Ispiši stranicu | Zatvori prozor

Žive ograde kao zaštite od vjetra

Web: Cvijet.info
Kategorija: Drveće, živice, palme ruže i bonsa -Forum o drveću
Ime foruma: Živice
Opis foruma: Sve o živicama i šta je potrebno za njih.
URL: http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=6620
Datum ispisa: 29 Ožujak 2024 u 16:35
Verzija softvera: Web Wiz Forums 10.15 - http://www.webwizforums.com


Tema: Žive ograde kao zaštite od vjetra
Objavio: smrcko
Tema: Žive ograde kao zaštite od vjetra
Datum objave: 11 Siječanj 2012 u 23:00
Dakle kako se bavim vjetrozaštitnim ogradama, evo još jednih zanimljivih informacija.

Caragana arborescens ili Sibirski graškov grm

Zona 2 i gdje su uvjeti otežani.
Raste brzo, poželjno puno sunce, dobra drenaža.
Dobar izbor za zaštitu od vjetra.

Tu se može vidjeti primjer

http://www.nas-krug.hr/shop/index.php?option=com_content&task=view&id=184&Itemid=67 - sibirski grašak

Caragana%20Siberian%20Peashrub%20Flowering%20Shrub%20Image



Lonicera tatarica - Tatarska kozokrvina - Honeysuckle Arnolds Red

Zona 2
Položaj sunčan do polusjene
Brzorastuća. Dobar izbor za zaštitu od vjetra.

Arnolds%20Red%20Honeysuckle%20Flowering%20Shrub%20Image





-------------
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.



Odgovori:
Objavio: smrcko
Datum objave: 11 Siječanj 2012 u 23:39
Elaeagnus angustifolia - Ruska maslina

Zona 3
Položaj sunčan.
Zemlja vlažna do suha i dobro drenirana.
Pogodna za jako vjetrovita podneblja

http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=5210 - http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=5210


Ulmus pumila - Sibirski brijest - Siberian Elm

Zona 3.
Tlo od vlažnog do suhog, dobro drenirano.
Položaj od sunčanog do polusjene.

Odlična biljka za vjetrozaštitu.

http://www.sekvoj.cz/sekvoj/eshop/0/0/5/25-Jilm-sibirsky-40-60-cm - http://www.sekvoj.cz/sekvoj/eshop/0/0/5/25-Jilm-sibirsky-40-60-cm


-------------
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.


Objavio: smrcko
Datum objave: 11 Siječanj 2012 u 23:50
Hibridi vrbe - Willow Hybrid
Križanac između Salix matsudana and Salix alba nastala Salix matsudana x alba

Zona 2
Vlažno i dobro drenirano tlo.
Brzo rastuća.
položaj od sunčanog do polusjene.

http://www.google.com/search?tbm=isch&hl=en&source=hp&biw=1024&bih=581&q=White+Pine&gbv=2&oq=White+Pine&aq=f&aqi=g10&aql=&gs_sm=s&gs_upl=10048l10048l0l11312l1l1l0l0l0l0l307l307l3-1l1l0#hl=en&gbv=2&tbm=isch&sa=1&q=Willow+Hybrid&pbx=1&oq=Willow+Hybrid&aq=f&aqi=g5g-m1g-S4&aql=&gs_sm=s&gs_upl=139228l139228l0l141215l1l1l0l0l0l0l231l231l2-1l1l0&bav=on.2,or.r_gc.r_pw.,cf.osb&fp=53b46280d1235a4b&biw=1024&bih=581 - Willow Hybrid


-------------
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.


Objavio: smrcko
Datum objave: 12 Siječanj 2012 u 00:27
Iskusni savjeti uspješnih vrtova u vjetrovitim područjima je da se sade 2- 3 reda biljaka. Tim se pojačava zaštita.

Hladan vjetar može duplo sniziti temperaturu, ovisno od brzine vjetra.
Vjetrozaštita u dužinu bi bila otprilike 10 puta visina ograde, ograda ublažava brzinu vjetra i tim podiže temperaturu. Takođe ograde štite od snijega i erozije tla.
Sađenje vjetrozaštite na sjeveru i zapadu može umanjiti troškove grijanja i do 30 %.

Poželno je provjeriti iz kojih smjerova puše vjetar, to je jako bitno.

Kad se sadi u više redova prvi red mora biti od brzorastućih i gustih drveća i grmlja, koji će štiti sredinu terena ili kuću od gomilanja snijega. Na taj način se sprječava gomilanje vlage koji se može pojaviti od otapanja zarobljenog snijega u proljeće.

Drugi red treba biti visoko brzorastuće grmlje i drveće, koje će činiti vjetrobran.

Treći red su grmovi koji su niži i gusti.


-------------
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.


Objavio: smrcko
Datum objave: 12 Siječanj 2012 u 22:01
Glog - Crataegnus

Informacije za Crataegus laevigata „Paul Scarlet“ (Ukrasni glog)
Listopadno stablo, konične krošnje.

Vrijeme cvatnje: svibanj, tamno rosa boje
Visina rasta: 7 m
Širina rasta: 4 m
Položaj za rast: sunčan i polusjenovit

Tlo: dobro ocjedita, humusna tla
Namjena: sadi se u parkovima i vrtovima kao soliterno stablo
Otpornost na temperaturu: otporna na niske temperature. Podnosi zonu 4

http://www.google.com/search?hl=en&sugexp=pfwl&cp=13&gs_id=11&xhr=t&q=hawthorne+plant&gs_sm=&gs_upl=&bav=on.2,or.r_gc.r_pw.,cf.osb&biw=1024&bih=581&um=1&ie=UTF-8&tbm=isch&source=og&sa=N&tab=wi&ei=0kAPT8OtJZCe-wb05uDQAg#um=1&hl=en&tbm=isch&sa=1&q=hawthorne+hedge&pbx=1&oq=hawthorne+hedge&aq=f&aqi=g-s2g-sS1&aql=&gs_sm=s&gs_upl=23652l26311l0l27937l7l7l1l0l0l0l280l1282l0.3.3l6l0&bav=on.2,or.r_gc.r_pw.,cf.osb&fp=2d892f7b8dc738fa&biw=1024&bih=581 - Glogova ograda slike


Trnina - Prunus spinosa

Zona 4

http://www.nas-krug.hr/shop/index.php?option=com_content&task=view&id=203&Itemid=67 - http://www.nas-krug.hr/shop/index.php?option=com_content&task=view&id=203&Itemid=67

http://www.google.com/search?pq=blackthorn+tree&hl=en&sugexp=pfwl&cp=34&gs_id=3d&xhr=t&q=blackthorn+tree+%2B+temperature+zone&gs_sm=&gs_upl=&biw=1024&bih=581&bav=on.2,or.r_gc.r_pw.,cf.osb&um=1&ie=UTF-8&tbm=isch&source=og&sa=N&tab=wi&ei=j0kPT9yLH4yE-waTj-m6Ag#um=1&hl=en&tbm=isch&sa=1&q=blackthorn+hedge&pbx=1&oq=blackthorn+hedge&aq=f&aqi=g1g-S4&aql=&gs_sm=s&gs_upl=2374l4430l0l6398l5l5l0l2l2l0l290l722l0.1.2l3l0&bav=on.2,or.r_gc.r_pw.,cf.osb&fp=2d892f7b8dc738fa&biw=1024&bih=581 - Ograda od trnine slike


-------------
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.


Objavio: smrcko
Datum objave: 12 Siječanj 2012 u 22:26
Crvenolisna šljiva - Prunus cerasifera

Zona 5
http://www.nas-krug.hr/shop/index.php?option=com_content&task=view&id=370&Itemid=53 -
http://www.nas-krug.hr/shop/index.php?option=com_content&task=view&id=370&Itemid=53

http://www.gapphotos.com/imagedetails.asp?imageno=47352 - Ograda od crvenolisne šljive


-----------------------

Purpurni rododendron - Purple Rhododendron

Otporan možda i do 4 zone.
http://www.arborday.org/treeguide/treeImages.cfm?ID=228 -
http://www.arborday.org/treeguide/treeImages.cfm?ID=228

http://www.google.com/search?pq=cherry+plum+++temperature+zone&hl=en&sugexp=pfwl&cp=17&gs_id=y&xhr=t&q=Prunus+cerasifera+%2B+temperature+zone&gs_sm=&gs_upl=&bav=on.2,or.r_gc.r_pw.,cf.osb&biw=1024&bih=581&um=1&ie=UTF-8&tbm=isch&source=og&sa=N&tab=wi&ei=jUwPT---LqOP4gSL1tWGBA#um=1&hl=en&tbm=isch&sa=1&q=purple+rhododendron+&pbx=1&oq=purple+rhododendron+&aq=f&aqi=&aql=&gs_sm=s&gs_upl=648l648l0l1732l1l1l0l0l0l0l0l0ll0l0&bav=on.2,or.r_gc.r_pw.,cf.osb&fp=2d892f7b8dc738fa&biw=1024&bih=581 - Slike purpurni rod.






-------------
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.


Objavio: smrcko
Datum objave: 12 Siječanj 2012 u 22:28
http://www.youtube.com/watch?v=2psN9KsfbPA&feature=player_embedded - http://www.youtube.com/watch?v=2psN9KsfbPA&feature=player_embedded

-------------
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.


Objavio: smrcko
Datum objave: 12 Siječanj 2012 u 22:43
Vrba iva - Salix caprea

Zona 4

http://www.nas-krug.hr/shop/index.php?option=com_content&task=view&id=217&Itemid=67 - http://www.nas-krug.hr/shop/index.php?option=com_content&task=view&id=217&Itemid=67


-------------
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.


Objavio: Drug Mile
Datum objave: 13 Siječanj 2012 u 11:55
To šmrcko, bravo! Posadio jesenas jednu ogradu od ruske masline, javim na proljeće-ljeto kako se drži.


Objavio: smrcko
Datum objave: 13 Siječanj 2012 u 16:49
Drug Mile, maslinu sam obrala i posijala
Nadam se da će nići uspješno kao i tvojaBig%20smile


-------------
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.


Objavio: smrcko
Datum objave: 12 Veljača 2012 u 15:30
Vodič za žive ograde i kakve uvjete traže.

http://www.hedging.co.uk/acatalog/guide-hg-m.html - http://www.hedging.co.uk/acatalog/guide-hg-m.html
http://www.hedging.co.uk/acatalog/guide-hg-i.html -

-------------
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.


Objavio: smrcko
Datum objave: 10 Listopad 2012 u 21:07
http://www.plant-materials.nrcs.usda.gov/pubs/txpmcot5769.pdf - http://www.plant-materials.nrcs.usda.gov/pubs/txpmcot5769.pdf

KORISNE INFORMACIJE


-------------
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.


Objavio: Medvjed34
Datum objave: 30 Listopad 2012 u 06:12
Smrcko, jako mi je zanimljiva ova tema, a i sam radim na ozelenjavanju ograde. Ja sam oko cijelog dvorišta stavio Grab i sad čekam da vidim rezultate oko proljeća. Vjerojatno će trebati dopuniti neke rupe, ali mislim da će se dobro snaći. Kao naša autohtona biljka dobro se prilagođava, lako se razmnožava sjemenom, podnosi sjenu, orezivanje... Ja sam se u ogradu od graba zaljubio prilikom nekoliko posjeta Beču i njihovim nepreglednim šetalištima uređenim upravo ovom vrstom ograda (posebice parkovi Schönbrunna). Pogodan je za žive ograde zbog toga što suho lišće u jesen dugo ostaje na granama pa je čini dobrom zaštitom od vjetra i skloništem za ptice.
Nema posebne zahtjeve na tlo. Kao autohtona biljka na našim područjima predstavlja jako dobar izbor i to što je autohton, jedan je od razloga zašto baš Grab oko mojeg dvorišta. Plan je stvoriti prirodnu životnu zajednicu tako da ograda, osim zaklona od pogleda, vjetra i ostalih prirodnih pogoda/nepogoda, pruži dom pticama, ježevima, bumbarima i svim ostalim korisnim životinjicama koje uživaju u takvoj sredini.


-------------
Živi svaki dan kao da ti je prvi


Objavio: Carol
Datum objave: 30 Listopad 2012 u 23:35
Medo, slazem se s tvojim izlaganjem o grabu. I sama imam takvu ogradu, a kod mene je sadjen prvenstveno zbog dubokog korijena ( u blizini je kliziste ). Osim svega navedenog, jos nesto, dobro podnosi nagrtanje. Znaci otpalo lisce okolnom drveca i pokosena trava idu pod zivicu. Pticice, znam da stanuju u zivici, ali jezeka vec nisam duuugo vidla, a jako rado bi ga udomila. 

-------------
Vu plavem trnaci mi hiža stoji

od zelenih veja je videti ni..


Objavio: smrcko
Datum objave: 31 Listopad 2012 u 11:05
Bravo, baš mi je drago da se netko javio na ovu temu sa korisnim informacijamaHug

Moj trenutni izbor su vrba, tuje, pačempresi, lješnjaci i aronije kao vjetrozaštita.
Za tuje nisam sigurna da će završiti dobro, oboljevaju. Mislim da vlaga i tlo im ne odgovaraju.

Mislim da je prednost graba što bzo raste.

Napišite gdje ste nabavljali sadnice graba i mene interesuje takva ograda.

Znate li kad se ubire sjeme i što treba raditi kad se sadi, treba li straifikacija?
Može li to biti sjeme šumskog graba?


-------------
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.


Objavio: Carol
Datum objave: 31 Listopad 2012 u 18:49
Napišite gdje ste nabavljali sadnice graba i mene interesuje takva ograda.

 
Hm, ja sa svoje donesla iz sume. I onak se moraju u sumi prorijediti, jer se jako gusto zasiju Wink 


-------------
Vu plavem trnaci mi hiža stoji

od zelenih veja je videti ni..


Objavio: smrcko
Datum objave: 31 Listopad 2012 u 21:24
Znači da može običan šumski grab? Wink

Pretpostavljam da se sadnice uzimaju sada kad vegetacija miruje?Smile

-------------
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.


Objavio: sadnice
Datum objave: 05 Veljača 2013 u 11:47
Originalno poslano od člana smrcko smrcko napisao:

Znači da može običan šumski grab? [IMG]smileys/smiley2.gif" align="absmiddle" alt="Wink" /> Pretpostavljam da se sadnice uzimaju sada kad vegetacija miruje?[IMG]smileys/smiley1.gif" align="absmiddle" alt="Smile" />

I ja sam za ivu ogradu posadio šumski grab.
Da, sada se uzima i sadi kada vegetacija miruje.

Meni se nije baš najbolje primio, odnosno čini se da treba malo duže vremena da se prilagodi, ali valjda će biti uredu.

-------------
Prodajem sadnice crnog oraha iz vlastitog rasadnika, cijena 10 kn/sadnica. Kontakt: 098/137-2403


Objavio: abutilon
Datum objave: 06 Travanj 2013 u 16:11
Žive ograde, su NAJLJEPŠE ograde. Rade sjenu, stvsraju biljnu masu, koju možemo kompostirati nakon rezidbe, uvijek su svježe,često puta mirišu, pticama su hrana ako imaju bobice,same se obnavljaju, štite nas od prašine s ulice. Jedino ju treba posaditi i orezivati. Obožavam ih, pa makar imale i bodlje.

-------------
- http://zelenivrt.blogspot.com


Objavio: smrcko
Datum objave: 12 Studeni 2013 u 19:12
Originalno poslano od člana sadnice sadnice napisao:


I ja sam za ivu ogradu posadio šumski grab.
Da, sada se uzima i sadi kada vegetacija miruje.

Meni se nije baš najbolje primio, odnosno čini se da treba malo duže vremena da se prilagodi, ali valjda će biti uredu.


Puno uvjeta utiče na to kako će se biljka primiti i razvijati.
Nebiste vjerovali imam dva reda lješnjaka posijanih u isto vrijeme, ali presađenih u par dana razlike.
Jedni su visoki bar 60 cm, a ovi drugi kasnije presađeni manji od 30 cm.


-------------
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.


Objavio: Camellia
Datum objave: 13 Studeni 2013 u 10:46
Evo da i ja napišem svoja iskustva sa živicom.Kuća mi se nalazi 15 km od Zagreba na brijegu,oko 205 m n/m,sa čestim vjetrovima ,posebno sjevercem(to je bilo izraženo ovaj tjedan).Konzultirala sam se čovjekom koji je po zanimanju šum.ing i ima svoj rasadnik.Pteporučio mi je stupaste tise,Taxus baccata, koje smo i posadili.Pokazale su se izuzetno izdržljive na visoke temperature jer ih nikad nisam zalijevala,na niske i snijeg(nijedna grana nije bila slomljena,a snijeg je bio oko 70-80 cm te je vrlo otporna na sve nametnike.Ne napada ju crveni pauk kao tuje,ne suše joj se grane.Jedina mana je što sporo rastu i cijena jedne koja je od 60-70 kn,visine oko 80 cm.Posađene su prije 6 godina,već su dovoljno guste,a visina im je oko 1,80.Svakako za preporučiti.


Objavio: smrcko
Datum objave: 13 Studeni 2013 u 19:30
Vidim da su to Taxus bacata Fastigiata. Sad sam dobila novu bubu za kupovinu.

Kod mene su uglavnom
Taxus baccata media Hicks, imam ih možda 12-tak.
Kupovala sam ih po niskim cjenama, čak i po 11 kn. Imala sam sreću da sam naletila na tu cijenu u MBM-u. U Bauhausu su bile i po 150kn, uzimala sam za poklon.

Tisa ima u primorju i prekrasne su. Dobro podnose vrućinu i sušu.

Moje su ipak bile oštećivane od vjetra, na mom terenu su ekstremni hladni vjetrovi. Ali trgnu se i nastave rasti.
Posadila sam i pačemprese, dobro se drže jedino u malo iskrivljeni od vjetra.


-------------
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.


Objavio: Camellia
Datum objave: 14 Studeni 2013 u 20:11
Da,zaboravila sam napisati da su to fastigiate.Pošto su kroz dvije godine u tom rasadniku sve bile prodane,a meni je trebalo za još puno metara dužnih,onda sam kupila drugu vrstu.Nije stupasta(kupljene su bez deklaracije) nego grmolika.Zasad ih imam 35,a fali mi još sigurno 50 kom.One su bile po 35 kn,također lijepo izgledaju,ali su još male.Prije kupovine sam vidjela gotove živice od njih,visine oko 2,0 m i isto su mi lijepo izgledale.Jedino ne znam kako će izgledati kad obje vrste narastu jer mi je 1/3 dužine stupasta,a 2/3 grmolika.Nadam se da razlika neće biti velika.I još jedna prednost je da ih se ne treba često orezivati.Mi smo naše orezali prije dvije godine.


Objavio: smrcko
Datum objave: 14 Studeni 2013 u 20:54
Bit ćee lijepe. Tise su uvijek lijepe.

Na koliki razmak si ih sadila?


-------------
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.


Objavio: Camellia
Datum objave: 14 Studeni 2013 u 21:19
Razmak između tisa je 60 cm,a od ograde 40 cm.I još jedna činjenica koju mi je također rekao uzgajivač,a to je da se gnoje samo godinu-dvije dok ne krenu i da poslije ne treba.To baš svi ne preporučuju,ali ja sam poslušala i rastu dobro i bez gnojiva.Još su ljepše vrste Tax.bac.aurea,ali ih nigdje nisam vidjela u većem broju,samo po nekoliko komada i to uglavnom u Bauhausu ili MBM-u.Eto,što više želiš živjeti u lijepom okruženju,to je teže izabrati.Izbor je zaista velik,ali sam sigurna da je tisa dobar izbor za onoga tko ima veliku parcelu jer je s njom najmanje posla.Nadam se da nekome uspjela pomoći ili bar riješiti nedoumicu.


Objavio: Anastazija_
Datum objave: 16 Studeni 2013 u 21:36

Iz mog iskustva je svakako za preporučiti Cupressocyparis leylandii.


-------------
U životu nije važno koliko puta padneš , već koliko si se puta spreman dignuti.


Objavio: Camellia
Datum objave: 20 Studeni 2013 u 12:25
Slažem se Anastazija,imam ih dva i zbilja su prekrasni.


Objavio: Camellia
Datum objave: 20 Studeni 2013 u 18:56
Našla sam nešto novo za živicu,a zove se turkmenistanski brijest Ulmus pumilla celer.Reklamiraju ga,ali ima i mana.Mislim da je dosta agresivan kad u godini dana naraste do 2,0 m.Sadnice su jeftine,a preporučuju ga za sušna područja.Pa to treba stalno orezivati.Možda se nađe netko kome će biti interesantan.


Objavio: smrcko
Datum objave: 21 Studeni 2013 u 02:40
E to mi baš treba. A kako podnosi vjetar i minuse?


-------------
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.


Objavio: Camellia
Datum objave: 21 Studeni 2013 u 16:34
U svim člancima koje sam uspjela pregledati,kažu da je idealan za sušna,vjetrovita,siromašna tla,otporan na hladnoću(ulmus pumila je sibirski brijest),odličan protiv buke jer stvara guste grančice sa sitnim lišćem,kad se ne zalijeva nije brzog rasta,lako se kontrolira.Toliko se svi prodavači hvale da ne mogu vjerovati da je toliko dobar.Jedina mana mu je truljenje korijenja u početku sadnje,ali ako se odmah kupe tretirane sadnice,nema tog problema.Smrcko,proguglaj,izgleda da je idealan za tvoj kraj.


Objavio: Karli
Datum objave: 24 Studeni 2013 u 19:02
Evo jednog prijedloga za živu ogradu od vjetra koja se nalazi kod moje mame, posađeno cca prije 25 godina,  uzgojeno iz sjemena u Zagrebu (moj tetak je imao živaca za to), posađeno cca 100 komada i super su narasli, toliko su gusti, ništa se ne vidi kroz živicu, zaustavlja prašinu, vjetar. Mi to zovemo čempresi ili tuje. Za održavanje su super jer šišamo jednom godišnje samo pazimo da ne zarezujemo jako u staru krošnju jer se jako sporo ili nikako ne pomlađuje, zimu super podnose (znate i sami kakve su zime u Lici), a isto tako i ljetne vručine i suše.  Ne mogu biti manje zahtjevni. Ovu visinu su postigli jako brzo. Ova visina koju održavamo je cca oko 3 metra, tako da šišanje je prava radna akcija (škale, traktor ili improvizirana skela). U to se upuštamo samo kada nas ima četvero najmanje jer to traje čitav dan, najprije ošišaj a onda prikolica da se sve pokupi.

http://www.cvijet.info/slike_cvijeca/slike_od_clanova/slika_mog_vrta/65395.aspx" rel="nofollow">


-------------
"Tuga gleda unatrag, briga gleda oko sebe, a vjera gleda gore"


Objavio: smrcko
Datum objave: 24 Studeni 2013 u 23:30
Tuje te starosti su drugačije uzgajane od ovih danas. Današnje su bildane hormonima i osuđene da crknu kad se najmanje nadaš.
Mom rođaku su u Zagrebu parkovi sadili održavali i jedno ljeto je bio masovni pomor tuja u naselju, tako i negovih. Nitko ne zna što se desilo. Špricane protiv insekata.

Moji roditelji imaju takvu ogradu kao vaša i baš je predivna, i sađena je prije 90-tih.

Moje tuje se bore protiv gljivica. Neke su bile tako loše nakon  sadnje, neotporne su.  Sad ću ih pustiti da prežive ili idu van. Imam ih dosta.
Najbolje su se pokazale neke sadnice iz Makedonije kupljene u Bauhaus-u. Na žalost samo 4 sam kupila.


-------------
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.


Objavio: Camellia
Datum objave: 25 Studeni 2013 u 08:40
Smrcko ima pravo.Kod mene na brijegu su svi doživjeli pomor tuja.U rasadnik je došao čovjek kojemu se od 200 kom osušilo 180.Osjetljive su na crvenog pauka i potrebno ih je špricati dva puta protiv tih životinjica.Jedan moj susjed ih ima,šprica ih redovno i ima navodnjavanje kap po kap i sve su prekrasne.Kad se pojavi jedna osušena grančica,odmah je treba odrezati i spaliti jer se bolest brzo širi.I ove današnje ne vole vrućinu.Zbog tog razloga sam i sadila tise jer su otporne na nametnike i grane nakon rezanja ponovno ozelene dok kod tuja ostane ogoljeno deblo.


Objavio: bugicaza5
Datum objave: 11 Veljača 2014 u 08:31
Nemam iskustva sa živicama, ali mogu reći da se tuje nisu pokazale dobrim izborom kod jednog poznanika, od trideset - dvadeset se osušilo. 


Objavio: medy
Datum objave: 15 Veljača 2014 u 09:15
Pa kako kod koga evo meni je susjed ispred vrata posadio tuje,bukvalno ispred vrata.Ja sam sigurno naj veći baksuz jer rastu ko lude ni jedna se nije osušila i ako ovako nastave zaklonit će mi ulaz.Sva sreća pa do jeseni selim u svoju kuću jer ova je svekrova.Ja sam oko svog dvorišta posadila u jesen šimšir.I mislim da se primio jer sam uzela reznice i samo ih pogurala u zemlju. Čula sam da sporo raste ima li ga netko od vas kao ogradu kakva su iskustva.


Objavio: Camellia
Datum objave: 15 Veljača 2014 u 09:42
medy možda im baš odgovaraju uvjeti,a u blizini nema zaraženih.Šimšir ti je dobar izbor.Koliko vidim ,svima jako lijepo izgleda i nije osjetljiv.Jedino mu treba dosta vremena da naraste.I ja sam uzgojila preko 100 sadnica pa ću ih posaditi.


Objavio: medy
Datum objave: 15 Veljača 2014 u 21:44
E tačno rate presporo ali s obzirom da je uvijek zelenilo oko dvorišta isplati se čekati.Prve reznice sam prošle jeseni posadila tek su ove jeseni krenuli listići,narasli su znači za godinu dana par centimetara,da li je dobro pognojiti nečim da malo ubrzam rast


Objavio: medy
Datum objave: 15 Veljača 2014 u 21:50
O a što se tiče susjedovih tuja one koje su u sjeni su dosta veće nego one na suncu.Ja ne znam baš mnogo o tujama i ono što sam učila u školi već sam zaboravilasmile138


Objavio: smrcko
Datum objave: 09 Svibanj 2014 u 01:12
Originalno poslano od člana Medvjed34 Medvjed34 napisao:

Smrcko, jako mi je zanimljiva ova tema, a i sam radim na ozelenjavanju ograde. Ja sam oko cijelog dvorišta stavio Grab i sad čekam da vidim rezultate oko proljeća. Vjerojatno će trebati dopuniti neke rupe, ali mislim da će se dobro snaći. Kao naša autohtona biljka dobro se prilagođava, lako se razmnožava sjemenom, podnosi sjenu, orezivanje... Ja sam se u ogradu od graba zaljubio prilikom nekoliko posjeta Beču i njihovim nepreglednim šetalištima uređenim upravo ovom vrstom ograda (posebice parkovi Schönbrunna). Pogodan je za žive ograde zbog toga što suho lišće u jesen dugo ostaje na granama pa je čini dobrom zaštitom od vjetra i skloništem za ptice.
Nema posebne zahtjeve na tlo. Kao autohtona biljka na našim područjima predstavlja jako dobar izbor i to što je autohton, jedan je od razloga zašto baš Grab oko mojeg dvorišta. Plan je stvoriti prirodnu životnu zajednicu tako da ograda, osim zaklona od pogleda, vjetra i ostalih prirodnih pogoda/nepogoda, pruži dom pticama, ježevima, bumbarima i svim ostalim korisnim životinjicama koje uživaju u takvoj sredini.


I Medvjed kakvi su rezultati i kako se ponaša grab?
Je li to io šumski, kupovni ili iu sjemena?

Moj vrt je u banani nako ovih događanja zimus u Gorskom k.. Polomljeno ili točno sravnato drvrće je otvorilo put sjevercu. Dodatno su pruge sve isjekle da spriječe ponavljanje i probleme koje je lom drveta napravio.
Mislim da voćke mogu sve izvaditi i zapaliti. Ništa neće dati ploda.
A o povrću da ne govorim, krastavci ilsl ne narastu višlji od 5 cm, mislim na biljke nema ploda.

Moram krenuti prvo u žestoku borbu sa vjetrom.


-------------
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.


Objavio: smrcko
Datum objave: 23 Svibanj 2014 u 15:02
Na osnovu mog iskustva ću pisati što može u ekstremne gorske i vjetrovite uvjete.

Tisa - plako raste, ima paleži od vjetra vjerovjatno, ali neda se ona nastavlja rasti dalje
Pačempres - savitljiv, otporan i raste, pogotovo ovu jesen kad je bilo toplo i kišovito
Thuja- bilo je problema i  žutila, uspjela sam ih spasiti sa crvenim uljem i modrom galicom. S tim sam špricala sve četinjače
Picea glauca - lijepa, polako raste, otporna

Juniperus virginiana blue arrowmi je loša opcija, 3 su mi polomljena.

Vajgela
- bolja opcija za vjetrovita područja je zelena, a ne šarena. Šarena ima u pola lošiji rast na istom položaju.

Voćke u mom slučaju treba zaboraviti, hladni vjetar ih uništi. Jedino što se može koristiti su aronije, ogrozdi, ribizle. Ali i to bi trebalo imati neku mehaničku zaštitu od vjetra ako se želi dobar urod, bar one pletene mreže.
Imam i preko 20 voćki stabala, ali mislim da nikada neće roditi.

Lješnjak
je dobra opcija za zaštitu od vjera, raste polako ali napreduje.

Šimširi takođe napreduju, ali i od početka bi trebali imati zimi zaštitu dok ne ojačaju.
Kalina mi nije se pokazala dobrom, neuspjeva biti veća od pola metra.
Lovor višnja isto kao i kalina. Trebali bi imati zaštitu od vjetra da bi uspjeli.

MIslim da su negdje spomnjane i bazge kao dobra vjetrozaštita.

Vrba običnabi mogla biti dobra opcija.
Takođe Salix flamingova vrba je odlična i dobro podnosi ekstremne uvjete.

Bukva i grab su dobri. Vidim ograde u susjedstvu.
ALi sve listopadno tek sad dolazi kao zaštita, i više može za povrtnjak biti zaštita ili ukras dvorišta.
--------

Kupili smo 6 sibirskih maslina (medonosne). One se navode kao vjetrozaštie, pa ćemo vidjeti kako se ponašaju.


-------------
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.


Objavio: Anastazija_
Datum objave: 23 Svibanj 2014 u 16:09
Originalno poslano od člana Anastazija_ Anastazija_ napisao:


Iz mog iskustva je svakako za preporučiti Cupressocyparis leylandii.


Jesi njih probala ?


-------------
U životu nije važno koliko puta padneš , već koliko si se puta spreman dignuti.


Objavio: smrcko
Datum objave: 23 Svibanj 2014 u 18:46
http://www.nas-krug.hr/shop/index.php?option=com_content&task=view&id=46&Itemid=61" rel="nofollow - http://www.nas-krug.hr/shop/index.php?option=com_content&task=view&id=46&Itemid=61

Moj vrt će uskoro ličiti na amazonsku prašumu.LOL Mislim ako ono što je ubačeno u njega naraste bar pola standardnih dimenzija.
Zbog ovog gore napisanog sam odbacila lajdanjca. Nemam samo zimu u vrtu, nego jak sjeverac, udare ciklona, pa i ova tragedija što se desila u Gor. kot. je zahvatila moj vrt. Kažu da je dužni metar kabla za struju bio težak sa ledom preko 30 kg, pa vidi što biljke moraju izdržati.
Pa su isjekli oštećenu šumu i otvorili još jači udar vjetra.

Za lajdanjca se navodi zona 7, za neke vrste možda 6 zona.
 Za takvu investiciju mi mora biti 5 zona. Nisu jeftini za duže ograde. A tamo je znalo biti i -27, što je zona 5.
Možda posadim jednog za probu.

Sad mi je prioritet dići zid oko povrtnjaka i nekako zablokirati udare vjetra na voćke. Vrt ograđujem lješnjacima. Vidjet ćemo što će preživjeti i narasti. Imam zid pačempresa, zid tisa, zid lješnjaka, zid ribizle, zid vrbe...i tako dižem zidove oko našeg dvorcaSmile


-------------
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.


Objavio: NinettA
Datum objave: 23 Svibanj 2014 u 23:39
Smrcko, posadi snježne grude, napreduju bolje i od vajgele i od lješnjaka. Ove sam godine premjestila dva crvenolisna lješnjaka i to nakon sedam godina i ako sada ne krenu lete van! Ukupna im je visina pola metra! U istom periodu snježne grude su visoke metar i pol, činjenica je da ih dosta i rezuckam, a i priroda ih dosta "frizira" kao uostalom i vajgelu. Pelcane grude su mi dostigle u tri godine visinu od preko pola metra... sada ih treba samo rezuckati da se zgusnu, iako već sada imaju super formu. I crveni javor mi se dosta razrasao, zatim cotinus coggygria royal purple isto dobro napreduje, štoviše, ovo nevrijeme mu niti jednu granu nije polomilo, za razliku od smreka, breza i bukvi koje su ostale bez "skalpa". Samo sam prvu godinu štitila korjen i to kokosovim filcem. Grane mu malo povežem da ih snijeg ne polomi ( prošle godine palo preko 2 metra snijega!). Jednu smo zimu izmjerili -28

LP


Objavio: JosipaNu
Datum objave: 17 Studeni 2014 u 07:40
puno toga sam naucila na ovoj temi...budi sigurna da cu te pitati sve u vezi tih vjetrova i grmova...prdivno si ovo sastavila i skupila u cjelinu...odlicno puno truda ulozeno..Thumbs Up

-------------
divno je biti nekome nesto....


Objavio: smrcko
Datum objave: 04 Prosinac 2014 u 02:08
Samo pitaj, sad sam na doktoratu u vjetrovitom krajuLOL

Pored vjetra se borim i sa visinskom bolesti, nekih je 780m nadmorske visine i nije mi svaka ovca na broju.LOL A sama sam si kriva ... kad me suprug nagovarao da okončam primorski život mi je govorio " ovo je kao iz bajke, kao austrijska selaLOL"
Svaki dan imam ledenu kišu i vjetar.
Toliko struji zrak da za 10 sekundi promijeni sav zrak u kući kad otvorim vrata. A kad otvorim vrata + prozor lete mi stvari po kući.

SVaku godinu sam sve pametnija u vezi biljaka koje nabavljam i priroda radi svoju selekciju sama.


-------------
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.


Objavio: JosipaNu
Datum objave: 04 Prosinac 2014 u 08:09
da tebe je muka natjerala da razmisljas o tome ja vidis u slavoniji nikad nemislim o tim vjetrovima...a budu i udaraju jako....nemos reci..kod tebe je jos gore....al pomogla si mi nema sta...dobra,odlicna tema...ako me bude sta zanimalo budem pitala...smile92


-------------
divno je biti nekome nesto....


Objavio: smrcko
Datum objave: 03 Ožujak 2016 u 01:10
Informacije o pojedinim četinarima.

http://rasadniksmaragd.com/proizvodi/cetinari-2/" rel="nofollow - http://rasadniksmaragd.com/proizvodi/cetinari-2/


-------------
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.



Ispiši stranicu | Zatvori prozor

Forum Software by Web Wiz Forums® version 10.15 - http://www.webwizforums.com
Copyright ©2001-2013 Web Wiz Ltd. - http://www.webwiz.co.uk