Diljem svijeta poznato je oko 49 vrsta agave. Porijeklom je iz Meksika, ali već i manji oblici ove vrtne biljke rastu u prirodi duž Sredozemnog mora. Lišće joj raste u obliku rozete koji su na svojim krajevima nazubljeni i dugi do 1,75 m.

Ovo je cvijet kojem je ponekad potrebno i do 60 godina da bi procvijetal, te se stoga najviše traže vrste šarenog i zanimljivog lišća.

Najpoznatija i najraširenija vrsta agave je:
Agave americana – marginata, a A. Sisalana je najkomercijalnija biljka jer se koristi za proizvodnju sisala (vlakana), a fermentacijom se njezinog slatkastog nektara dobivaju vrlo poznata alkoholna pića; tekila i meskal.

Ostale poznaije vrste agave su;
Agava. Medio-picta i Agava. Striata, pruga na listovima ide središtem lista, a ne krajem kao kod drugih vrsta.
Agava. filifera, maslinasto zelene je boje s bijelim rubom, a uzduž listova rastu tamne vlasi
Agava. ferox, čelićnosive boje, sa širokim, mesnatim i snažnim listovima koji na svojim krajevima imaju bodlje.
Agava. victoriae regine, manji je oblik agave, čija se rozeta formira u pravilnu kuglu, a listovi su joj zagasito zelene boje sa bijelim rubom i dužine 10-15 cm.

Zbog prirodnog staništa ovoj biljci u ljetnim mjesecima osigurajte puno svijetla, dok ju u zimskom periodu zaštitite od mraza i čuvajte na temperaturi od +4-6°C. Tijekom ljeta umjereno ju zalijevajte i jednom mjesečno prihranjujte gnojivom za cvijeće, a zimi samo kada se biljka počinje skupljati.

Kada njena postojeća posuda postane premala tek tada je vrijeme za presađivanje u zemlju u koju pomiješamo 30% grubog pijeska. Na dno posude stavite deblji sloj glinenih krhotina, jer taj način omogućava otjecanje suvišne vode koja smeta cvijetu.

Biljku razmnožavamo kada joj izrastu mladi izbojci. Odrezane izbojke ostavimo na zraku neka se nekoliko sati suše, a zatim ih sadimo u pjeskovitu zemlju. Ovaj jedinstveni cvijet cvijeta samo jednom u svom životu. Za vrijeme cvatnje njen cvat izraste 4-10 cm u visinu, a to je znak da joj se bliži kraj, jer biljka nakon toga vene.

Kako ovaj cvijet na kraju svojih listova ima duge i oštre bodlje, tako ih slobodno možete odrezati da se, najviše djeca a i odrasli, ne bi ozlijedili na njegove bodlje.

POGLEDAJTE I NA FORUMU ŠTO SU NAPISALI NAŠI ČLANOVI O OVOJ BILJCI : KLIKNI OVDJE

UKOLIKO ŽELITE, ILI IMATE VIŠKA OVE BILJKE - POTRAŽITE JE ILI PONUDITE NAŠIM ČLANOVIMA: KLIKNI OVDJE