medonosno pa u tu ruku mi se svidja. znam otprije da je invazivno pa cu opreznije. med od njega je inace vrlo aromatican i taman.


Objavio: OTOK
Datum objave: 20 Svibanj 2010 u 14:44
Nemam pojma o medu, ali mislim da se toga više nikada nećeš riješiti.
Jučer sam po vrtu i oko njega počupala više od 100 malih, a ima ih još barem toliko


Objavio: medomann
Datum objave: 21 Svibanj 2010 u 15:42
budem onda presadio 2com, ostavit samo 1, sreca pa sam ga posadio u bagremovoj sumi pa ne moze toliko dominirat, a i da se prosiri nije mi u vrtu nego u sumi, mada ni tu se ne smije sirit jer mi treba zamljiste za ostalo drvece i grmlje. mogu ti reci da bi se neki pčelari jako poveselili tim sadnicama. pozz


Objavio: franc
Datum objave: 25 Srpanj 2010 u 18:25
Tema mog diplomskog rada je Međufamilijarna varijabilnost ploda i jednogodišnjih sadnica kiselog drveta (Ailanthus altissima Mill) iz različitih ekološko-vegetacijskih oblasti...
Odlicno je drvo jer pojavom problema smanjenja površina pod šumama a zbog slabljenja otpornosti autohtonih vrsta treba ispitati potecijale alohtnoih vrsta koje bi mogle da doprinesu povećanju proizvodnje i unapređenju opšte korisnih funkcija šuma gdje kiselo drvo (Ailanthus altissima) predstavlja vrstu koja se odlikuje visokom adaptacionim potencialom.
Drvo je cak i lijepo


Objavio: OTOK
Datum objave: 25 Srpanj 2010 u 18:31
Franc, možda je korisno, lijepo je - tu se slažem, a da ima visoki adaptacioni potencijal u to me ne trebaš uvjeravati - u mom se vrtu adaptirao savršeno Wink.
Čupam svake godine nekoliko stotina mladih pajasena.


Objavio: franc
Datum objave: 25 Srpanj 2010 u 19:50
hahaha..znam o cemu pricas, jasni su mi vrtni problemi ...ali sam zelio da skrenem paznju na globalni problem i ailanthus kao jedan od mogucih resenja, svakako da mu nije mjesto gdje druge mnogo korisnije vrste mogu da uspijevaju...recimo resavanje problema hercegovackog krsa,dalmatinskog itd(za takva stanista je idealan)..zamisli totalno ne plodna stanista recimo bilo koje dinarske,mediteranske planine i na njima sumu ailanthusa 8) ...rekao bih ti kako da ih se rijesis , ali ipak ne mogu 8) ....4 godine istrazujem kiselo drvo, vezao sam za njega
sala naravno ..pogledaj sa druge strane, protiv koga ne mozes pridruzi mu se....(po pitanju tvojih sadnica/nadji nacin da ih iskoristis pa se obogati) i ovo je sala..mada...zelio bih da postavim jednu sliku ali ne znam kako...prikaz ekstremnog stanista K.D u Mostaru


Objavio: OTOK
Datum objave: 25 Srpanj 2010 u 20:01
Da sam u ovih dvadesetak godina za svakog isčupanog dobila kunu, sada bi bila bogataš.
Moram i ja slikati, pa da vidiš o čemu pričam.


Objavio: franc
Datum objave: 26 Srpanj 2010 u 01:12
vjerujem ti...rasadnik u kome sam postavljao ogled je imao problema da iskorijeni preostali sadni materijal koji mi vise nije trebao a bilo ga je dosta oko 21 000 sadnica... tj naradili su se ... a ja im nisam pomogao 8)


Objavio: osbourne
Datum objave: 28 Kolovoz 2010 u 14:58
ljudi recite mi da li je preporučljivo drvo zasaditi u neku veeliku vazu, treba mi za uzgoj nekih leptira kao biljka hraniteljica?
hoće li se tako širiti dalje? strah me sjemenki...


Objavio: Marpa
Datum objave: 20 Rujan 2010 u 02:38
Originalno poslano od člana medomann medomann napisao:

budem onda presadio 2com, ostavit samo 1, sreca pa sam ga posadio u bagremovoj sumi pa ne moze toliko dominirat, a i da se prosiri nije mi u vrtu nego u sumi, mada ni tu se ne smije sirit jer mi treba zamljiste za ostalo drvece i grmlje. mogu ti reci da bi se neki pčelari jako poveselili tim sadnicama. pozz
 
Dragi moji, treba se malo pozanimati o tome drvetu i ne samo saditi, jer vam se čini zanimljiv za nešto, što vama trenutačno treba.
 
Za pajasen kažu, da si životni prostor, osim sa približno 325.000 sjemenki izvrsne kaljivosti i odličnom sposobnošću vegetativnog razmnožavanja ( to poznajo oni, što su ga rezali i čupali ) pridobiva i izlučivanjem posebnih toksina, koji sprječavaju, da se u njegovoj okolini razviju druge vrste.
 
Neki govore i o alergijama na pelud tog drveta a njegov sok navodno prouzrokuje i miokarditis.
 
Jako dobro se snalazi i uspijeva u krajevima sa toplom klimom, zato ga je sve više u primorju i u Dalmaciji, gdje se ljudi valjda vesele drvetu, koje se tako lijepo i brzo udomaćuje na kamenjaru. Koliko mi je poznato od samog drveta nikakve koristi nema .
 
Googlajte 

Ailanthus altissima



Objavio: Baka Bea
Datum objave: 20 Rujan 2010 u 05:00
Originalno poslano od člana franc franc napisao:

vjerujem ti...rasadnik u kome sam postavljao ogled je imao problema da iskorijeni preostali sadni materijal koji mi vise nije trebao a bilo ga je dosta oko 21 000 sadnica... tj naradili su se ... a ja im nisam pomogao 8)
Suosjećam s ljudima iz tog rasadnika.

Pametnome dovoljno... nakon svega napisanog ne bih ga nikad i nigdje posadila. Njegove sjemenke raznosi vjetar, pa ga dobijete na poklon a i da ne želite. Kad se stablo odreže  a taj zahvat papreno naplaćuju, ne može se ubiti, iz korijena tjeraju desetine novih izdanaka. Pomaže jedino teška kemija. Ima i ljepšeg i korisnijeg drveća.


Objavio: Marpa
Datum objave: 20 Rujan 2010 u 10:56
Šumarski list, godina 1901:
 
Počnite čitati na dnu 32. stranice pdf dokumenta.
 
http://sumlist.sumari.hr/190106.pdf#page=35 - http://sumlist.sumari.hr/190106.pdf#page=35


Objavio: Perla
Datum objave: 20 Rujan 2010 u 11:13
Originalno poslano od člana Baka Bea Baka Bea napisao:

Originalno poslano od člana franc franc napisao:

vjerujem ti...rasadnik u kome sam postavljao ogled je imao problema da iskorijeni preostali sadni materijal koji mi vise nije trebao a bilo ga je dosta oko 21 000 sadnica... tj naradili su se ... a ja im nisam pomogao 8)
Suosjećam s ljudima iz tog rasadnika.

Pametnome dovoljno... nakon svega napisanog ne bih ga nikad i nigdje posadila. Njegove sjemenke raznosi vjetar, pa ga dobijete na poklon a i da ne želite. Kad se stablo odreže  a taj zahvat papreno naplaćuju, ne može se ubiti, iz korijena tjeraju desetine novih izdanaka. Pomaže jedino teška kemija. Ima i ljepšeg i korisnijeg drveća.


Slažem se! Ovo drvce je jaaako korovasto. Njime je zasađen zapadni dio ZG i rezultat je nekontrolirano izrastanje svuda!
Nemoguće ga je iskorjeniti, a vrtlari Zrinjevca, koji održavaju nasade po gradu, samo nemilosrdno šišaju mladice, koje se pojavljuju svuda!



Objavio: OTOK
Datum objave: 20 Rujan 2010 u 16:59
Otvorila sam ovu temu jer svakodnevno gledam ovo drvo koje raste svugdje i guši sve pred sobom.
Meni predstavlja veliki problem jer ga nikako ne mogu obuzdati.

Evo slike iz mog dvorišta, gdje svakodnevno čupam i travu i pajasen, pa ipak
možete primjetiti par primjeraka



A ovo je samo malo dalje, cijela šuma je narasla, a pred možda 10 dana sve smo isčupali, narasli su novi a rastu velikom brzinom, kao što vidite i iz samog kamena



Ali, moj susjed uzgaja "krasan ogroman primjerak" pun cvjetova, rastu svugdje pa ja uzaludno čupam




Objavio: Anaida
Datum objave: 21 Rujan 2010 u 09:30
Odlični savjeti!

-------------
"Više nego iz tvojih usana neka govori ljubav iz nježnosti tvojih ruku, iz srdačnosti tvojega smiješka i iz pažnje tvojega srca."
P.Bosmans


Objavio: Mira K
Datum objave: 12 Listopad 2013 u 13:25
Definitivno nije dobro došao u mom vrtu, ne mogu ga se riješiti... Užaš!
 


-------------
Rijeka



Objavio: vijolica
Datum objave: 12 Listopad 2013 u 17:07
A znate kako ga zovu kod mene?
Božje drvo!
Nemam pojma zašto,prije bi mu odgovarao neki drugi naziv


Objavio: Fidorena
Datum objave: 06 Ožujak 2014 u 18:30
Wink Interesantan naziv.....


Objavio: smrcko
Datum objave: 03 Lipanj 2014 u 15:44
E pa nema zla protiv kojeg se nismo borili. Mislim da je to to stablo, kojeg je bilo bar 100 na mom vrtu. Sad ga ima  na susjednoj zapuštenoj parceli.

Žestoki okršaji koji su trajali možda i 2 godine sa tom biljkom, su dolje na linku. Više ga nema na mojoj parceli,  a susjednu zapuštenu parcelu u jesen nasipam solnom kiselinom (po biljci koja mi je prijetnja za ponovno širenje).

Jučer sam išla gledati ta stabla na susjednoj parceli. Dva stabla su se sasušila iz meni nepoznatog razloga, jedano stablo je zdravo i raste po sredini velike hrpe mravinjaka. A ovaj kojeg sam zaljevala solnom kiselinom još se bori, ali je kržljav.

U srž matičnog stabla izbušite svrdlom rupu (ili bušilicom) i zalijete u rupu korocidom ili jeftinije sonom kiselinom, ako je teren zapušten može i po korjenu oko stabla. Biljka u jesen povlači sokove u sebe i tim je gotova asa bum.

Još nisam pokušala ovo sa svrdlom, ali morat ću. Ovo je savjet jednog čovjeka iz poljoprivredne apoteke.

Pa čak zaljevanje i običnim uljem može ubiti stablo. Ali pazite, jer to zagadi tlo.
Ako je opasnost po druge biljke onda probajte makar inekcijama injektirati otrove ili ovo sa rupama svrdla i tekućinom u rupice na stablu. Mrtva centralna biljka, mretve i bebice.

 Slična borba me očekuje i sa malinama

Svo ovo korjenje koje se vidi na cijeloj stranici i koje smo mjesecima čupali, je taj pajasen. A ovo su slike samo iz jednog perioda, a borba je dugo trajala. Vadio se korjen po korjenčić.

http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=2093&PN=7&title=moj-prvi-vrt" rel="nofollow - http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=2093&PN=7&title=moj-prvi-vrt

Tu se vidi ispod površine koliko je novog korjenja spremnog za nove biljke.

Morali smo vaditi sve i prosijavati da odstranimo sav korov od te biljke.



-------------
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.



Ispiši stranicu | Zatvori prozor

Forum Software by Web Wiz Forums® version 10.15 - http://www.webwizforums.com
Copyright ©2001-2013 Web Wiz Ltd. - http://www.webwiz.co.uk