IZIKALNA SVOJSTVA TLA
- pod tim svojstvima podrazumjevamo slijedeća svojstva:
1. Konzistencija
2.Vodni kapacitet
3. Kapacitet za zrak
4. Toplinska svojstva.
1. KONZISTENCIJA
- je svojstvo tla da pri određenom stanju vlage pokazuje otpor vanjskim mehaničkim utjecajima.Obzirom na vrste mehaničkih utjecaja tj. da lj se radi o pritiskanju ,prodiranju ili oblikovanju pod pritiskom postoji slijedeća podjela:
- koherencija., zbijenost.,plastičnost i ljepljivost.
Koherencija je sila koja drži na okupu čestice suhog tla a ovisi o više čimbenika;kao što je površina čestica,kemijski sastav,količina gline i strukturi tla.Stupanj koheracije nam pokazuje kolika sila je potrebna da se zdrobi jedinica volumena suhog tla.Postoji više klasifikacija stupnja koherencije ali zbog praktične primjene na terenu navesti ću podjelu po Gračaninu.
a) vrlo teška tla-ne daju se drobiti prstima u suhom stanju.
b) teška tla -teško se drobe u ruci.
c) srednje teška tla -pod prstima se osrednje drobe
d) droobiva tla -lako se drobe.
e) rahla tla - humozna ili pjeskovita tla,raspadaju se na mrvice
f) tla koja uopće ne pokazuju vezanost.
Koherentnost tla je važan podatak o tlu zbog saznanja o mogućnostima mehaničke obrade.
Zbijenost tla je jako bitna za razvoj biljaka,od klijanja do kraja razvojnog ciklusa.Za dobar uspjeh rasta trava,jako je važno da tlo nije zbijeno jer im samo takvo omagućuje optimalan rast i razvoj.Zbijenost tla mjerimo KN/m2. zbijenost veća od 72 KN/m2 ne može se razvijati korijen,manja od 40 KN/m2 je poželjna.
Plastičnost je sposobnost glinenih čestica da vežu vodu i da se u takvom stanju daju oblikovati. Attenberg je utvrdio granicu koju označava promjenu od drobivog stanja na plastično,prema tome najbolji trenutak za obradu je neposredno ispod donje granice plasticeta.
Ljepljivost je otpor koji nastaje dizanjem metalne pločice sa vodom natopljenog tla i pokazuje stupanj ljepljivosti tla
2. Voda u tlu
Voda je neobično važna za život svih živih bića ,pa tako i za biljke , a od posebne je važnosti i kao sudionik pedodinamičkih promjena u genezi tla kao i pri procesu fotosinteze u biljci stvarajući turgor u stanicama koji biljku drži uspravnom.Dakako voda je važna i za organizme koji žive u tlu.Ulaskom vode u masu tla i u dodiru s njegovim česticama,voda stupa u fizikalno kemijske reakcije i time postaje sastavni dio tla.Ako je tlo rahlo i dobrih fizikalnih svojstava dolazi do velikog postotka upijanja vode u tlo,ako pak tlo nije dovoljno rahlo i ako su agregati nestabilni tada nastaje makropora i dolazi do blokade ulaska vode. Kada se takva tla osuše nastaje pokorica i uspostavlja se kapilaritet kojim kojim voda još brže isparava iz tla.
3.Zrak u tlu
Zrak i voda u tlu dijele prostor i izmjenjuju mjesta u zavisnosti o količini vode.Osnovni uvijet za disanje korijena kao i za razvoj mikroorganizama je zrak.Uloga zraka u tlu vezana je za njegove glavne sastojke O2 CO 2 i N2.Sastav zraka u tlu razlikuje se od sastava zraka u atmosferi samo po količini CO2 kojega u tlu ima oko 10 puta više nego u atm.Povećana koncentracija CO 2 šteti biljkama jer usporava izmjenu plinova.Ako u tlu ima više zraka sa dobrom koncetracijom kisika bolje je primanje vode a time i hranjiva.To je vidljivo po tome što je korijenje dobro razvijeno,svijetle boje.Dakle u pogledu zraka u tlu važna je njegova ukupna količina i sastav.Na temelju analiza o kapacitetu zraka u tlu temelje se mjere za poboljšanje zračnosti tla,mjere koje utječu na zračnost su :pravilna obrada,dodavanje organske tvari,malčiranje,razbijanje pokorice,aerifikacija perforatorom i dr.
4.Toplinska svojstva tla
sunčeva energija je glavni izvor za zagrijavanje tla.Smatra se da samo 1/3 sunčeve energije dospije u tlo.Upijena energija zagrijava čvrste,tekuće i plinovite kompnente i širi se od površine prema dubljim dijelovima.Količina topline kao i brzina širenja ovisi o više činilaca kao;položaj,god.doba,vrsta pokrova i sl.Snijeg je jako dobar izolator i ta činjenica je jako korisna u praksi.Zagrijavanje tla u ljetnim mjesecima je znatno jače nego zagrijavanje zraka. U proljeće se zagrijavanje tla odvija od površine prema dubljim slojevima,dok u jesen taj proces teče obratno tj.najkasnije se hlade dublji djelovi.toplina je od posebne važnosti,ona utječe na aeraciju,kretanje vlage u tlu,klijanje,nicanje i niz dr.aktivnosti.Prosudba je da organizmi tla svoju aktivnost počinju kod 0 C a kod 5 C počinje klijanje,te da svi životni procesi rastu do temparature od 25 c.Kod temp.više od 30 c opadaju , a kod 40 C potpuno prestaju
Kemijska svojstva tla
Pod kemijskim svojstvima tla podrazumjevamo svojstva tla u koje spadaju adsorpcijski kompleks,reakcija otopine tla (pH ) i sadržaj kemijskih elemenata.
Adsorpcijski kompleks ili kako se još naziva izmjenjivački kompleks.To je sustav izmjenjivanja čestica čvrsta faza - tekuća faza , a u nekim slučajevima umjesto tekuće ,plinovita.Adsorpcijski kompleks je skladište hraniva za biljke,također je on od neobične važnosti za fizikalna svojstva kao i za pH.
Reakcija tla - pH.
Pod pojmom pH vrijednosti podrazumjevamo negativnu vrijednost logaritma koncentracije H+ iona u otopini.Kiselost odnosno bazičnost ili alkalitet ovisi o koncentraciji vodikovih H + iona.Na temelju te činjenice kažemo da je da je otopina neutralna kada je podjednaka koncentracija H + i OH - iona, tada je vrijednost 7.Ako su vrijednosti između pH 7 i pH 14 onda je otopina bazična ili alkalična a manje od 7 je kisela.Reakcija tla može biti kisela,neutralna ili alkalna i neobično je važna za procese u tlu posebno za iskoristivost hranjivih kemijskih elemenata.Optimalna vrijednost za travnjake iznosi 5,5 i 6,5 pH,tj slabo kisela reakcija otopine tla
Autor: Vepar