Trajnice za jesen

baka bea 
stvarno si prava riznica znanja, nemam riječi

bilo bi super kad bi nam ubacila i slike svojih biljaka

Baka nije mi poznato koja je to japanska krizantema, ali kako Japanci prisvajaju i bonsai iako je potekao iz Kine, vjerojatno je tako i s krizantemama jer obožavaju njihov cvijet. Pretpostavljam da se radi o C. x hortorum, dakle o križancima bilo C. indicum, koreanum ili rubellum, dakle o vrtnim. One cvatu dugo, sve dok ih ne spriječi mraz, a onda se mogu orezati da nasad izgleda urednije. Erica se reže u proljeće kad ocvjeta i to samo prikratimo cvjetne grančice do zelenog dijela, zapravo je malo isfriziramo. Santoline sam orezala nakon cvatnje u ljeto, što vrijedi za većinu trajnica. Božur može biti naš domaći, zeljasti (Paeonia officinalis) poznat u vrtovima već 500 god. i drvenasti, plemeniti (P. lactiflora) ili kinesti božur. I jedan i drugi nakon cvjetanja izgledaju neuredno, pa se sade u pozadini cvjetne gredice, da ga nakon cvatnje pokriju druge biljke. Cvjetne glavice treba odrezati nakon cvatnje i kod jednog i drugog, a lišće će se pomalo sušiti, pa se uklanja za proljetnog pospremanja, ako baš nismo savršeni vrtni čistunci. Većina trajnica se režu nakon cvarnje iz dva razloga: 1. da se spriječi stvaranje sjemena koje nepotrebno iscrpljuje biljku, a na taj način i osjemenjivanje i 2. zbog estetskih razloga, biljka izgleda urednije, potičemo stvaranje novih izboja, pa je na taj način i pomlađujemo, tzv. rez u svrhu oblikovanja, što je naročito važno kod grmlja i drveća.

Mislim da se ta japanska krizantema zove ajania pacifica

Hvala puno na odgovorima.Ima nade da ponešto naučim još pod stare dane!

Lantana, hvala. To je baš super, da se na taj način proširi. Korijenko mi je rekla da je ta kod mene tvoja.Dobila sam je u prvoj pošiljci biljki posredno, s gazanijama, koje su se već same utrostručile preko ljeta!

Kao da me netko izazvao ili je to bila telepatija jer ova biljkica i mene zanima dakle baka bea dali ćemo se usoko vidjeti ili ćemo to poštom - javim se na pp.

Baka Bea, sada sam malo tražila viburnume pokušavajući skužiti koji je moj bezimeni iz Bot. vrta.... pa njih ima 150 vrsta.... majko mila, ne preostaje mi nego čekati proljeće da vidimo cvijet i jesen da vidimo plod, pa možda onda identificirati...

Kate, tvoj Viburnum mi sliči na V. opulus, on ima listove nalik javoru i cvate u kasno proljeće ili rano ljeto. Viburnuma ima mnogo u hortikulturi, mogu biti listopadni i vazdazeleni. U vrtu imam V. x bodnantense koji će cvjetati po zimi, pa iako je listopadni, vrijedan je zbog ti prvih ružičastih cvjetova na golim granama. Od vazdazelenih V. tinus posebo vrijedan zbog tamnzelenog kožastog lišća, ali i cvjetovi su lijepi, ružičastibijeli skupljeni u štitac, kasnije se pretvaraju u tamnoplave plodove. Naraste do 3 m, pa je njegova veličina za male vrtove nesrazmjerna. Zato od V.davidii očekujem vis. .od 1.5 m, lijepo vazdazeleno lišće, bijele cvjetove, tamnoplave bobice, pa što više od jednog grma poželjeti. Mislim da ćeš već na proljeće utvrditi o kojoj se vrsti radi.

OK-aj draga Hana, uzimam metlu i odoh počistiti. A baš sam pomislila kako dolazi proljeće, dižu se teme s trajnicama. 

Iako se kontejnirane tj. ulončene biljke mogu saditi gotovo cijele godine, rana jesen je idealno vrijeme za sadnju zeljastih trajnica, ukrasnog grmlja i drveća, voćaka, zimootpornih paprati i lukovica. Tlo je dovoljno toplo, vrućine prestaju, počet će i kišno razdoblje, idealni uvjeti za sadnju, koje pogoduje biljkama, a ostaje im dovoljno vremena da se zakorijene do dubljeg smrzavanja tla. Ukrasno grmlje i drveće golog korijena može se saditi i kasnije kad izgube lišće, odnosno u razdoblju mirovanja.