Ruže, jedan od najpoznatijih cvjetova danas koji je neizbježan u vrtovima. Prvi puta ruže se spominju u drevnoj Mezopotamiji kada je kralj Sargon I. (2684.-2630. Pr.Kr.) donio sa svojih osvajanja šipak i ruže. U Kini u kojoj je ruža bila jako raširena postojalo je čak 600 knjiga o uzgoju ruža u carskoj knjižnici (551.Pr.Kr.).

 

U Europu ruža stiže sa Rimljanima. Moderne ruže su nastale križanjem starih vrsta (Rosa Gallica, Rosa Alba itd.) s kineskim ,koje cvatu tijekom cijele godine. A do danas su putem križanja uzgajivača nastale nove vrste ruža i poznato ih je preko 30000 sorti.

 

Ruže dijelimo na:

 

Čajevke - ruže koje još nazivamo i mjesečarke. To su ruže koje smo navikli da kupujemo  u cvjećarnicama. Koje imaju duge stapke sa pojedinačnim cvjetovima, te su pogodne za rezani cvijet. čajevke su nastale križanjem "starih ruža" s kineskim. Smatra se da je prva hibridna čajevka bila "La France",koju je slučajno otkrio 1867.g Pierre Giullot. Mogu se pronaći u svi mogućim bojama osim u plavoj i crnoj, te mogu biti dvobojne, a mogu se uzgajati kao grm ili stablašice.

 

Floribunde - Što znači „obilje cvjetova“ pristaje ime ovoj ruži jer daju nekoliko cvjetova po stapci i cvatu neprekidno. Biljka je vrlo otporna na hladnoću i lakše se njeguje od čajevke. Sade se kao živice ali samo bujnije sorte, te u gredice a može  i kao stablašice ili u grm.

 

Penjačice - Kao što i samo ime kaže to su ruže koje se penju. I imaju glavnu primjenu u prekrivanju dijelova kuća, stupova, pergola, prekrivači ograda te sjenica. Biljka s vrlo intenzivnim rastom koje dostižu visinu i preko dva- tri metra. Zbog dugačkih izbojaka lako se formiraju u bilo koji željeni oblik samo što se moraju pričvrstiti za potporanj.

 

Mini Ruže - koje odlikuje njihova veličina ili bolje rečeno malenkost. Imaju maleno lišće i grane i sićušne cvjetove od kojih neke sorte ne narastu više od 15cm. Ruža koja je popularna u prošlosti ali je skoro izumrla do kraja 19 stoljeća, ali na sreću od 1918 g. U švicarskoj postaje pravi hit „Rosa rouletii“ te ne izumire nego od nje nastaju nove ruže koje se koriste i danas.

 

Pokrivačice tla- Razlikujemo nekoliko varijeteta : niski puzeći : visine 30-45 cm i širine manje od 150 cm ,visoki puzeći : narastu više od 45 cm i širene više od 150 cm ,niski povijeni : naraste više od 95 cm , a u širinu manje od 150 cm , visoki povijeni : naraste do 100 cm i širine više od 150 cm. Prvi spomen ove ruže je „Rosa wichurania“ a pravi procvat ove skupine ruža dogodio se 80-ih godina prošlog stoljeća kada nastaju mnoge nove sorte.

 

Kod sadnje ruža cijepljeno mjesto mora biti 2-3 cm ispod nivoa zemlje.

Zemlju treba oplemeniti kompostom ili stajskim gnojivom. Širina rupe: 30-35 cm, dubina: 30-35 cm. Nakon što ružu posadite, potrebno ju je obilno zaliti s nekoliko litara vode.

 

  

 

 

Razmak kod sadnje ruža:

 

Teahibridi i floribunde - ukoliko ih sadite kao cvjetnu gredicu, razmak između ruža treba biti minimalno 35 cm odnosno na dužni metar sade se 3 ruže. Ako sadite u više redova ruža tada ih sadite u cik-cak.

Penjačice - Da biste dobili popunjenu ogradu, posadite penjačice na minimalnom razmaku od 100 - 150 cm.

Mini ruže - Sade se na minimalnom razmaku od 25 - 30 cm, odnosno 4 komada na jedan dužni metar.

Pokrivačice - Sade se na minimalni razmak od 80 cm.

 

Nakon što ste posadili ruže po već navedenim upustvima nije ih potrebno prihranjivati mineralnim gnojivima. A ruže koje već imate i posadite su od ranije treba prehranjivati u ožujku te nakon prve cvatnje tijekom lipnja. Korisno je koristiti neko od organskog gnojiva ili pak mineralno jednom mjesečno od travnja do kolovoza. Stavite posebno gnojivo za ruže (NPK15-15-15) u količinu koja vam stane u šaku te lagano poslije polite vodom. Korisna dopuna ovoj gnojidbi je i folijarna prihrana (putem lista) s Fertinom C ili 0,2 % otopinom Uree.

Dušik (N) Veća lisna masa i stabljika ,jače tjeranje izbojka

Fosfor(P) daje čvrstoću, jača korijen, ubrzava cvatnju 

Kalij (K) Otpornost na sušu i bolesti. Kalcij (Ca), Magnezij (Mg), Željezo (Fe), Bor (B),  Mangan (Mn) Održavaju zelenu boju listova i stvaranje pupova (Mg),sprečavaju deformacije (B) te pojačavaju cvatnju.

 

 

 

 

Nedostatak dušika:

Mladi listovi su maleni, nekad se razvijaju se crvene pjege. Blijedo zelene boje

Nedostatak fosfora:

Mladi listovi su maleni, naličje s ljubičastim nijansama.

  Nedostatak kalija:

Smeđi rubovi listova ,mlado

lišće crvenkaste boje. Česti slučaj na pjeskovitom tlu.

Nedostatak željeza:

Listovi su skoro posve žuti,

najteže su pogođeni mladi listovi

Nedostatak magnezija:

Listovi su prema sredini blijedi,

javlja se odumiranje oko srednje žile.

Nedostatak mangana:

Javlja se žuta boja između žila.

 

Ukoliko ima biljka i jedan simptom od ovih, odmah primijenite gnojivo sa elementom koje fali biljci