Banana – lat. Musa sp.

Naziv "banana" je opći naziv za mnoge biljke, sorte i hibride iz familije Musaceae. Familija  Musaceae dijeli se na tri roda Musa, Ensete i Musella. Neke vrste, kao na primjer, Japanska banana (Musa basjoo Sieb. & Zucc. i Musa. ornata Roxb., rasprostranjena je i uzgaja se kao dekorativna biljka ili radi dobivanja vlakna. Filipinska banana Musa. textilis uzgaja se samo radi vlakna, koja se koriste za proizvodnju jake užadi i omota za čajeve. Abisinska banana, Ensete ventricosum Cheesman, ranije nazivana Ensete edule Horan, Musa ensete Gmel., uzgaja se u Etiopiji radi dobivanja vlakna, a također se mladi izdanci i stabla upotrebljavaju u ishrani.

Plodovi Musa balbisiana Colla iz Južne i Jugoistočne Azije imaju sjemenke, ali su ove biljke otporne na bolesti pa se često koriste kao jedan roditelj u procesu oplemenjivanja i stvaranja novih formi besjemenih banana.

Kao ukrasne biljke uzgajaju se biljke iz rodova Musa i Ensete čiji su predstavnici porijeklom iz Afrike sa velikim listovima

Američki potrošači koriste naziv "banana"  za žute plodove, zastupljene na tržištu, koji se upotrebljavaju u svježem stanju, i  "plantain" za veće, krupnije plodove namijenjene za pripremu jela, koji se isto mogu koristiti i u svježem stanju kada potpuno sazre, jer između tih formi banana nema značajne razlike. Forma biljaka koje mi nazivamo "BANANA" manje ili više je poznat pod istim nazivom u regijama gdje se banane uzgajaju. Na Španjolskom govornom području banana se različito naziva banana china, carapi (Paragvaj), banano enano (Kostarika), cambur ili camburi (Kolumbija, Venecuela), cachaco, colicero, cuatrofilos, murrapo (Kolumbija), curro, patriota (Panama), guineo (Kostarika, Salvador, Portoriko), mampurro (Dominikanska republika), platano (Meksiko), figue naine (Haiti). Na Njemačkom jeziku naziv za bananu je: echte banane, feige, ili feigenbaum. U Sudanu, baranda.

Banane (Musa), je rod višegodišnjih, visokih zeljastih biljaka (visine do 15 m), sa moćnim korijenom, veoma malim stablom, velikim listovima i velikim lažnim stablom koga formiraju rukavci listova. Cvjetovi su jednospolni ili dvospolni, raznih boja, skupljeni u cvasti. Poslije plodonošenja nadzemni dio banane odumire, a iz korijena niču nova lažna stabla. Poznato je više od 50 vrsta familije Musaceae i oko 300 varijeteta koji uspijevaju u tropima i suptropskim regijama Azije i Australije. Centar porijekla kulturnih banana je Indija.

Banana je jedna od najstarijih kulturnih biljaka, gajena je u periodu 4-7 stoljeća prije nove ere u istočnoj Indiji. Prva opisana biljka banane u botanici (Кarl Line, 1753) bila je kulturna, rajska banana (Мusa paradisiaca). U mnogim tropskim državama ona je važna jestiva biljka i glavni izvozni artikl. Pretpostavlja se da su suvremene kulturne banane nastale ukrštanjem Мusa acuminata i Musa balbistana. U kulturnih formi plod je uglavnom bez sjemena (biljke se razmnožavaju vegetativno) i dostižu dužinu od  15 cm, promjera 3-4 cm. U pazuhu jednog kruničnog lista razvija se 10-16 plodova, a cijela cvast može imati do 300 plodova (ukupna masa 50-60 kg).

Plodovi se upotrebljavaju u svježem stanju ili termički obrađeni, a plodovi od nekih vrsta banana koje  nisu slatke kao hrana za životinje. Tekstilne banane spadaju u industrijsko bilje i od njihovih listova se dobivaju čvrsta vlakna. Gajenje banana uglavnom je vezano za Južnu Ameriku (2/3 svjetske proizvodnje). U Evropi, u toplijim predjelima i kod nas može uspijevati ukrasna Japanska banana (Мusa basjoo), s tim da se u toku zime mora zaštititi od smrzavanja. Korijen navedene banane može preživjeti i temperature od -23oC uz zaštitu malčiranjem. U našim uslovima ne može se proizvesti plod banane bez plastenika, jer one od cvjetanja do zrenja plodova zahtijevaju 13 -14 mjeseci sa temperaturom iznad 15 oC.

U viktorijansko vrijeme banane su zauzimale prvo mjesto među ukrasnim biljkama, a danas zanimanje za gajenje ovih biljaka se ponovo vraća. Često se banane susreću u kolekciji sobnih biljaka, čiji veliki listovi dočaravaju tropski izgled biljaka. Banane bolje rastu u staklenicima, nego u sobama, ali postoje forme banana sa dekorativnim listovima koje dobro napreduju i u sobnim uvjetima. U sobnim uvjetima banane se uglavnom uzgajaju kao dekorativne biljke, a ne radi plodova.

Potrebe: Temperatura: Biljka koja voli toplinu , zimi ne ispod  16o С, zaštititi od vjetra;
Musa basjoo i još neke vrste roda Musa, kao i neke vrste roda Ensete  izdržavaju temperature i do -8o С (bez smrzavanja stabla), ali ih zimi treba zaštititi od niskih temperatura. Za uzgoj u vrtu pred zimu listove polomiti na prelazu između lisnog rukavca i liske, tako da vise niz stablo, ili ih odrezati, a stabla obložiti slamom ili nekim drugim materijalom i prekriti folijom. Sredinom narednog proljeća biljka će izbaciti nove listove. U slučaju da dio stabla smrzne, u proljeće skratiti stablo do zelenog dijela.

Svjetlost: Svjetlo mjesto sa direktnim sunčevim zracima;
Zalijevanje: Obilno, zemljište treba da je uvijek vlažno;
Vlažnost zraka: Potrebno je često orošavanje listova;
Tlo: Zahtjeva plodno zemljište, -рН 4,5-7,5. šumski humus, treset, pijesak  (2-2-1), srednje sabijenosti  - šumska zemlja, kompost, pijesak (4-1-1), ili šumska zemlja, vrtna zemlja ili kompost, šumski humus, pijesak, koštano brašno (1-1-1-1-0,5).
Gnojidba: prihranjuju se sa prerađenim stajskim gnojivom ili NPK gnojivom, za uzgoj u posudama prihranjivati svakih 15 dana tekućim kompleksnim gnojivima.

Razmnožavanje – izbojcima, korijenima, sjemenom.

Razmnožavanje sjemenom: Banana se također može uzgajati i iz sjemena. Sjemenke banane su tvrde i prije sjetve zahtijevaju specijalnu obradu. Omotač sjemena treba malo sastrugati šmirgl papirom, kako bi sjeme brže nabubrilo, i u trajanju od dva dana treba sjeme potopiti u mlaku vodu. Optimalna temperatura za nicanje je +25-30 stupnjeva, pri tim uslovima izdanci se javljaju kroz 3 mjeseca. Kada se izdanci pojave iznad površine tla veoma brzo rastu. U toku godine sijance treba nekoliko puta presađivati u veće posude. Banane vole obilno zalijevanje i toplo vrijeme, puno sunca i povoljno reagira na prihranjivanje tečnim organskim gnojivom jednom tjedno. Nažalost, plodovi većine ukrasnih formi banana nisu jestivi, jer su im plodovi gorkog ukusa.

VIŠE O BANANAMA USKORO NA FORUMU SAJTA
Na forumu ću detaljnije dati podjelu po rodovima, opise pojedinih vrsta, potrebne uvjete za gajenje i sl.