Ispiši stranicu | Zatvori prozor

pod steljom...

Web: Cvijet.info
Kategorija: Vrt - Forum o vrtovima
Ime foruma: Moj povrtnjak
Opis foruma: Moj vrt u povrću
URL: http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=872
Datum ispisa: 26 Studeni 2014 u 15:54
Verzija softvera: Web Wiz Forums 10.15 - http://www.webwizforums.com


Tema: pod steljom...
Objavio: osbourne
Tema: pod steljom...
Datum objave: 18 Siječanj 2008 u 15:28
evo jedan tekst koji sma napisao prije par mjeseci mislim da je lijepo napisan i da sam podosta toga objasnio.
 

ZAŠTO MALČIRATI

 

Ovaj tekst odlučio sam napisati kako bih razriješio mnoga pitanja vezana uz način vrtlarstva kojeg prakticiram, s ponosom mogu reći već 3. godinu. Znam da to nije previše, no nevjerojatno mnogo iskustva sam prikupio odkako smo se prestali lomiti da bi tu i tamo ubrali pokoji plod. Sve je počelo prije par godina kada sam dobio knjigu autorice Ruth Stout: «Vrt bez motike». Pročitao sam je i počeo razmišljati o tome što je ona radila. Ona j cijeli svoj vrt prekrila sijenom. Odlučio sam  probati i prvu godinu žicao sitne količine sijena kad bi se pokoja livada pokosila. Živim u kraju gdje sijena nema na bacanje te mi je svaka manja količina predstavljala mnogo.  Počeo sam tako da sam, tada bez imalo iskustva, nabacao to sijeno oko određenih biljaka i sve pratio i pisao.  Što se dešavalo? Sijeno je nevjerojatno dobro držalo vlagu. Bile su poznate one strašne suše a ja sam recimo rajčicu koja traži dosta vode zalijevao najviše 2 puta tjedno!  Došla je i prva jesen i nabavio sam 100 bala sijena. Time sam prekrio oko 1/3 vrta. Nisam štedio, sloj je bio između 15-20 cm debljine.

Došla je zima, pao je snijeg. Sve se to lijepo taložilo! Usput da napomenem da ispod vrta imam šternicu i da sam ubacivao lopatom snijeg kako ljeti u slučaju suše nebih gledao na kantu dvije.  Došlo je proljeće i snijeg je okopnio. Stelja se slegla na nekih 7-8cm debljine. Savršeno.

Te sam godine imao maturu i nisam se mogao posvetiti vrtu. Onaj drugi dio, nepokriveni zarastao je i pretvorio se u džunglu. Dolsovno, trava je dosegnula debljinu mog malog prsta na ruci.  Na pokrivenom dijelu, trave je bilo manje, da ne pretjerujem 80%. Kroz debelu stelju probilaje su se samo najupornije trave. To se lako da riješiti: ili izručite rukohvat sijena na travu ili se sagnete i isčupate je. Ja bi uvijek čupao...

Iduće godine trave je bilo još manje, a tada sam prvi put susreo i male količine humusa ispod stelje. Sijeno je polako trunulo i davalo prve rezultate što se tiče gnojenja.  Zaboravih napisati da sam prije prekrivanja tla, vrt pognojio stajskim gnojem jer je zemlja dosta loša, glinena i neplodna.

Sada, ove godine, humusa je više, no sijena manje. Opet sam naručio kamion i to sijeno čeka da ga se postre. Bale bih komadao na 4-5 dijelova i one kvadrate slagao po vrtu. Nisam rastresao zbog alergije a ovako mi se čini bolje. Treba dobro «zabrtviti» spojeve kvardata kako se trava nebi probila.

Za stelju ili malč može poslužiti dosta materijala: slama, sijeno, lišće, piljevina, kartoni, razni biootpad (iz kuhinje, orezane grane voćaka, stabljike kukuruza....), čak i najlon. Sve se to baca na vrt, sve to trune i daje rezultate. Ja koristim samo lišće (ne hrastovo i orahovo) i sijeno kako bi izgledalo urednije, no nije na odmet baciti oguline povrća pa prekriti sa tanjim slojem sijena, ako vam bode oči. Što više materijala razne vrste to bolje (kao kad slažemo kompost- gledamo da unesemo dovoljno ugljika i vodika, a to se postiže raznolikošću biootpada (suhe grane, sijeno, lišće, mokri biootpad- pokošena trava, otpatci iz kuhinje (vrećice čajeva, oguline voća i povrća, kartoni jaja, talog kave.....). Kada isčupate travu samo je bacite na sijeno.. kada počupate zaperke sa rajčice, bacite ih na sijeno.....

 

Malo preciznije...

 

U početku se nameće dosta pitanja tipa kako će se probiti sjemenka povrća ako se ne probija korov. Jednostavno: jer na tom mjestu razmaknete sijeno i kada biljke ojačaju vratite ga uz biljku. Uvijek volim ostaviti malo lufta da ne ugušim biljku.  Iskustvo mi je pokazalo da je bolje sijeno maknuti sa tog dijela te ga kasnije vratiti. Sijao sam ciklu napravivši kanale. Vjetar i kiša nabacale su zgrnuto sijeno u kanal i cikla nije nikla...

 

Čitao sam da skroz mlade bilje možete zagrnuti piljevinom. Nisam probao jer mi se iskreno nije dalo, nije mi teško održavati ih dok su male (recimo red slaate, mrkve, cikle...). zalijevam po potrebi i oplijevim. Nije to neki posao...

 

Gredice sam označavao špagom kako nebi gazio po njima. Kad su biljke ojačale, špag sam maknuo. Ove sam godine odlučio napraviti stalne gredice u kojima će se mjenjati plodored. Do sada sam svake godine izmišljao položaj i veličinu gredica no ove godine ću špagom ograditi gredice i putiće između njih. Iz razloga da uvijek gazim po istom putu jer mi je zemlja, kako rekog, glinovita i jako se ugazi...

Neću gnojiit ove godine, ako bude potrebno uvijek mogu ukopati malo gnoja pod biljku koju sadim (npr tikvice traže dosta humusa, iako ja pod sve volim staviti malo gnoja..).

Također ljeti uvijek mogu napraviti tzv. tekući gnoj, tako da u kantu sa vodom potopim pokošenu travu, koprive... pustim da stoji i kada se počnu širiti miomirisi zalijem boljke. Preporuča se tekućim gnojem zalijevati jednom tjedno, no kako neće biti potrebno tako često zalijevati, rjeđe. Učestalost zalijevanja ovisi isključivo o debljini stelje.

 

Sa visokim kulturama nemam problema (visoke mahune, rajčice, krumpir...). jednostavno nabacam debeli sloj i završim priču s njima do berbe. Doslovno.

Krumpir sam posadio tako da sam uzeo koš sjemenskog, poslagao ga po prošlogodišnjoj stelji i prekrio ga novim slojem. Učinio sam 2 greške: prekasno sam ga posadio (može se već u 2,3 jer mu dosta treba dok poklije kroz stelju) i stavio sam pretanak sloj sijena gore te sam se namučio sa travom.  Iduće godine sjeme neću slagati već ću ga samo pobacati  unutar gredice i prekriti sa debelim slojem sijena.  No moram napomenuti da ga nijednom nisam zalio niti okopao. Nije bilo potrebe.

 

Učinio sam grešku i sa niskim mahunama... posijao sam ih u golu zemlju i debelo se pokajao a k tome i pregusto...iduće godine definitivno u debelu stelju i to tako da ću sadačem napraviti rupu, ubaciti legendarnih 7 sjemenki i prekriti sa malo zemlje.

 

Od posla oko rajčica imao sam posaditi ih, povezati (iako se teoretski ni ne trebaju vezati već poduprijeti sa sijenom, no ja ga nemam toliko...), , pokoji put zaliti i naravno ubrati ogromne količine.

 

E obavezno moram napisati da mi nikako neidu paprike i balancani, pretpostavljam zbog loše zemlje. No ubuduće ću iskopati «kadicu» zemlje i u nju usuti svoj kompost. Te dvije kulture traže humusno tlo i dosta vode.  I naravno zagrnuti steljom.

 

Također ideja za mentu, ukoliko imate. Brzo se širi, pa ću ih ja nagodinu ograničiti. Nabavit ću stari lim, spojit ga u kocku i nabit u zemlju tako da se korjenje ne može širiti okolo već samo unutar kadice.

 

Grašak je također rodio kao lud. Ove ga godine nisam vezao (GREŠKA), a pošto nisam imao sijena koliko sam mislio da ću imati puzao je po podu i plesao sa korovom. Bio je na goloj zemlji (GREŠKA).  Obično ako imate puno sijena podupirete ga balama te ga ne treba vezati. Bas kao i rajčice.

 

Cikla nije dala očekivane rezultate jer je bila na goloj zemlji a i nisam joj se posvetio dovoljno pa ima opravdan razlog.

 

Sa malinama najmanje posla, u proljeće ih sredim, bacim zista debel sloj i do iduće godine ih ne diram.

U vrtu ne koristim kemiju iz razloga što takvo povrće mogu kupiti bilo gjde. A i veliki sam pokornik prirode i smatram da ono uopće nije potrebno osim ako želim zgrnuti neke novce i sav posao obavljati čisto zbog profita.  Daleko od toga, u vrtu radim samo kad mi se da i kada od srca odem gore. Vrt je iznad sela u šumi što doprinosi čistoći. Nema ni nametnika (na mahunama niti jedna mušica, krumpir čist od zlatica..da ne nabrajam). Jedini posjetitelji su srne zimi i krtice o kojima neću pisati jer nemam iskustva. Bilo ih je no odjednom su nestale. Zašto, nebih znao. No pretpostavljam da su došle zbog puno gujavica koje su se udomaćile pod sijenom.

 

Eto što da još napomenem... tekst sam sjeo i napisao pa se ispričavam ako ima nepravilnosti ili grešaka...

 

 

 

 

 




Odgovori:
Objavio: mima
Datum objave: 18 Siječanj 2008 u 20:47
Zašto ne koristiš lišće hrasta i oraha?


Objavio: dada28
Datum objave: 18 Siječanj 2008 u 21:32
Da čovjek ne povjeruje svojim očima...tako mlad, a tako vrijedan! Svaka ti čast!


Objavio: Triša
Datum objave: 18 Siječanj 2008 u 22:08
Vidiš Osbourne, ne hvalim te samo ja, svi su skužili tko si i kakav si.
Malčiranje sam još prije pročitala što si pisao i sve mislim kako bi mogla probat u jednom djelu vrta. Još ćemo mi o tome raspravljati.


-------------
RIJEKA

"NEVERA S KVARNERA" odabrala "otok"


Objavio: shasha
Datum objave: 18 Siječanj 2008 u 22:11
smile141Osbourne.Mima ,lišće oraha i hrasta ima nešto u sebi što šteti većini bilkaka.Hmm ne znam šta no čula sam dosta puta da se to lišće ne kompostira.


Objavio: mima
Datum objave: 18 Siječanj 2008 u 22:24
A ja sakupljam lišće hrasta i bacam na kompost, grrrrrrrrrrrr...sigurno smeta tanin


Objavio: shasha
Datum objave: 18 Siječanj 2008 u 22:36
Možda osbourn zna ili Ivan,šta to smeta.Ja samo znam da to ne-neTongue


Objavio: osbourne
Datum objave: 19 Siječanj 2008 u 11:39
čitao sam da je lišće hrasta kiselo i da zakiseljuje tlo. opet u knjizi ruth stout citam da moze... meni je zemlja ionako sva jadna i glinovita i imam dosta problema pa izbjegavam hrast. a orah.. ne sjećams e točno što ima u sebi ali da se ne stavlja ai akoimate orah iznad vrta da pograbite otpalo lišće. imao sam zabilješku no nemogu je naći gledao sam mozda sam i bacio?
 
slobodno pitajte što god vas zanima reći ću sve što znam. neka se ova tema ekspanzira:) jer je način vrtlarenja odličan! ja već 3 ili 4 godine tako radim.
 
hvala na komplimentimaEmbarrassed


Objavio: osbourne
Datum objave: 19 Siječanj 2008 u 11:42
triša..ako se odlučiš nakupi malo sijena i lišća okolo (možeš bacit i ostatke iz kuhinje ( vodik) no mojoj mami to ružno izgleda pa ne bacam hehe. ali recimo može se bacit pa prekrit sa malo sijena da se ne vidi.
recimo probaj sa rajčicama, posadi flance i zagrni ih sijenom u pomjeru 50ak cm. ali nemoj stisnut biljku da se ne uguši. kasnije kad naraste možeš i oko stabljike zagurati stelju nije bed. prije stavljanja stelje zalij.  ako stavis ddosta debel sloj (opet toliko da ne ubijes biljku) neces morat zalijevat i neces imati korova. a nakon par godina vidit ces humus od sijena na zemlji;)!


Objavio: pomme dor
Datum objave: 19 Siječanj 2008 u 14:35
Oh konačno netko tko vrt obrađuje kao što i ja pokušavam. Dobrodošao osbourne ! smile79

Konačno ću s nekim moći izmijeniti iskustva.

Jedan odgovor na pitanje zašto ne stavljati lišče oraha.
U vrtu ima 4 stabla oraha i početak vrta se nalazi točno ispred jednog od njih. Tlo ispred tog oraha smo pognojili, stavili kompost, dodali malo pijeska, dobro ga obradili da zemlja bude rahla i da se korijenje biljaka nemora mučiti sa teškom i glinastom zemljom koju imamo. Usprkos svih tim muka ista sorta rajčice posađena
u dijelu koji je udaljen od oraha i u dijelu vrta pored oraha i dala je STVARNO RAZLIČITE REZULTATE.Angry Pored oraha biljke su dale po jedinu rajčica po biljci AngryAngryAngry , a u ostalom dijlu vrta davale bi puno više.  Nije problem samo u lušću oraha nego i u korijenju koje vjerojatno ispušta neke supstance kje druge biljke ne koriste. Pokušalismo na isto mjesto posaditi i kelj ... rezultat je bio potpuno isti. Ispod oraha jednostavno ništa ne uspijeva.

Osim oraha treba se izbejgavati i bor koji ukiseljuje zemlju. To je jako dobro za borovnice ali za ostale biljke to je pravi pakao. smile193


-------------
Pomme
http://mes.pommes.free.fr - http://mes.pommes.free.fr Posjetite, redovito stavljam nove stranice.


Objavio: pomme dor
Datum objave: 19 Siječanj 2008 u 14:44
Ovdje u francuskoj je trenutno u modi tehnika koju nazivaju BRF. Radi se o komadićima grana drveća koje se stave na tlo na isti način kao i sijeno. Sve je potpuno isto, ono što je važno je da se te grane usitne zajedno sa liščem koje je još na njima jer upravo to lišće hrani zemlju. Gdje nabaviti grane ... e to je drugo pitanje. Budući da u vrtu imam i voćke, u vrijeme kad se voćke mogu rezati grane koje režemo ja lijepo usitnim i pospem po zemlji, na isti način se može postupiti i sa živicama oko kuće kad se obrezuju.

Jedna važna stvar. Ako prvi put stavljamo sijeno ili taj francuski BRF obavezno zemlju navlažiti prije stavljanja, ta vlaga će se održavati puno lakše. Nemoram vam govoriti koliko se uštedi vode preko ljeta i koliko se sačuvaju leđa od mikotrpnih nanašanja kanti vode ! smile46


-------------
Pomme
http://mes.pommes.free.fr - http://mes.pommes.free.fr Posjetite, redovito stavljam nove stranice.


Objavio: osbourne
Datum objave: 19 Siječanj 2008 u 14:46
da napomenem da biljke takodjer imaju svoje hirove..autorica knjige napomenula je da je jedne gopdijne sadila paprike i da su propale. ne samo njoj vec svima. iskusni vrtlari su to obrazložili kao "loša godina" za biljke.
 
ja sam odustao da ukopavam pjesak i sta sve ne... rekao dam da cu kupiti kubik zemlje iskopar gredice gdje zelim mrkvu i ciklu sijat i u tu rupu nasut rahlu zemlju! mislim da je to najlakse, gdje bi bio kad bi prepravljao kakvoću zemlje na površini 46x10m?


Objavio: pomme dor
Datum objave: 19 Siječanj 2008 u 15:10
Imaš pravo, no kad si početnik onda sve pokušaš.

Onaj dio zemlje ispred oraha smo jednostano ostavili orahu neka se njome bavi. Mislim da ću dati još jednu šansu orahu i tu smjestiti jednu "kazetu" od 2m x 1m i u nju staviti kompost i finu zemlju za sijanje, pa kad mlade biljke budu dovoljno jake onda ih jednostavno presaditi u vrt na definitivno mjesto.

Kazeta je već napravljena jedino moramo dovuči kompost. Tada ću stvarno vidjeti da li blizina oraha, pa makar to bilo u kazetama, smeta drugim biljkama.


-------------
Pomme
http://mes.pommes.free.fr - http://mes.pommes.free.fr Posjetite, redovito stavljam nove stranice.


Objavio: osbourne
Datum objave: 19 Siječanj 2008 u 15:57
od cega ces napraviti komposter?
ja sam spojio 4 stare rolete- grilje. gore prekrio najlonom.


Objavio: pomme dor
Datum objave: 19 Siječanj 2008 u 16:41
Napravila sam od "paleta" na kojima se u velikim dučanima obično prevozi roba, a koje smo sakupili po tim trgovačim centrima. Uslikati ću pa ću staviti na forum.

Prošle godine je taj moj izum služio kao neka vrsta plastenika za mlade biljke i stajao je na terasi. Tako je koncipiran da se može rastaviti i premiještati po miloj volji. Na vrhu ima 2 poklopca, svaki po 1m x1m. Na taj način sam uspjela osloboditi prostor u kući koja je postala pravi rasadnik. U trečem mjesecu SVI VAN  ! Smile na opće zadovoljstvo svih ukučana.


Sada je u vrtu, stoji prazan dok ne donesemo kompost. Namjeravam izdubiti rupu od kojih 50 cm u nju najprije staviti stajsko gnojivo, na to kompost i na kompost zemlju za sijanje. Posijati sjemenke, sve pokriti poklopcem. Budući da se stavi dovljna količina gnojiva (koje nije potpuno razrađeno) ono grije zemlju i na taj način ubrza klijanje. To je za sada u teoriji, vidjet ćemo kako će to ispasti u praksi. Wink




-------------
Pomme
http://mes.pommes.free.fr - http://mes.pommes.free.fr Posjetite, redovito stavljam nove stranice.


Objavio: pomme dor
Datum objave: 19 Siječanj 2008 u 16:50
Komposter koji imamo je kupljen nažalost ali namjeravam dodati još jedan tipa "uradi sam".

Može se napraviti od istih tih paleta, čak se te palete ne moraju niti rastavljati previše, nego se od 4 napravi komposter, jedino se za poklopac mora nešto smisliti. Neki stave stari tepih, drugi neku plastiku. Treba se isprobavati.

Vidjela sam da ljudi rade i od obične žičane ograde. Zabiju 4 kolca oko njih stave žicu i eto ti kompostera. Mislim da u jednoj knjizi imam koju fotografiju pa ću poslati na forum.

U svakom slučaju je dobro po velikim vručinama malo zaliti kmpost da se ne osuši. To nam se desilo prije dvije godine tako da smo kompost čekali i čekali a on nikako da sazrije.

-------------
Pomme
http://mes.pommes.free.fr - http://mes.pommes.free.fr Posjetite, redovito stavljam nove stranice.


Objavio: osbourne
Datum objave: 19 Siječanj 2008 u 17:28
nije li razmak među letvama na peleti prevelik? ne pada li biomasa van?


Objavio: pomme dor
Datum objave: 19 Siječanj 2008 u 22:40
Vjerojatno je razmak prevelik ali se zato može dodati koja daska da spriječi to ispadanje. Moram pronači tu knjigu ! Uz slike sve se lakše raazumije.

-------------
Pomme
http://mes.pommes.free.fr - http://mes.pommes.free.fr Posjetite, redovito stavljam nove stranice.


Objavio: osbourne
Datum objave: 19 Siječanj 2008 u 23:37
razumijem to sa zicom imam isto jednu sliku u knjizi no mislimd a je to rpevise zraka, za mreza


Objavio: Dalmax22
Datum objave: 20 Siječanj 2008 u 01:23
Priznajem da nisam citala do kraja ali me zanima jedno: ja sam pokusala (ovdje u dalmaciji to je prkasa ) nako sijanja posuti sve piljevinom pa onda zaliti jer ta piljevina drzi vlagu.
Medjutim sta se desilo: kad bi ubrala spinat ili blitvu uvjek bih osjecala okus te piljevine, nekad nisam mogla ni isprati pa bi se nasao komadic u loncu...Ugl miris piljevine mi se nije svidjao. jel ima neko iskustva s tim?

-------------


Objavio: osbourne
Datum objave: 20 Siječanj 2008 u 18:39
piljevina je kisela i ja je nebih stavljao iako autorica veli da ona stavlja oko tek niklih biljaka. radije bi namocio krton i oblikovao. ili papir a mogu usitnit sijeno i isto obložit okolo


Objavio: pomme dor
Datum objave: 21 Siječanj 2008 u 20:37

Ne bi se trebala staviti piljevine pogotovo ne ona iz pilane, tko zna sto se sve u toj piljevini moze naci. Bolje bi bilo, ako bas mora biti nesto slicno piljevini, staviti tek posjecene usitnjene grane drveca (naprimjer vocaka iz vlastitiog vocnjake ili zivice, a i pokosena trava odlicno pali.



-------------
Pomme
http://mes.pommes.free.fr - http://mes.pommes.free.fr Posjetite, redovito stavljam nove stranice.


Objavio: osbourne
Datum objave: 21 Siječanj 2008 u 21:27
sjecam se eko udruge iz opatije, dolazili su k meni pomoc mi napraviti kompost i to besplatno, no nisam ih kasnije vise mogao dobiti na isti broj.
donijeli su mi onu masinu za sijeckanje i cak su je unajmljivali za 10kn na dan. s tim bi se dobro dalo nasjeckat te vece grane i dobiti malc. no vjerujem da je sijeno jednako dobro ako ne i bolje. pogotovo ako imate polutrulog..moze se lijepo oblikovati.  a u ostalom nije problm mali red tek niklih biljaka oplijeviti prekopati i zaliti.
 
ako imate sternicu ili bunar kad padne snijeg nabacajte ga unutra kako bite dobili na količini. to ja radim.


Objavio: Dalmax22
Datum objave: 21 Siječanj 2008 u 23:35
Ta masina za mljevenje je odlicna stvar! Pogotovo kad bi se moglo iznajmiti kod nas. Eh .
A kazem ovdjhe je obicaj stavljanje piljevine jer onda brze isklija ali bas mi se ne svidja,nemoguce je poslje ocistit npr blitvu a da se ne nadje komadic te piljevine a i okus je drugaciji.

-------------


Objavio: Šeflera
Datum objave: 22 Siječanj 2008 u 11:32
Moram priznati da sam dobila volju za sadnjom povrća. Radi posla , zadnje 2 godine nisam sadila ništa- razlog - nemam vremena za plijevljenje, a kad dođe vikend malo bi šalabajzala.
Tako da su u povrtnjaku ostale samo jagode i ribizli.
Mislim da ću se ove godine malo poigrati sa sjenom.

Inače sam sav biootpad (ljuske krumpira, voća, jaja i sl) uvijek pobacala po vrtu- i zaista nije izgledalo ljepo.

Hvala na savjetima Osbourne!smile55


Objavio: osbourne
Datum objave: 22 Siječanj 2008 u 11:45
molim drago mi je da ces krenuti iznova a jamcim ti na osnovi svog 3-godisnjeg iskustva da ce ti se planovi ostvariti ako napravis kako treba.
 
ja imam glinovitu zemlju i evo vec 2 ana razmisljam da li da preorem zemlju i ukopam dio sijena? i drugog biootpada naravno. o tome ću se konzultirati sa profesorom iz bivše srdnje koji je zaslužan za ovu revoluciju:)
 


Objavio: osbourne
Datum objave: 22 Siječanj 2008 u 12:13
da preporucio mi je da ukopam biomaterijal (lišće, sijeno, kompost, grane u malim kolicinama jer zakiseljuju tlo, rekao je da takodjer mogu pepela od DRVA ne ugljena posut jer je on bogat kalijem). sve se to lijepo ukopa i nakon 2,3 godine zmlja ce se popraviti.
biljke koje rastu naravo neće imati koristi od toga osim od kompostiranih komada ali s vremenom...
 
dakle na proljeće kada se zemlj ocijedi od vode dižem "svježi" dio sijena, onaj stariji ukopavam, novu kompostnu hrpu ću također razgrnuti po vrtu, nabacati lišća iz šume i sve to ukopati (ok ne ja negu susjed al dobro hehe).  kasnije sa finom frezom još jednom proći da se one vlike gute zemlje usitne (inače to se ože i prirodno riješiti ako se ore na jesen mraz će zalediti zemlju a vjetar tući i "komadati" odnosno usitnjavati, no treba vremena. kad sve to završim opet vraćam sijeno!


Objavio: osbourne
Datum objave: 15 Veljača 2008 u 15:38
evo lsike vrta slikane danas
 
http://www.forum.hr/showthread.php?p=12656877#post12656877 - http://www.forum.hr/showthread.php?p=12656877#post12656877


Objavio: xenia64
Datum objave: 27 Veljača 2008 u 15:15
smile55Pozdrav Osbourn,
    knjiga "Vrt bez motike" je i meni zakon. Moj vrt je vrlo sličan tvome, teška glina. Svake godine stavljam stelju od sijena oko rajčica i stvarno se super pokazala. Jedini je problem pronaći toliko sijena d mogu prekriti sve preko zime pa se onda ubijem od muke kad naraste travurina. Ove godine imam hrpu piljevine od bukve i to dosta krupne, od rezanja motorkom , baš ću probati kako će se na pokazati kao malč.


Objavio: osbourne
Datum objave: 27 Veljača 2008 u 15:41
sve više razmišljam da ne diram tu glinu jer dobro drži vlagu. vjerojatno ću sve ostaviti kako je jer biljkama koje uzgajam i ne škodi..


Objavio: MGrubi
Datum objave: 27 Veljača 2008 u 16:36
ako im je dobro, nema potrebe popravljati, ionako ćeš za koju godinu imati dovoljnu količinu humusa iznad gline


Objavio: administrator
Datum objave: 27 Veljača 2008 u 16:59
Sve ovisi o tome kakvo tlo zelis... propusno ili ne...
 
Tako ukoliko zelis da imas vlage, nemoj micati glinu.


Objavio: MGrubi
Datum objave: 27 Veljača 2008 u 19:15
moj čača je naslijdio jako dobar komad zemlje, visoke podzemne vode, i u najgoroj suši sve raste

jedini mi je problem: krađa
daleko je od nas, no u blizini glavne ceste Ši-St


Objavio: osbourne
Datum objave: 27 Veljača 2008 u 22:35
ja bi dignuo električnu ogradu hehe!
 
srecom moj vrt je nasuprot svih ostalih i gore malo tko ide;)!
 
 


Objavio: Triša
Datum objave: 28 Veljača 2008 u 11:23
Električnu ogradu, bodljikavu žicu i zaboravio si nekog krvoločnog psa, neću navesti pasminu da se neki vlasnici ne uvrijede.
Hoćeš doći na Kozalu po tu passifloru, ako ti još treba.


-------------
RIJEKA

"NEVERA S KVARNERA" odabrala "otok"


Objavio: MGrubi
Datum objave: 28 Veljača 2008 u 17:37
ma znaš šta... taj vrt s tolikiim sjenom i zbrkanim rasporedom bi mogao ličiti na zapuštanu njivu ...
a prema cesti bih mogla posijati koprivu ... još samo da nađem sjeme


Objavio: xenia64
Datum objave: 28 Veljača 2008 u 19:29
LOL  Tako ti ja rješvam problem krađe. Do puta ostavim visoku travu, oko biljaka sijeno, sve izgleda poprilično neuredno i kad ljudi prolaze kažu: Ma to su ti oni zeleni, kod njih ionako ništa ne naraste pa se ne isplati ni krasti. He, he al se nekad i prevare.


Objavio: MGrubi
Datum objave: 01 Ožujak 2008 u 18:07
mislim da ću na staze staviti krupan šljunak tj. kamenje
imam ga u zemlji, treba ga samo grabljama izvući van


Objavio: MGrubi
Datum objave: 01 Ožujak 2008 u 18:08
malč od drveta (sjeckani komadići) nije dobar jer smeta korijenju mladih biljaka

no, je li bi bio dobar za ruže?
tamo imam još i tulipane


Objavio: Gogica6
Datum objave: 01 Ožujak 2008 u 21:38
Sjeno je super  nema trave ,ali kod moje šogorice ouž na pužu a ona stavlja sjeno več nekih 3-4 godine .Šta kažete na to ?

-------------
MALI CVJETIĆ


Objavio: Triša
Datum objave: 01 Ožujak 2008 u 22:14
Ja posipam malo vapna, puževi bježe ko ludi, a zemlji i plodovima neće smetati.

-------------
RIJEKA

"NEVERA S KVARNERA" odabrala "otok"


Objavio: osbourne
Datum objave: 04 Ožujak 2008 u 11:14
ma ne izgleda ruzno a pravila plodoreda i ovdje vrijede. stazu mozes napraviti od špage ( vrtlarstvo.blog.hr)


Objavio: MGrubi
Datum objave: 27 Ožujak 2008 u 18:56
hren štiti od kupusovog bjelca


-------------
autosjedalica glavu čuva


Objavio: MGrubi
Datum objave: 07 Svibanj 2008 u 11:26
meni i dalje nije jasno kako da sijem špinat, blitvu... sve te biljke bez presađivanja u ovom sistemu "pod steljom"

-------------
autosjedalica glavu čuva


Objavio: kontesaa
Datum objave: 25 Lipanj 2008 u 20:02
ova tema mi je došla kao naručena jer je pola vrta uslijed onih silnih kiša zaraslo u travu Unhappy nešto se dalo spasiti,ali za ostalo nisam sigurna.
Za iduću godinu znam recept protiv korova,hvala puno :)


Objavio: monna-1
Datum objave: 01 Srpanj 2008 u 20:05
Dali bi bilo dobro da namočim sijeno u vodi prije nego ga položim po gredici.??   Dobila sam nekoliko bala sijena i 2 slame od susjeda, pa bih ih prije malo nasjeckala na kraće dijelove da ih lakše složim po zemlji Big%20smile. Može li to i između jagoda?


Objavio: SilveK
Datum objave: 01 Srpanj 2008 u 23:34
Koliko znam o malčiranju, materijal se ne moči vodom prije stavljanja. Oko jagoda se baš i preporuča malč, pogotovo od slame (i sijeno bu ok), ali suh. 


Objavio: manči
Datum objave: 01 Srpanj 2008 u 23:52
Od ovog proljeća je kod mene sve  -   prvi put,  pa tako  i malčiranje....
Što god sam imala pri ruci, a to je uglavnom trava i korov, pobacala sam po zemlji, neđe  je to zelena trava, a ima i prosušene.....
Dio vrta na kojem je rastao bob i koji je previše osunčan, tako da ne može ljeti ništa preživjeti, pokrila sam sa 5 , 6 cm malo usitnjene trave i korova....Iznenadila sam se kad sam nakon 7 dana povirila ispod....."svi"   nešto rade, mravi, bubice razne....zemlja vlažna...neobično jer je to pjeskovita crvenica.....
Odlučih eksperimentirati i krajem 6.mj,  kad kod  nas ni lud  više ne sije mahunarke,  posijem jednu mješavinu sjemenki graha, slanića i sikirice  ispod tog  pokrivača...
Čudo nad čudima, niknulo je i raste, prilično lijepo izgleda iako sunce žeže k'o ludo....kad dođem poprskam sve vodom  i ispod se drži vlaga,  a  okolna gola zemlja ima suhu koru......
Što će bit, vidjet ćemo, sada sam oduševljena malčiranjem...Tongue


Objavio: monna-1
Datum objave: 02 Srpanj 2008 u 09:15
I ja ekxperimentiram s malčom prvi put, pa javim rezultate. Povrtnjak mi i nije neke veličine, ali za mene dosta, od svega po malo smile57Iduće godine ću ga proširiti, a sad skuplja vrijedne informacije po forumu!!


Objavio: osbourne
Datum objave: 15 Srpanj 2008 u 13:39
drago mi je. moj vrt nikad nije bio gori jer postoji mogucnost da ga vise encu raditi (duga prica) pa osjecam neku odbojnost prema njemu ako ga izgubim da mi bude lakse.
iako sam jucer i danas bio u njemu, imam par jadnih tikvica, rajcice i maline koje se ne vide od korova pa sam to sredio i počeo rušiti grane koje su se nadvile nad vrt.....zivi kaos!
dio vrta gdje je stelja je ok, ima trave ali jako malo! to se sredi za 10 min dok onaj dio koji nije pokriven..morat cu ga prvo pokosit pa onda cupat korjenje..


Objavio: manči
Datum objave: 15 Srpanj 2008 u 15:54
Žao mi je zbog tvog vrta, negdje sam čitala  tvoju priču o nasljeđivanju  i  problemima koji su nastali......Unhappy


Objavio: SilveK
Datum objave: 15 Srpanj 2008 u 18:19
Osbourne, nemoj se tako lako predati. Znaš onu, mogu ti oduzeti sve, ali duh i volju nikada! Ako i nebude taj vrt, smisliti ćeš ti neštoSmile


Objavio: osbourne
Datum objave: 17 Srpanj 2008 u 12:28
kakve mi koristi od volje i duse i volje kad je to neplodno tlo za bijlke:)


Objavio: Šeflera
Datum objave: 17 Srpanj 2008 u 12:43
Ne uspjeti je neuspjeh samo ako ne uspiješ pokušati ponovno!



Objavio: kontesaa
Datum objave: 17 Srpanj 2008 u 15:36
držim ti fige,jer si to zaslužio uz toliko volje i znanja koje imaš Thumbs%20Up


Objavio: osbourne
Datum objave: 18 Srpanj 2008 u 00:45
hvala, ali mislim da znanja nemam ali ga zelim steci. dosita to volim, i nadam se da cu imat priliku i dalje uzivat u svom vrtu i uciti te skupljati iskustva koja cu vam moc ovdje iznijeti u vezi stelje:)!


Objavio: kontesaa
Datum objave: 18 Srpanj 2008 u 23:50
ma kako nemaš znanja???
skromnost nije uvijek vrlina Wink vidiš da sam ja odlučila držati se tvojih savjeta za vrt iduće godine Smile


Objavio: osbourne
Datum objave: 19 Srpanj 2008 u 13:52
jeidno mogu reći da na području tog malčiranja imam 3 godine iskustva i relativno dobre rezultate s obzirom na kakvoću zemlje koja je u tom vrtu.
čitam stručne knjige i što više učim, sve više vidim koliko toga još ne znam. no nije ni toliko bitno neko enormno znanje, mislim da je važnije iskustvo i poznavanje osnova vrtlarstva.


Objavio: Karmela
Datum objave: 21 Listopad 2009 u 21:34
Ja sam prošlu godinu malo zastirala vrt, ali nisam imala dovoljnu količinu sijena. Naime u Dalmaciji to nije lako dobaviti. Sad bih krenula sa pravim zastiranje od 10-15cm jedno 400m2. Na tom području imam posađeno jednogodišnje 4 vočke i 2 mandarine. Prošle godine sam i njih zastirala (oko voćke ), čini mi se da to nije bila dobra ideja. Imala sam na par voćaka milion mrava oko njih.
Sad mislim baciti prirodni humus oko voćaka i nešto po okolinini. Okolinu prekriti sijenom. A ne znam da li bih i oko voćaka ponovo stavila sijeno. Ima li tko kakavu ideju?


Objavio: SilveK
Datum objave: 21 Listopad 2009 u 22:53
Oko voćaka se preporuča malo okopati i posaditi jednogodišnje cvijeće - kadifice, nevene i dragoljube - tjeraju nematode iz tla,  a dragoljubi odvraćaju puževe i mraveWink


Objavio: Karmela
Datum objave: 21 Listopad 2009 u 23:21
U nekim knjigama piše da voćke imaju korjenje blizu površine te da ne bi trebalo okopavati.
Po starinski se uvijek okopavalo i gnjojilo stajskim gnjojem.


Objavio: SilveK
Datum objave: 22 Listopad 2009 u 10:10
Nisam mislila na neko masovno prekopavanje, samo malo površinski da se može cvijeće posijati/posaditi.Smile
Joj da, knjige - ovisi o autoru, ako uzmeš 10 knjiga vjerojatno buš i 10 različitih teorija pročitala. LOL  Ja knjige samo uzimam kao neke smjernice, a najviše učim na vlastitom iskustvu - i sama si vidjela da stelja nije dala dobar rezultat - znači isprobati nešto novo.Smile Cvijeće preporučam jer je to isprobano u voćnjaku moje mame i bake i pokazalo se je dobrom metodomWink


Objavio: Cimicifuga
Datum objave: 19 Studeni 2009 u 14:00
Na ovu temu "pod steljom" napisat ću vam kako sam ja prošla.
Pročitavši knjigu od Ruth Stout "Vrt bez motike", toliko sam se zagrijala, da smo muž i ja odmah krenuli u akciju i naš mini vrt od 5 gredica u jesen zastrli debelim slojem starog sijena. U proljeće sam htjela početi sa uzgojem povrća, međutim, kada sam zavirila pod stelju ugledala sam nešto preeestrašno: sva površina pod steljom je bila izbrazdana jarcima i tunelima. Na takvo tlo se nije ništa moglo niti posijati, niti posaditi pa sam stelju maknula i odustala od takvog načina postavljanja stelje. Kako sam svjesna prednosti koju stelja pruža tlu i biljkama ove sam godine postupila na slijedeći način: Obradila sam vrt na uobičajeni način i posadila paradajz, papriku i krastavce. Potom sam na svaku gredicu stavila propusnu malč-foliju (napravila sam proreze kroz koje sam provukla biljke). Na foliju sam stavila slamu koju sam prethodno malo usitnila da se da bolje složiti. I to je bilo sve. Dok su biljke bile manje nekoliko puta sam ih zalila, a kasnije do kraja sezone ništa više - niti zalijevanja, niti okopavanja, niti korova. Na kraju sezone sam povadila biljke i bacila na kompost skupa sa slamom, a foliju sam oprala i ostavila za upotrebu slijedeće godine. Gredice sam ovih dana preštihala, a u proljeće ću ih samo prekopati. Kod krastavaca sam stavila samo slamu, bez folije, a kod jagoda sam stavila i foliju i slamu, ali tu sam ostavila sve preko zime - na proljeće ću samo promijeniti slamu. Bila sam jako zadovoljna izgledom, zdravljem i urodom biljaka, a posebno sa tim da nisam imala nikakvog posla oko njih. I, što je najglavnije, nije bilo nikakvih rupa, kanala ili sl. Mislim, da je to bilo idealno mjesto za prezimljavanje toj podzemnoj stoci, a ovako nema popluna preko zime. Evo u prilogu fotke gdje se vidi kako je to išlo.
 


Objavio: Cimicifuga
Datum objave: 19 Studeni 2009 u 14:07
http://www.cvijet.info/slike_cvijeca/povrce_i_vrt/moj_povrtnjak_prije_malciranja/4326.aspx"> Gredice prije postavljanja malč-folije i slame


Objavio: Cimicifuga
Datum objave: 19 Studeni 2009 u 14:12
http://www.cvijet.info/slike_cvijeca/povrce_i_vrt/jagode_sa_malc_folijom/4327.aspx">
Jagode - malč-folija je postavljena, još dolazi slama.


Objavio: Cimicifuga
Datum objave: 19 Studeni 2009 u 14:16
Paprika i paradajz: postavljena je propusna malč-folija i preko nje slama. http://www.cvijet.info/slike_cvijeca/povrce_i_vrt/paradajz_i_paprika_sa_malc_folijom_i_slamom/4328.aspx">


Objavio: Cimicifuga
Datum objave: 19 Studeni 2009 u 14:19
Krastavce sam malčirala samo sa slamom.
http://www.cvijet.info/slike_cvijeca/povrce_i_vrt/krastavci_malcirani_slamom/4329.aspx">


Objavio: hana
Datum objave: 19 Studeni 2009 u 20:49
ovo je super! Pogotovu jer ne treba jako puno zalijevati i pljeviti ako je veća količina povrća. I mene su mučile te gamadi pa se nisam usudila stavljati predebeli sloj sijena i slame


Objavio: jadranka4
Datum objave: 30 Studeni 2009 u 20:15
Cimicifuga,što je to malč folija?Ja sam vrt preštihala i prekrila sijenom.Ove godine imala sam malčirani "vrt" tri metra kvadratna i to se odlično pokazalo,ali tvoj vrt izgleda savršeno i jako  je korisno to s folijom.pozdravClap


Objavio: Cimicifuga
Datum objave: 30 Studeni 2009 u 21:32
Malč folija je od nekog umjetnog materijala (malo liči na deblji flizelin koji se kod šivanja koristi za pojačanje ovratnika i sl.) i sva je sitno, sitno izbušena - pa propušta vodu.  Postoji i malč folija za jagode koja  je od najlona, ima veće i rjeđe izbušene rupice, a koristi se kad postoji umjetno navodnjavanje koje se stavi pod nju, jer ta folija ne propušta vodu. Kako sam gore napisala, ja zbog podzemnih neprijatelja ne malčiram preko zime, a ovako kako sam napravila ove godine mi je zaista bilo i funkcionalno i estetski je dobro izgledalo. Inače, tu sitnorupičastu, propusnu foliju sam kupila u Bauhausu. 


Objavio: MGrubi
Datum objave: 06 Prosinac 2009 u 21:41
geotekstil?

-------------
autosjedalica glavu čuva


Objavio: Cimicifuga
Datum objave: 07 Prosinac 2009 u 01:12
Da, mislim da ju i tako zovu, a čini mi se da ju zovu i "tkanina - netkanina".


Objavio: primorka
Datum objave: 15 Prosinac 2009 u 10:34
Čini mi se da je tlo već malo smrzlo, a meni još nije stiglo naručeno sijeno za malč (trebalo bi stići ovih dana).
 
Da li da čekam bolje vrijeme ili mogu i sad pokriti vrt? 


Objavio: jadranka4
Datum objave: 15 Prosinac 2009 u 15:06
Ja mislim da se može i sada.Jedva da je dan-dva ispod nule,a bolje vrijeme bit će tek u oproljeće.Mislim ako se gredice pokriju sijenom, spriječit će se nabijanje zemlje i ostst će rahlo ispod. Ne znam što misle iskusniji od mene. Question


Objavio: SilveK
Datum objave: 15 Prosinac 2009 u 16:06
Slažem se, samo pokrivaj Smile I sad će dobro doći Thumbs%20Up


Objavio: primorka
Datum objave: 16 Prosinac 2009 u 08:30

Pretpostavila sam da može, ali tko pita, ne skita Smile

Kod nas u Primorju imamo još jedan problem, a to je bura. Otpuše i mene, a da o malču i ne govorim. Zato sam mislila na sjeno postaviti i grane koje još nisam narezala za kompost. Nešto će valjda i ostati ispod njih.



Objavio: osbourne
Datum objave: 07 Siječanj 2010 u 12:25
wow vidim da su se ljudi zagrijali za malč. neka neka to je super.
osvrnuo bi se na krtice.... i meni su prekopale vrt, a koliko sma zaključio samo prvu godinu dok je bilo gujavica ispod stelje. kasnije ništa. a i meni ne smetaju jer imam 500m2 vrta tako da  te 3 rajčice što unište....nebi se mučio sa korovom za tu minimalnu štetu. razumijem da netko ima manji vrt. kažu da boca odrezana kao lijevak i zabodena u krtičju rupu tjera krtice. staviti više boca po vrtu (navodno vjetar stvara zvuk kojeg ne podnose). i sirutku mrze, ali pošto je ja volim, neće je vidjeti:D

što se tiče vremena i malčiranja- samo pucaj. NIKAD nije kasno za staviti sijeno. bura da, pobacaj kolce po sijenu ili krupni teži biootpad. i da napomenem da se kao malč može koristiti i biootpad iz kuhinje, talog kave, okorci voća i povrća, dapače jer se na taj način unosi puno više materijala u tlo. malo ružno izgleda, ali koga briga ako su rezultati super:D


Objavio: Jurica
Datum objave: 07 Siječanj 2010 u 16:28
Malč super pomaže vrtu!Jedino ak imaš velik vrt nikad ga dosta,kupovna kora je skupa ako treba veća količina, pa ja gnjavim sve susjede da mi daju travu kad kose,a sav bio otpad,stara zemlja,grančice...sve nazad u vrt ili u kompost.Isto sam u primorju,bura mi ne raznese malč,a za poboljšati zemlju stavim i zelenu gnojidbu,sijem biljke koje poboljšavaju zemlju(djetelina,facelija i sl)pa kad narastu pokosim i ostavim na zemlji.


Objavio: Triša
Datum objave: 07 Siječanj 2010 u 17:13
Ja sam svoj vrt uredila slično kao cimi, samo običnom crnom folijom, iskustvo je super, korov ne raste, a vlaga od rose mi curi na gredicu. Druge godine ću naravno to opet ponoviti - imam nešto stare folije, a svake godine nabavim i nešto nove.


-------------
RIJEKA

"NEVERA S KVARNERA" odabrala "otok"


Objavio: primorka
Datum objave: 07 Siječanj 2010 u 21:26
Blago tebi Jurice kad ti bura ne raznosi malč, meni je odnijela i malč i grane koje sam nabacala. Ali nedam se ja pa sam opet sve skupljala Smile.
 
Sav bio otpad ide u komposište pa tek onda na vrt (tako mi je nekako ljepše).
 
Ovo s folijom mi je dobra ideja, ali imam jedno neugodno iskustvo s tim. Naime, moj otac je na foliji imao krastavce i kako je tu bilo dosta vlage skupili su se stršljeni, naravno da ih ja nisam vidjela i eto mene na hitnoj. 


Objavio: osbourne
Datum objave: 08 Siječanj 2010 u 20:34
krastavcima je dobro napraviti neko penjalište gdje će se oni penjati a time spriječavamo mogućnost dodira sa vlažnom podlogom i njihovo truljenje. ista stvar sa tikvama samo njih nekad treba podvezati.

ovo sa folijom je dobro i brzo ali treba paziti da se ne izbuši folija, ako je tanja prilikom hodanja.



Objavio: SilveK
Datum objave: 09 Siječanj 2010 u 11:56
Umjetni materijali za malčiranje

U prodaju se može nabaviti crna folija koja se može koristiti za malčiranje, ona se često koristi kod uzgoja jagoda. Crna folija doduše štiti tlo od isparavanja i zadržava toplinu, ali ne propušta vlagu izvana i onemogućava cirkulaciju zraka. A prije ili kasnije kod mnogih korov ipak uspije narasti ispod i počinje se gurati van kroz otvore za biljke.

Postoje i preforirane folije koje omogućavaju bolju regulaciju vlage i zraka.

Međutim, obje vrste folije imaju jedan veliki nedostatak, a to je odsustvo organske materije za životinjske zajednice u tlu ispod njih. Jedna od glavnih funkcija malča je i gnojenje tla, umjetni materijali to ne mogu, stoga se preporuča čim ih manje koristiti.Wink




-------------
Budi promjena koju želiš vidjeti.


Objavio: osbourne
Datum objave: 09 Siječanj 2010 u 18:43
moje iskustvo sa folijom, doduše jednokratno.
dakle 1/4 vrta koju te godine nisam obradio pokrio sam folijom, običnom crnom. učvrstio je i sve sredio. na jesen kad sam je maknuo zemlja je bila vlažna i rahla, spremna za sjetvu ili oranje. korov je nikao, ali dugačak i slabb i lako se čupao iz vlažne zemlje....

moje mišljenje- bolje išta nego ništa, ako se sijeno nemože nabaviti, da, prostrite bar najlon!


Objavio: Cimicifuga
Datum objave: 09 Siječanj 2010 u 19:12
SilveK,
imaš pravo za dodavanje organske materije u tlo. Međutim, ne stavi se malč folija i onda se godinama ne dira! Ja na propusnu malč foliju stavim usitnjenu slamu koja uz zadržavanje vlage i sprečava pregrijavanja tla pod crnom folijom. Poslije sjetve stavim već polutrulu slamu u kompost, foliju operem i spremim za proljeće. U rano proljeće stavim zreli kompost i umiješam ga u površinski dio tla. Na taj način sam dodala zreli kompost bez plijesni i ostalih štetnih sastojaka kojih ima u poluraspadnutom malču. Osim toga pri raspadanju malč oduzima dušik iz tla pa je onda potrebno dodavati dušik da bi ga biljke imale dovoljno.
Na tako pripremljeno tlo stavljam malč foliju, sadim biljke i prekrivam slamom.
No, vi koji imate velike površine možete i drugačije raditi jer imate i puno prostora i kako je Osbourn rekao nije mu bitno kako izgleda. Moj je vrt mali, smješten uz ulaz, vidljiv sa svih strana i stalo mi je kako i estetski izgleda.

Osbourn, za krtice: boce, sirutka, benzin, karbit, petarde, ultrazvučna zujalica, tucano staklo... sve isprobano i NIŠTA NIJE EFIKASNO! Jedino je moja susjeda efikasna kada stane kraj hrpice i čeka, pa kada se malo zemlja pomakne - ona FLJAS po krtici!!!


Objavio: SilveK
Datum objave: 09 Siječanj 2010 u 22:02
Cimicifuga, nisam niti mislila da se folija ostavlja godinama na vrtu Smile  sve što o vrtlarenju pišem je s aspekta biovrtlarstva, ja tlo doživljavam kao živi organizam i polazim prema njemu s tog aspekta. U biovrtlarstvu nema previše mjesta umjetnim stvarima, ali to naravno ne znači da i druge metode nisu učinkovite, ali meni je bitno i da osim povrća i sve ostalo bude u ravnoteži, zato ne želim koristiti umjetne materijale. Postoji još jedan problem kod proizvoda od plastike, a to je da oni otpuštaju spojeve, bio je dokumentarac na HTV-u pred nekih tjedan dana kako sva plastična ambalaža otpušta spojeve koji jako štete svim životinjama i kod ljudi pogotovo muškarcima, jer djeluju na hormonalnu ravnotežu i smanjuju plodnost.
Kod tla malčiranim prirodnim materijalima iz tla izvire dušićna kiselina koju biljke asorbiraju porama na naličju listova i radi toga još bujnije rastu, na mom vrtu iz godine u godinu imam sve manje problema s nametnicima jer ovakvim načinom održavam ravnotežu i ne moram dodavati nikakvo gnojivo niti moram ikakvim sredstvima suzbijati nametnike, jer se za njih pobrinu prirodni neprijatelji. Jučer sam konačno nabavila i pročitala knjigu Fukuoke Masanobu "Revolucija jedne slamke" i oduševljena sam njegovim metodama, on je povrće uzgajao na "poludivlji" način, među korovom, i to na brdu na kojem je iz tvrde crvene zemlje u koju se nije mogla zabosti lopata tehnikama malčiranja i sadnje korisnog "korova" postigao bogato, humusno tlo. Doduše, radi različitih klimatskih uvjeta i biljnih zajednica njegove se metode ne mogu identično preslikati na naše podneblje, ali ono čemu ja osobno težim na svom vrtu je stvoriti biljnu i životinjsku zajednicu koja će se sama održavati uz moje minimalno uplitanje, a najbitnije osim prirodne održivosti mi je uzgojiti si čim prirodniju i zdraviju hranu.

Postoji mnogo metoda malčiranja i mnogo različitih gledišta, zato je i super ova tema da možemo i iznjeti različite stavove i iskustva. Ne gledam na ovo kao na preispitivanje tko je u pravu i tko u krivo,nekome je bitna estetika, nekome funkcionalnost, nekome održivost biosustava... svatko bira što je za njegov svjetonazor najbolje i postupa u skladu s timeSmile


-------------
Budi promjena koju želiš vidjeti.


Objavio: Cimicifuga
Datum objave: 09 Siječanj 2010 u 23:02
SilveK, potpuno si u pravu kada kažeš da je tlo živi organizam i da treba preferirati biovrtlarstvo. Što se tiče folije ja nisam govorila o plastičnoj foliji. Nemam pakiranje da točno napišem, ali znam da ova koju ja upotrebljavam nije plastična i da ne traje dugo jer se s vremenom počne razgrađivati.

A što se tiče eksperimenata koje si navela, znam da se može to postići, međutim za to treba vremena, potrebna su znanja iz raznih područja i u to se može upustiti netko tko je "dobro potkovan" takvim znanjem. Ja nemam ta znanja i zadovoljavam se nešto popravljenim tradicionalnim načinom uzgoja (na mojih 5 i pol gredica)!


Objavio: SilveK
Datum objave: 10 Siječanj 2010 u 18:07
Da, imaš pravo za potrebno znanje...iako je Fukuoka Masanobu u svojoj knjizi iznio stajalište da zapravo svo ljudsko znanje nije uopće nije bitno, ipak lako je njemu bilo to reći kad je od nekog naučio koje su jestive i ljekovite autohtone biljke i još k tome bio mikrobiolog s svim potrebnim znanjem o biljnom i životinjskom svijetu i bolestima. Nije da mu je to konvencionalno znanje previše značilo u razvoju prirodnih metoda, ali bila je dobra podloga. Baš u zadnje vrijeme istražujem koji su sve "korovi" zapravo jestivi i nevjerojatno koliko ih je oko nas takvih, a kad pitam moje tete koje su već u 80-tim godinama da li znaju za ljekovitost i jestivost pojedinih korova u našoj okolini - neznaju ništa o tome, niti njihovi roditelji nisu znali....malo mi je zbunjujuće i žalosno kako su se ta znanja izgubila tokom stoljeća i kako smo suzili naš jelovnik na par elementarnih vrsta koje se uzgajaju u vrtovima....aleluja na internetu i bazama podataka, stvarno se mogu naći zanimljivi i korisni podaciSmile.

-------------
Budi promjena koju želiš vidjeti.


Objavio: osbourne
Datum objave: 12 Siječanj 2010 u 16:33
bravo silvek na općenju:D
ima li tko domaćeg netretiranog sjemena za razmjenu, prodaju? mislim da se ovdje moze napraviti malo korisno trziste:) razmjena 1:1 pa se ne treba zezati sa slanjem novaca za postarinu itd...


Objavio: jadranka4
Datum objave: 15 Siječanj 2010 u 15:13
Osborn, imam malo sjemena od rajčice ljetos dozrele u Slavoniji od bratića koji ga "flanca" već godinama,a dobio ga je od naše omame.Sigurno je netretirano ali ga imam malo pa mogu trunčicu s tobom podijeliti.Ja ću ga ove godine prvi put sijati (vrt sadim tek drugi put ove godine) Pozdrav.Smile


Objavio: Karmela
Datum objave: 30 Siječanj 2010 u 19:06
Sad je veljača, tek u travnju ću saditi u vrt. Nešto sam pobacala lišća medutim to je premalo za površinu koju imama 400m2. Ako dignem karton u vrtu-ispod nema trave, zemlja je rahla. Trenutno u vrtu imam tvrdu ilovaču sa velikom travom. Razmišljam da travu porežem, razbacam gnoj i prekrijem nekakvim bio pokrovom od nekog tekstila koji je razgradiv do travnja. Onda samo razlahlim, posadim i prekrijem nešto travom koje imam između kultura.


Objavio: SilveK
Datum objave: 30 Siječanj 2010 u 21:11
Super ideja KarmelaSmile. A možeš iskoristiti i svu travu koju ćeš porezati odmah na licu mjestaWink
Ja sam ove jeseni iskoristila apsolutno sve što je ostalo od osušenih biljaka i cvijeća koje su rasle na vrtu, malo sam ih rukama potrgala i usitnila i poslagala po gredicama, a ono što se neće do proljeća razgraditi ću poslagati između gredica, tokom ljeta će se i to razgraditi, a i neće toliko rasti korov između gredica. Nekako mi je jednostavnije sve to iskoristiti na licu mjesta, nego da sve odnosim s vrta i slažem na kompostnu hrpu pa da onda sve vraćam, a i odahnula sam kad sam pročitala knjigu Masanobu Fukuoke da je i on tako radio i da se nije previše zamarao kompostnim hrpama, već je većinu iskoristio na licu mjesta. Tongue

-------------
Budi promjena koju želiš vidjeti.


Objavio: Mari,5510
Datum objave: 02 Veljača 2010 u 10:30
namjeravam posadit jagode ispod folije
kako se one u našem kraju sade u kolovozu nisam to uspjela učinit prošle godine zbog suše
a možda bi bili dobro pripremit stelju umjesto folije,no kako da ne naraste trava, jel to uspješno kod jagoda i moram li čekati kolovoz da bi ih posadila


-------------


Objavio: winnetou
Datum objave: 03 Veljača 2010 u 08:11
Jagode se mogu saditi i u ljeto (onda više rode sljedeće godine), ali i u proljeće. Ja ih gotovo uvijek presađujem na proljeće i lijepo se uhvate.
Inače sam stavljala onu crnu foliju ispod njih, ali sam pokušala i sa piljevinom i bilo je super! Ispod jagoda sam stavila sloj piljevine, 5, 6 cm i trava je samo tu i tamo probila, a izgleda efektnoSmile Sljedeće godine samo dodam piljevine (piljevina od bukve i graba, uglavnom).
Prije dvije godine sam tako sijala mrkvu. Posijala sam ih u "valove", onako, ne ravan red, već valovit, i tako par redova, a između piljevina. Onda su tek zeleni valovi lišća od mrkve došli do izražaja! Tongue


Objavio: SilveK
Datum objave: 03 Veljača 2010 u 18:00
I ja jagode sadim tj presađujem u proljeće, nekak mi je logičnije u to doba jer je hladnije i biljke dožive manji šok presađivanja. Piljevina i kora drveća je super ideja, a i lišće drveća, jer oni čine tlo blago kiselim, a to jagode vole. Često se u literaturama preporuča i malčirati jagode slamom - ona se sporije razgrađuje pa dugo drži, i plodovi su manje blatni.

-------------
Budi promjena koju želiš vidjeti.


Objavio: winnetou
Datum objave: 04 Veljača 2010 u 07:07
Slamom je možda još i bolje, jer kad padne kiša, tu i tamo se koji iver od piljevine zna zadržati na jagodi. Samo mi je slamu malo šteta staviti pod jagode, prošle godine sam je imala puno, ali za ovu godinu si nisam uspjela nabaviti pa uopće ne znam šta ću.. Nitko nema balirane slame (ili nisam pitala na pravim mjestimaLOL), a da nije špricano.. Ostalo mi samo par bala.. Stavljam i pokošenu travu, ali ona mi se brzo razgradi i često ju treba dodavati.


Objavio: jadranka4
Datum objave: 04 Veljača 2010 u 14:01

Prošlog travnja  posadila sam jagode penjačice praktično u livadu u kojoj sam iskopala rupe veličine tegle za cvijeće,stavila sam malo crne i malo iskopane zemlje.Jagode su se sve primile,ali su malo cvjetale i rodile.Svu livadu između njih prekrila sam sijenom,sad je gore još snijeg pa jedva čekam proljeće da vidim što je ispod.Nadam se boljem urodu ove godine.

Inače malčiranju sve pohvale!


Objavio: osbourne
Datum objave: 26 Veljača 2010 u 11:55
samo da kazem da karton i nije bas nesto posebno za vrt jer su listovi papira u njelu ljepljeni raznim ljepilima koja se razgrađuju i ulaze u vrt, biljke i u nas na poslijetku..... pa izbjegavati ako je moguce!




Objavio: sunceeee
Datum objave: 25 Kolovoz 2010 u 17:15
E da, malčiranje je super u svakom pogledu. Malo sam to proučavala po netu. Pogledajte pod alternativno poljodjelstvo-Renata i zdravko Dajčbar! Rade super stvari. Ja ću isto to pokušati sad na jesen. Pozdrav!

-------------
Nemoj da te život inpresionira, inpresioniraj ti njega!   Život je san - učini ga stvarnim! (Majka Tereza)


Objavio: emka
Datum objave: 15 Travanj 2011 u 10:26
Da li je moguće svježom košenom travom pokriti rubove između gredica ,ili to mora biti baš sijeno. Tako se spriječava rast korova ili što. Hvala na pomoći neukima. Pozdrav.


Objavio: sunceeee
Datum objave: 15 Travanj 2011 u 10:50
Može svježe pokošenom travom ali se mora malo prosušiti.
Može i piljevina, lišće, kora drveta, slama...


-------------
Nemoj da te život inpresionira, inpresioniraj ti njega!   Život je san - učini ga stvarnim! (Majka Tereza)



Ispiši stranicu | Zatvori prozor

Forum Software by Web Wiz Forums® version 10.15 - http://www.webwizforums.com
Copyright ©2001-2013 Web Wiz Ltd. - http://www.webwiz.co.uk